Onečišćuju li spalionice otpada zrak?

@memulica

Kadase ti misliš početi pristojno ponašati, a ne dolaziti na javni forum pričati jezikom ulice??

A, što će ti znanstveni članci? Kada sam pišeš da ih ne voliš.

Odeš lijepo na forume i u krugove gdje vi znate pravu istinu. I uživaš.

Znanje je besplatno. Samo da bi došao do doktorata znanosti moraš pročitatit 1 milijun stranica.

@memulica

Hm,...a, znaš li čitati znanstvne članke' Mislim imaš li znanja?

Ajd, onda ovdje pokaži da su neki zaključci rezultati nekog znastvenog članka, lažni.

Samo znanjem i faktima, a ne pričama.

Pokazao sam više puta, ali ko da bacaš biserje pred svinje. Gdjegod bi popio i karton/ban, jer širim lažne vijesti i nisam na partijskoj liniji sa narativom . Zato mi nemoj pričati o znanju i faktima majketi.

Za mene je znanost ono što piše u klasificiranim (recenziranim) člancima. Kao što je za pravnika zakon ono što piše u Ustavu, Zakonu (tom i tom), Službenom listu, a ne što trabunja neka baba nakon tri rakije. No danas živimo u doba demokracije, pa svatko može lupati što ga volja. No time pokazuje samo svoje neznanje i neukost. Nedavno sam, usuput u autobusu, razgovarao s profesoricom njemačkog jezika. Iako znam taj jezik, ni na kraj pameti mi nije bilo da o njemačkom s njom razgovaram na ravnoj nozi. Ne zbog nekog (straho)poštovanja, nego zbog toga što sam odmah vidio da ona o njemačkom jeziku zna daleko više od mene. No o znanosti, čini se, svi sve znaju. Za miloga boga! Jesu li ti što tako samouvjereno pišu o znanosti, pročitali ijedan znanstveni rad? Jesu li imali prilike razgovarati i s jednim znanstvenikom, kao što sam ja imao prilike razgovarati s profesoricom njemačkog jezika? Što znaju o znanosti osim onoga što su pročitali u medijima? No, kao što reče Sherlock Holmes, "mediokritet sve spušta na svoju razinu". Ako je netko električar, onda misli se da znanstveno istraživanje po složenosti ne razlikuje od mijenjanja žarulja. No kada mu neko u njegovom, električarskom poslu daje savjete, odmah će ga otprditi - "jer je on majstor"!  (To bih i ja volio učiniti, no moj je posao da populariziram i promoviram znanost.)

 U studiji piše ovo:

https://digital.detritusjournal.com/file/get?code=1ed3db45-1c22-4767-8ddb-83c90c0cd224

The results of the model provide evidence of the pos-
itive effects of the flue gas treatment retrofit in the Desio
WTE plant on NOX and PCDD/F, emissions of which have
been halved. Additionally, the higher temperature and ve-
locity of the effluents following the retrofit have increased
the dispersion of pollutants, reducing average annual pol-
lutant concentrations by 60%.

Ah dugo trajalo, dok nismo došli do 'disibijadevsprve' i sličnih falših argumenata.

Svaka čas'

Ja nisam tema ove rasprave, pa komotno možeš prošetati peseka po Jarunu.

 Meni je žao da ste ovu raspravu shvatili kao napad na znanost jer ona to nije i to sam već više puta naglasio, a nisam ni jedini u tome. Nitko ovdje vas ili autore predmetne studije ne uči pameti niti tvrdi ili implicira da je jednakog ili boljkeg stupnja razumijevanja problematike. To je diverzija koju ćemo izbjeći, htjeli vi to ili ne. Predstavljate se kao popularizator znanosti, ali uvijek, doista uvijek, rigidno i s visine titule (zaslužene, ne sporim) odbijate odgovoriti na bilo koje pitanje koje se pojavi u raspravama a ima natruhu propitkivanja rezultata koje ste prezentirali. To je činjenica. I vratite se na  - ja sam profesor, stručnjak, vi nemate pojma. To zadnje je i točno, ali onda mi odgovorite na pitanje zašto sudjelujete u komentarima - samo zato da mi to stalno nabijate na nos? 

U svjetlu ovih činjenica, ja se pitam zašto uopće pišete iz pozicije popularizacije ako ne želite odgovarati i na teška pitanja. Pristranost u znanosti je poznat i priznat problem, a konflkikt interesa još veći. Evo primjera rasprave sa američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK50715/ gdje je jedan od primjera upravo okolišno zdravlje (azbest), a potom istraživanje raka i gdje se konflikt interesa uzima vrlo ozbiljno, itekako je bitno tko što plaća ili gdje je istraživač prethodno radio, da li je dobio darove od zainteresirane strane i slično. I ja postavljam pitanja na tom tragu, a što dobijemo - šaradu povrijeđenog ega, uvreda, diverzija. Nisam impresioniran.

Sumnja u znanost (ne metodu već rezultate) postaji upravo zato što običan čovjek, tu uključujem i sebe, nema resurse niti prethodno stručno znanje da bi sam mogao provjeriti sve što se prezentira. To je naročito izraženo kod zaštite okoliša i zdravlja, vidimo i sami u što se planet pretvara i na to smo jako osjetljivi. Osuđeni smo vjerovati medijima i stručnjacima, a kada nitko nije u stanju, neće ili ne može odgovoriti na sumnje ili pitanja koja se pojave, onda se ta sumnja još više pojačava, a povjerenje koje je NUŽNO da bi sustav funkcionirao - nestaje. I u tome, svjesno illi ne, upravo sada sudjelujete na krivoj strani.

Što se mene tiče, rekao sam sve i lagano odustajem od daljnje rasprave.

Ne mogu, ali kao student se mogu prijaviti preko svog fakulteta i možda pogledati, znam da neki članci tako funkcioniraju. Vjerujem da profesori s fakulteta imaju pristup svim radovima.

 Malo sitničarim, ali i CO2 je otpad i to otpad u kojem se cijeli planet sve jače kuha. Sve više sam uvjerenja da plastiku koja čini sve veći dio otpada a nitko je nezna i ne može efikasno ponovo koristiti više puta ne treba spaljivati nego jednostavno deponirati za bolja vremena dok ne smislimo način kako je ponovo koristiti. Iz nje ne cure teški metali, ne zrači, zašto je jednostavno ne zatrpati kao što ostavimo staro kamenje ili cigle...

@memulica
Naravno, da nisi ti tema rasprave. Nije tvoja osoba u pitanju.
Nego, tvoja relavatnost za ovu temu.

Jel ti uopće znaš nešto objasniti?
Linkao si video, linkao si textove, citirao...jel znaš ti nekaj objasniti?
Samo linkaš neke radove koje bi drugi trebali čitati il' pak citiraš što su drugi rekli.

Koja je tvoja uloga?
Trollanje?

Naravno, da su znanstveni radovi zatvoreni za širu javnost. Kaj bi netko rezultate svojega truda trebaodati ovima što pojma nemaju, da onako olako se time koriste. Izvoli, pa plati tuđi trud.

Il' pak odi nešto studirati, pa ćeš imati pristup.

Uporno odbijaš nešto smisleno napisti, ne zato kaj nećeš, nego jednostavno ne znaš.
----

Pročitajte članak od Profesora, pa se onda vratite ovdje komentirati ako imate nešto relvatno.
Ovako samo ispadate neznalice, dosadni i trolleri.

@Yuda

Slažem se. Čemu uopće rasprava ak' neko samo postavlja pitanja, te sa visoka linka neke tamo radove?

Mislim nije to samo kod pojedinaca problem, više ekipe tako radi. Onaj tamo piše o nogometu, o HNL, pa nakon dva posta napiše da ga HNL ne zanima.

Drugi pak se drži kao pijan plota jednog incidenta, te time pravda postupke igrača svojega kluba, ...isti taj piše kakava će biti cijena nekretnina, pa kada pitaš na čemu to temelji ne dobiješ odgovor...itd.

Nadao sam se da ne postoji niti jedna osoba koja misli da je financijski vezan rezultat objektivan, ali prevario sam se.

Spomenuti su već ovdje neki primjeri poput dieselgate-a gdje je emisije ispušnih plinova mjerio proizvođač automobila, dakle onaj kome je u financijskom interesu da su rezultati niski.

https://phys.org/news/2018-06-vw-dieselgate-scandal.html

Isto se dešava u farmaceutici kad lijek mjeri onaj tko ga prodaje, ili u bilo kojoj grani. Da nije tako, sudac na nogometnoj utakmici bi mogao biti jedan od igrača jedne od ekipa koju igra jer "majkemi pošteno sudi".

Ako većina ljudi misli da je put do ispravnih mjerenja u funakcijskoj ovisnosti, onda smo stvarno u dubokom problemu kao društvo.

Ipak se nadam da samo zafrkavaš, to bi bio puno bolji ishod. Ali opet trošiš vrijeme ljudi bezveze.

Zašto ljudi pišu o onome što ne znaju, o čemu pojma nemaju? Feudalac kaže da "izomer 2 ima bolja svojstva što je redovito praktično zanemarivo ali prolazi". Očito misli na optičke izomere, enantiomere. Odavno je poznato da je jedan izomer aktivniji od drugog, dapače da može imati sasvim drugo djelovanje. Ona tragedija s Talidomidom dogodila se upravo zbog toga, jer je samo jedan izomer (enantiomer) imao teratogena svojstva. Enantioselektivna sinteza, razvijena upravo za potrebe farmaceutske kemije, je vrh vrhova organske sinteze za koju se dobivaju Nobelove nagrade, među ostalima za enantioselektivnu sintezu je dobio Nobelovu nagradu i naš Vladimir Prelog. Zar je i on bio potplaćen od farmaceutske industrije?