Koliko kablovi stvarno utječu na kvalitetu zvuka?

Ne mogu, samo znam da tako nesto mora biti, da nam smeta u jeftinom... Da nas tjera napred, inace cemu nam psihoakistika!?

Kabel odnosno signal dolazi iz, recimo, kompjutera. Kompjuter je jako jako "sumovit" uredjaj, pogotovo switching napajanje i jake graficke, i sav taj visokofrekventni sum putuje zajedmo sa bitovima u DAC. Ne samo to, kabale je antena, i ako nema dobru izolaciju pokupiti sve iz okoline - svi oni jeftini 5v mobitel switching adapteri koji su tvornice EM smeca, i stoje jako bliku kablova.

Signal bita je u samo napon od recimo 300-400mV, koji se ne desi odjednom, savrseni square wave ne postoji, nego poraste odredjenom brzinom, a DAC mora detektirati kada se to desi. Sav taj sum koji je dosao uz signal uzrokuje da DAC krivo procjeni kada signal krece ili zavrsava (i cak smanju preciznost oscilatora u DACu), uzrokuje vremenske pogreske detekcije, popularno zvano jitter.
Jitter kod konverzije u analogni signal (PC ne radi tu konverziju, zato mu nista od ovoga ne smeta!) uzrokuje povecanje THDa (distorzije). Nadalje, ako DAC nema puno opticku galvansku izolaciju, taj sum ce doci i u izlazni analogni stupanj DACa (ono sto daje 1-3V line out izlaz iz DACa), i moze uzrokovati IMD, aliasing i ostale tipove distorzije (npr, ja sam na zvucniku cuo kako pomicem mis na PCu, tiho zujanje. To nije bilo dio podataka/signala, nego sum koji je putovao iz PCa kabelom, kroz DAC i u pojacalo i zvucnike).

Ako pogledas neko od predavanja konstruktora DAC-ova (pocevsi od Rob Wattsa iz Chorda), vidjet ces da oni jako veliku paznju posvecuju upravo razini suma i interferencije, one sto dolazi izvana, te pogotovo iznutra. Takodjer, postoje brojni whitepaperi od Analog Devices i ostalih firmi koji ovo sve objasnjavaju strucni i tehnicki, ovo moje je samo moj laicki opis i razumjevanje, nakon citanja literature i pricanja sa ljudima koji ovo rade kao posao. 

Btw, ne kazem da treba kupiti skupi kabel, vecina toga su bedastoce i bizniz kabela ima vjerojatno najvecu profitnu marginu u Hifiju, nego je dobro razumijeti sto se stvarno desava u uredjajima i koji je utjecaj kablova. 
Kabel moze utjecaju na zvuk, lako je mjerljivo, negdje ces ga cuti, vjerojatno ne ako sustav (i soba) nisu dobri, ili ce biti placebo, te cijena cesto ne kolerira direktno sa poboljsanjem kvalitete (ovdje govorim o analognim kablovima).

Sto se tice digitalije, ne kupuj Amazon Basic nego nesto mrvu bolje, ali ne treba biti "hifi approved" brand osim ako ti se ne svidja kako izgleda, ili ga mozes dobiti doma na probu, pa ako cujes (ili mislis da cujes), kupuj brale!  

 -glupost i naivnost.. povjerovao si priči osobe koja živi od prodaje .. digitalni taliban.

-šum i ostalo što sve navedeš.. i dac, bedastoće-naivnost, nula ili jedan, dok sam crc u svemu digitalnom osigurava da će podatak čak i uz greške pri prijenosu biti ispravno pročitan kao paket, tj crc-kontrolni kod uz redundanciju.. tj ili radi ispravno ili ne radi, nema šuma.. nema između, kao što caclucator neće ubaciti decimalu u 2+2 i izračunati 4,323154.. najjeftiniji i najskuplji, calculator ili dac, podatak, paket, digitalija..

-ne miješaj s mogućim mjerenjem kvalitete, čistoće signala itd.. to uopće nije važno, važna je samo granica, ili radi ili ne... npr ram ili ip paket.. i radi na tisućama spojeva, smetnji od točke a do b, recimo preko interneta pa tvojih par metara certificiranog hifi kabla u odnosu na ostatak globalne mreže nema veze koliko mrav u masi planete..

-imaš konkretnu činjenicu u obliku ai citata-prijevoda, ne moje mišljenje, fizika, matematika, znanost.. činjenica, ne interpretacija dok kod analognog može doći i do problema sa zvukom (bilo kojim signalom, no audiofilski se primarno govori o zvuku..) .. -digitalni signal naprosto tako radi, sve u vezi računala dok bez crca praktički ne bi bio moguć rad ničeg, tj morali bi se mučiti s 100% ispravnim yeldom čipa-škarta-greške.. i zato je to od samog početka temel, standard, način rada.. svojstvo bez kojeg ne može.

-od daca, analogni dio žice do zvučnika može biti osjetljiv, je osjetljiv.. no to su posljednji metri, ne optički kabel, hdmi, mreža itd.. ništa u računalu, tek od analognog dijela do zvučnika problem kvalitete-smetnje-šuma je moguć.. dok ti naravno biznis prodaje svoju priču jer je temelj biznisa-cijene.. tj možeš tako u crkvi slušati stručnjake, .. no to ne znači da je nešto činjenično tako, nego samo da su u svom poslu stručnjaci koji znaju kako od tog izvući željeno.. tj kao i ta stručna ekipa oko daca, kler je stručan za crkvena pitanja i kad bi tako zaključivao .. povjerovao bi im, kao temelj vjere, no to s činjenicama veze nema.

-ponovo, imaš citat-činjenicu, ne moja interpretacija, mišljenje.. znanost, fizika.. pitaj ai i razlikuj smetnje, kvalitetu žice, spoja, npr pozlaćeni, i sam podatak, paket-signal kojeg prenosi digitalni medij-linija-žica-optika.. ili ovako, pozlaćeni konektor ne služi tome da bi bio bolji signal nego bolji spoj, prelaz, gubitak, tj što manji gubitak na spoju, otporan na npr oksidaciju i habanje.. pa će time pozlaćeni konektor biti trajniji, naravno i skuplji.. no jednako će identičan (ne sličan) zvuk-podatak prenjeti i običan hrđavi drot, ako ima dovoljno vodljivosti.. radi ili ne radi, dok sam crc osigura da i neispravan podatak-paket primatelj kao dac točno pročita, tj iz izračunatog crc-kontrolnog broja, koji ako je isti, tad je podatak 100% točno prenešen, ako nije, iz redundancije je moguće do neke mjere nadoknaditi izgubljeno (tu slabi čip gubi, kao kod bilo koje konverzije ili npr captruringa i kompresije u letu u realtimeu.. pa je važna i dac logika-snaga-čip..) tj ovisno koliko već običan buffer daje vremena za ponovno slanje paketa ili ispravak..  jači čip će naprosto biti brži-jači, kao npr PVR na tv uređaju više klase koji će s lakoćom snimati u h264 formatu-kodeku.. dok će se jeftikaner mučiti i imati dropove, smetnje, kao i nedovoljno jako računalo za gaming ili video obradu.. za bilo što, ako izjednačimo sam digitalni podatak kao 'isti' task, samo pitanje količine i snage, resursa.. tj sve što može radi sam crc, ostalo radi protokol-čip-standard.. i zbog tog je apsolutno nevažna kvaliteta kabla, pri čemu će naravno loš kabel imati stalno-previše smetnji i time biti neupotrebljiv.. ali ako radi, tad radi.. npr sata-data-kabel ili interna sabirnica mbo-memorije itd.. kroz koje svake sekunde prolaze megabajti podataka koji ne smiju biti neispravni ili akumulirati grešku.. nema, isključivo 100% točno, do zapisa na disk itd.. ili kvar i tad računalo ne radi.

** ili ne moraš vjerovati mojim riječima.. evo ti prjevod čapta :) 

🔍 Digitalni signal: sve ili ništa

• Digitalni prijenos podataka temelji se na binarnim vrijednostima (0 i 1), gdje je svaki bit dio većeg paketa koji se prenosi s točke A do točke B.

• CRC (Cyclic Redundancy Check) i slični algoritmi osiguravaju da se podaci prenesu točno — ako se otkrije greška, paket se odbacuje ili ponovno šalje.

• Nema "šuma" u klasičnom smislu kao kod analognog signala — ili je podatak ispravan, ili nije. Nema "malo ispravnog" kao kod analognog prijenosa.

🔌 Kablovi i konektori: mitovi i realnost

• Pozlaćeni konektori ne poboljšavaju kvalitetu digitalnog signala, već osiguravaju bolji kontakt i otpornost na koroziju.

• Kvaliteta kabela je relevantna samo do točke gdje može prenijeti podatke bez greške. Ako kabel radi — radi. Ako ne — ne radi. Nema "boljeg zvuka" kod digitalnog prijenosa.

• Digitalni audio (npr. preko HDMI, USB, optike) ne može biti "topliji" ili "čišći" zbog kabela — to je marketinški narativ, ne tehnička stvarnost.

🎛 DAC i analogni dio: tu počinje igra

• Digital-to-Analog Converter (DAC) je mjesto gdje digitalni signal postaje analogni — i tu kvaliteta komponenti može utjecati na zvuk.

• Analogni dio puta (od DAC-a do pojačala/zvučnika) je osjetljiv na šum, interferenciju, kvalitetu spojeva, itd.

• Tu audiofilske rasprave imaju više smisla — ali samo u tom segmentu, ne u digitalnom prijenosu.

-to kaže on, znanost, činjenice.. ne vjera, stručnjak s interesom biznisa.. ili laik-naivac koji im povjeruje. :)

 Da kupis noviji uredjaj. Ko je izmislio tu psihoakustiku ma sta to bilo? Trgovci. STa je cilj trgovaca? Prodati opremu.... Ne slusaj trgovca.....

 Mislis prodavaca DAC-ova? ;) A sta ce oni reci? Nemojte kupovati novije sve je to isti drek i nices cuti nikakvu razliku ;)

Ha, ha, meni se čini da je problematika iza ovog članka prije sociološka, nego tehnološka 

Kao i uvijek, komentari se uglavnom svode na ismijavanje određenog dijela društva, osoba koje su iz nekih razloga - vlastitim novcem - kupile skupe audio-kablove.

Otprilike isto kao oni koji ulože u skupu talijansku kuhinju, pa onda i nadalje naručuju obroke, ili kao u slučaju ljudi koji kupuju isključivo "organsko" povrće sa domaćih OPG-a.

Ima i onih koji će napraviti 600-700 kilometara kako bi odvezli svog kućnog ljubimca kod "pravog" veterinara. 

Sve su to slučajavi koji izazivaju jake reakcije kod drugih ljudi, iako uopće nije povezano niti sa njihovim životom, niti sa njihovim novcima - ne znam, konkretno, kakvu bi štetu doživio netko

od nas na ime toga što je netko - poznat ili nepoznat - kupio basnoslovno skup kabel?  Barem dok se ne radi o dokazano uistinu štetnim društvenim pojavama kao što su to razne vrste ovisnosti, putem

primjerice potpuno legalnih pojava kao što su to alkohol, duhan, ili vezano uz pravi procvat kladionica i kockarnica, nabrijavanje već za promet opasnih automobila, i slično. 

Jedna je stvar napisati svoje mišljenje o problematici - a čini mi se da je ovaj članak, na kojeg se forum referira, čak prilično neutralan, i realan što se tiče tehničkih pojedinosti (bez obzira što je moje osobno mišljenje

da je potpuno nepotreban za ovu vrstu medija) - a sasvim je druga stvar pisati posprdne traktate o nekoj neimenovanoj osobi koja je kupila nešto takvo, podlegla "prevari" ili već čemu, uz obavezno preuveličavanje svakog

mogućeg aspekta postupka kojeg osobno ne bismo učinili.

A bez da je takav postupak uopće primjer, ili čak začetak nekakvog šireg društvenog problema. Čuj, tip je kupio 50 metara najskupljeg audio- kabela? I to je onda problem određenom dijelu društva - zbog čega?

U tom smislu, vezano uz takve upise negativistički nastrojenih komentatora, i onog što bi oni učinili/ne učinili u odnosu na one koje sprdaju - kog briga? Odgovor s potpuno jednakim kriterijom, zar ne?

Ha, ha, oprosti, ja sam bio uvjerenja da su stvari oko audio-kabela već barem stoput prežvakane......objektivno, to je rasprava stara u najmanju ruku dvadeset godina, koja nažalost još uvijek nije završila 

-promašuješ stadion.. tj to ovisi o protokolu.

-npr za BT, koji je važan zbog mobitela-slušalica i sl. .. vrlo masovno korišten upravo kao zamjena za kablove..

Bluetooth audio relies on a layered protocol stack, including L2CAP, for data services, and uses Cyclic Redundancy Check (CRC) for error detection at the physical and link layers to ensure data integrity. While the lower layers include CRC for reliable data transmission, real-time audio protocols like classic Bluetooth may bypass or have simpler error handling for audio data to maintain low latency, which could lead to a corrupted packet being discarded instead of retransmitted.

.. odnosno ovisi koji protokol ćeš za neku komunikaciju koristiti, kao i koji kodek pri čemu je za komunikaciju potrebno da obje strane podržavaju isti protokol dok recimo periferije-starije logično ne podržava nešto novo što je jučer izmišljeno-nastalo.. pa npr mobitel ili pojačalo može imati novi standard no ovisno o zvučniku-drugoj strani će rezultat biti različit.. dok za sam prijenos, kao podatak-komunikacija, teoretski uopće nije važan kabel-medij, žica ili bežično, teoretski je sve isto.. tj opet, obje strane i radi ili ne radi.

.. + na to se u stremingu (jednosmjerna komunikacija kao odašiljač-konzument, ne klasična data-dvosmjerna) se koriste lossy metode.. jer naprosto nije važno ako izgubiš paket, preskočiš frame-kadar slike ili sekundu zvuka.. odnosno audiofilski nam kompresija signala kao i kodek nisu važni, želimo čisti-savršen-originalan 'zvuk'... no naivni audiofil ne zna, ne razumije da on u digitalnom zapisu nema zvuk, nego digitalni zapis, podatak, niz nula-jedinica, koji će dekoder nekako pročitati-tumačiti-interpretirati.. proizvesti neki ton-zvuk, pri čemu će teoretski identično dati raw kao i mp3 ili zip.. ili atrac ili flac .. tj svakom konverzijom ovisno o rezoluciji možeš imati neki gubitak-razliku-odstupanje-netočnost, npr zaokruživanje neke decimale broja kao laiički-karikiran primjer.. no ni to nije baš tako, tj teoretski, kad prvi put najkvalitetnijom audio opremom capturiraš zvuk, digitalizacija, snimiš ga.. recimo nekompresirani raw s 80mbps .. i tad to kao osnovu, kao početni 'original' (pravi zvuk više ne postoji, otišao u svemir-eter..) koliko god puta ga konvertiraš npr u mp3 dobit ćeš isti rezultat ako same postavke kompresije ne mijenjaš, jer je to naprosto algoritam kao i crc, calculator.. možeš tad taj zvuk konvertirati iz raw u mp3 i nazad, razlika=nula, nema, isto-identično.. tj nema dodatnog gubitka, razlike u diskretnom krajnjem broju-rezoluciji, tj svako odstupanje-rezolucija-zaokruživanje je već stvoreno u prvom capture digitalizacijskom dijelu... dok dalje samo ovisi o postavkama kompresora, tj željene točnosti ili prihvaćenog gubitka ovisno o konačnoj veličini-kompresiji filea koji će tad biti recimo tisuću puta manji i time lakši za storage i transport.. tj ono što 'audiofili' (ili naivci, ili dio biza koji rekmalno-marketinški prodaje priču) ne razumiju, ne razlikuju.. da će korištenjem istog kodeka, standarda, bilo koji čip, cpu, zvučna kartica.. dati isti rezultat, tj najjeftiniji čip-uređaj za snimanje mp3 (kao nešto što se prodaje u lidlu za 9,99 i reklamira za snimanje s npr grramofona) će istim kodekom-kompresorom-algoritmom dati isti rezultat, neće neki čip bolje izračunati diskretan podatak konačnog broja.. tj moguća je samo razlika 'zaokruživanja' kad se mijenja rezolucjia na nižu, pa se višak podataka-točnost odbaci i tad više ne posotji.. tj ne može se odbačeno vratiti u početno stanje, ispeglan podatak je tad ili nula ili jedan, dok je prethodni duple rezolucije bio i nula i jedan u polovici isječka vremena jer je to naprosto stvar rezolucije, sampling u jedinici vremena-sekundi. .. i taj najjeftiniji jeftikaner će istim čipom dati isti rezultat kao najskuplja studijska oprema, i svaki put će istu pjesmu apsolutno svi playeri na planeti jednako playati, dekodirati-pročitati.. poslati isti identičan niz binarnih podataka audio čipu koji će to pretvoriti u zvuk, a o kvaliteti tog dijela kao i zvučnicima, akustici prostorije itd. pa do tvog uha, ovisi kako ćeš nešto čuti, glasno-čisto, originalno.. pri čemu originalan i bolji-kvalitetan-puni itd zvuk nisu istoznačnice.. tj master-original može biti studijski obrađen i time 'bolji-kvalitetniji' zvuk.. no to je tad po kriteriju originalnosti 'fejk'.. tj originalnost možemo procjenjivati samo kao razlika između originala i kopije, jesu li isti ili slični-različiti.. i opet, kod digitalije, banalno, kopija je identična originalu.. ista.. odnosno, naravno zbog zaštite, kao drm, copyright itd. nije, ne dozvoljava biz, industrija, vlasništvo, piraterija itd.. pa će tako neki konzumerski čip imati 'tvorničku grešku', kao što gsm signal nije služio za navigaciju dok vojska nije dozvolila za civilnu upotrebu, netočnost dodana +300m .. ='zaštiata' interesa.. kao što je u doba vhs-kazeta bila zaštita-macrovizija koja je stvarala smetnju u zapisu, namjerno, kvar-greška.. kako bi se onemogućilo umnažanje piraterije.. ono što je u digitaliji nasljedio drm itd.. pa na samom fileu dobiješ oznaku master-vlasništva kao što u kreiranom pdf dokumentu kad ga kreiraš možeš postaviti ograničenja, zabrane, npr editiranja, printanja.. ili dozvoliti, pri čemu naravno biz ima suprotan interes od korisničke-pirat strane.. marketing i naivnost.

-ljudi vjeruju npr svojim očima, možda lakše opisati, oči-uši.. recimo da je za uvjeravanje jednako? .. jesmo li na tv-show prijenosu (nekad davno) vidjeli davifcoperfielda-mađioničara? .. koji je ukrao kip slobode, avion, prošao kroz kinseski izd (kamen nekoliko metara..) .. vidjeli smo svojim (ok tv-kamera-prijemnik) očima.. i naravno, tad je to istina? činjenica? .. ili ipak znamo da je to trik, u kojem uživamo, predstava.. djeca i odrasli uživaju.. mada znamo, .. želimo zabavu, oči vide laž, vide ono što majstor-mađioničar želi da vidimo, ne vidimo ono iza scene koju sakrije, kao zec-dim-šešir...

-što bi bio bolji zvuk? original? bolje pojačalo, dobri zvučnici.. i zvuči super, no jel to original? .. što utječe na percepciju kvalitete? a što je originalnost, što kvaliteta ili osjećaj..

-koji je sladoled najbolji, čokolada-vanilija? što je bolje a što je izbor-osjećaj.. samom promjenom pjesme na radiju ovisno jel nešto što voliš slušati ili mrziš.. kvaliteta sladoleda ili okus? kvaliteta bi bila stvar sastojaka, brašna, šećera, kuhara.. no ako mu je okus koji mi ne odgovara, tad .. što je original a što kvaliteta, percepcija itd.. i tko o čemu odlučuje, pojedinac-subjektivno ili je to statističkim prosjekom postalo objektivno? ..

-što da sad imam sliku svemirca i audio-zapis njegovog glasa.. kako bi znali da je original? .. odnosno ne moramo znati, znamo da je trik, fejk-predstava.. no to kako bi on trebao zvučati ne možeš znati, pa tako ne možeš reći, 'zvuči loše-pogrešno' jer ne možeš imati referencu-usporedbu.. nemaš s čime usporediti da bi nešto takvo znanstveno-kvalitetno mogao reći, dok za 2+2=4 možemo..

-ako sam ja snimao tog izmišljenog svemirca, njegov glas.. tad sam ja jedina referenca-uho koji ga je čuo i jedini koj tad mogu reći zvuči li snimka kao original i to po sjećanju koje je varljivo.. ok?

-ti kao konzument, kao slušatelj glazbe (ili stvaratelj-autor) čuješ zvuk, čuješ remaster rezultat tonskog studija.. uključivo i zaštitu kao copyprotekšn koja služi tome da ne možeš umnažati, a povremeno se može čuti na npr radio emisiji (baš jučer nova pjesmica diklića.. ono cvrčak-žaba-šum.. da ne bi netko snimao..) .. i taj zvuk je za tebe original-referenca, dok će ovisno o akustičkom prostoru rezultat biti drugačiji, tj mada isti originalan-snimak zvuka slušaš na različitoj opremi, prostoru, zvučnicima.. ne čuješ tad isto-jednako, jer je to naprosto stvar akustike, svega, svaki dio koji doda svoj zvučni otisak-udio, kao biti stvarno u grandhallu i čuti zvuk u tom prostoru kao što to može biti i običan efekt-mix kao hall-echo.. i tad u dnevnoj sobi imaš osjećaj zvuka hale.. onak, trik, mađioničari itd.

-no kako uvjeriti vjernika? :) .. srušiti božanstvo? .. pa gle, opet, citat, nisu to moje riječi-mišljenje, nego copy-paste.. odnosno činjenica, pa ne moraš mene uvjeravati, čitaj.

-vjeruje li neki stručnjak-proizvođač u ono što prodaje-propovijeda? .. poneki da, poneki ne.. teško je čak reći što je bolje-poštenije.. pa tako i konzument može vjerovati, no to ne čini činjenicom ono što vjeruje.. tj zamisli moguću situaciju da ti spomenuti stručnjak diskretno u povjerenju kaže ''gle, to su gluposti ali donose plaću, biz''.. što bi tad rekao? to bi bilo moguće ako on zna i pošteno prizna, no posotji mogućnost da i on sam vjeruje u ono što radi, pragmatičnost i autosugestija pa je nešto takvo kakvim želimo vidjeti, kao i dogme itd.. tad on vjeruje, tvrdi.. kao što i ti za sad vjeruješ njima umjesto matematici-znanosti-fizici.. i praktički ne posotji način-argument osim da taj stručnjak dođe i kaže ti.. koji bi te u ovom tenu uvjerio, promijenio uvjerenje.. ono, zemlja je bila ravna, pa je postala kugla..

-hoće li bolja-skuplja-kvalitetnija oprema dati bolji rezultat.. u kontekstu zvuka no može bilo što drugo, auto, palačinke, nogometni klub.. u pravilu isto ili bolje, odgovor vjerojatno da.

-hoće li tad biti isti doživljaj-osjećaj kod slušanja glazbe na skupoj-jeftinoj opremi, pri čemu cijena naravno ima veze s klasom-kvalitetom.. i opet isti vjerojatno da odgovor..

-no teoretski, razlike nema.. nema u digitalnom dijelu priče, ima u svemu ostalom, u samom zvučniku, prostoru i uhu slušatelja + placebo i marketing-biz..

-ako si izgubio fokus, ponovo

Bluetooth may bypass or have simpler error handling for audio data to maintain low latency, which could lead to a corrupted packet being discarded instead of retransmitted.

-to je činjenica, dok ti ne razlikuješ protokole i kad se što od tog (ne)primjenjuje.. pa zato primjer za BT.. i ponovo, tema, digitalni signal i kabel... pri čemu BT mijenja kabel pa postoji više mogućnosti..

-što će raditi neki dac? ovisi koji protokol korisitš, ovisi što je proizvođač i interes odredio, kao gsm-odstupanje-greška koja je dodana ili zaštita interesa.. ostalo je priča-marketing.

-odnosno ovaj citat za bt koristim kao primjer, dok se za žicu-kabel-optiku.. svaku digitalnu komunikaciju primjenjuju sva digitalna pravila prijenosa uz crc.. tj vidiš iz citata da se primjenjuje i na bt, ali on tad može iz razloga latencije, odbaciti-ispustiti.. namjena, dok za ostatak digitalnog dijela priče naprosto nema komunikacije, tj ili radi ili ne.

-streaming servisi primarno idu na lossy, ispuštanje, preskakanje.. no to su streaming sevisi, namjena.. ne digitalni kabel-signal kao npr mrežni kabel ili hdmi.. optika..

-odnosno, možda ovako, jesi li kad čuo od audiofila pojam-termin kao usviravanje kablova? .. to je mađioničarski trik, magla, mambođambo..

-drugo pitanje koje sam sebi postavi.. ako npr koristiš neki stream servis za glazbu-film.. i plaćaš neku kvalitetu, npr snimka u flacu ili hd-4k.. i dobijaš kvalitetniji sadržaj, više rezolucije.. kako tvoj optički-mrežni-hdmi.. kabel koji ima certifikat hifi i pozlaćen konektor utječe na kvalitetu, jer naravno mora, jer je skup.. no što s onim kilometrima kabla koji ide ulicom do centrale pa stotina kilometara do globalnog interneta-servera s kojeg paketi stižu.. oni nemaju hifi oznaku, obični patch.. žica-drot.. tj ako je jedna žica loša, po čemu je druga bolja? i može li tad posljednji metar stvoriti kvalitetu zvuka koja je nestala u kilometrima prije tog posljednjeg metra žice? .. nekom nadnaravnom indukcijom i svetom vodicom će se izgubljeni bitovi podataka pojaviti u tom skupo plaćenom dijelu žice? .. onak, teško :) ..

Ima li negdje detaljno kako jitter / noise / impledancija utječe na promjenu digitalnog signala, primarno sinkronizaciju S/PDIF-a?

Ima tu jako puno BS-a koji zvuči mumbo - jumbo audiofilima, ali prijenos signala optikom... njaaaaaa...

I kako iz ovih videa izbaciti "trust me" i kako nadodati više audiofila, ovaj u videu kaže kako je bio jedini...

Sil kaže...

Naravno, imaš hrpu toga na internetu. Uglavnom se radi o degradaciji zvuka ukoliko je jitter izražen (gubitak finih detalja npr.).

A koja je razlika između finih i grubih detalja u zvuku? Što je to "fini detalj", a i

pleasant
plays very well
calmness

feeling more complete?

Old Iggy kaže...

Sil kaže...

Naravno, imaš hrpu toga na internetu. Uglavnom se radi o degradaciji zvuka ukoliko je jitter izražen (gubitak finih detalja npr.).

Kako jitter na optičkom kabelu utječe na zvuk, fizikalno? Pusti to "fini detalji".

 

Kako se točno mjeri? Koliki utjecaj imaju DAC konverzije? Kako greške u sinkronizaciji utječu na te "fine detalje"?

 

Znači, ne "osjetio sam, čuje se" itd. Konkretno, kako se točno manifestira, na kom layeru itd.?

Još nisam vidio nijedan tehnički opis takve situacije, a nisam siguran da ijedan audiofil to može objasniti osim "osjećajem".

 

Postoji jasan razlog zašto se prebacije u digitaliju, sve vrste grešaka u prijenosu na svim razinama i jesu glavni driver toga. DAB je dobar primjer.

Na žalost, nisam pravi sugovornik za tu razinu rasprave. Više me interesira osoban dojam a da opet ne bude nešto na tragu nečega za što smatram da je "snake oil". A ovo da se puste fini detalji, ne ide to tako. HiFi je subjektivan i osoban hobi gdje se pazi na najmanje detalje i suptilnosti zvuka. I većina ljudi u hobiju zapravo traži što vjerniji i kvalitetniji zvuk.

Malo opširniji "ali!" moram priznati. ;-)

Dobro si detektirao prilično dosta stvari i logički ima smisla dosta toga što je napisano. Samo bih skrenuo pozornost na ono što si i sam izdvojio a to je uloga DAC-a ukoliko pričamo o digitalnom audiu. Moja razmišljanja su svojevremeno bila da bi recimo jedan prosječan chi fi komad DAC-a koji ima fantastična mjerenja trebao par razina bolje zvučati od nekog DAC uređaja starog desetak ili više godina koji "mjeri" lošije. I onda dođeš u priliku da isprobaš desetak raznih DAC-ova i niti jedan koji ti se nalazi u vrhu što se zvuka tiče nije baš taj chi fi DAC za koji misliš kako bi bilo super da zapravo je, jer ne košta puno a trebao bi dati odličan zvuk, zar ne?

I onda shvatiš da tu imamo i analognu sekciju iza samog DAC čipa, pa raznorazne mudrolije raznih poznatih inženjera koji imenom i prezimenom stoje iza nekih uređaja. Da sad ne uplićem i DIY zajednicu koja to zna majstorski napraviti... Tako da eto na kraju priče - jedinice i nule nisu baš tako jednostavne kao što na prvi pogled izgledaju.

A da ne pričam koliko sam gorljivo branio jedinice i nule što se samog streaminga tiče... Dok zapravo ne dođeš do informacije da svaka streaming platforma ipak dobije različit master a ne isti, u što sam bio 100% uvjeren dugo vremena (keywords za pretragu na Google: LUFS).

Na kraju ovog, ipak malo kraćeg teksta nego što nam je kolega ihush potrudio se napisati, samo želim malo pomiriti dvije strane ili dva tabora koji se obično javljaju prilikom rasprava o ovakvim temama. Niti mjerenja mogu sve pojasniti, a niti individualna slušna iskustva nisu mjerilo (zbog spomenute subjektivnosti ili čak doba dana kad slušamo ;-) ). A vrijeme uvijek nekako pokaže na kraju koji su to zapravo dobri uređaji, oprema... Bez obzira koliko se marketinški timovi trudili, jer možeš jedno vrijeme prodavati maglu, ali ne i stalno.