Električni ili klasični auto - koji kupiti?

 Još jedna varijabla fali - godišnja doba. Od studenog pa do ožujka je značajan pad proivodnje električne energije, što zbog kraćeg dana, što zbog vremenskih prilika. Dakle tih 125kW se prepolovi i više i imaš nekih efektivnih 5-6 sati dnevnog svjetla (ako nije oblačno).

I tako posluješ 4-6 mjeseci s nulom ili vrlo vjerojatno s gubitkom.

Solarni paneli nisu za punionice, odnosno za monstruozne snage koje EV-i zahtjevaju da bi punjenje bilo u "razumnom" vremenu. 

Ekipa se žali na manjak infrastrukture. Pobogu hrvatska uvozi 50% električne energije u prosjeku da bi svoje potrebe pokrila. Možemo samo sanjati elektrifikaciju voznog parka u hrvatskoj. Ne možemo ugljen spaljivati ako želimo biti "zeleni". Plinske elektrane ne dolaze u obzir isto tako, hidropotencijal smo iskoristili koliko smo mogli bez dodatnog uništavanja okoliša), ostaje nam vjetar koji ovisi o vremenskim prilikama i nuklerna energija. A za nuklearnu energiju hrvatska nema novaca, a ni javne podrške. 

Tako da te EU fantazije o ukidanju ICE-a 2035 si mogu objesiti mački o rep. 2034-te će produžiti rok na 2045-tu kad shvate da nemamo ni k od potrebnog kapaciteta. Sve je to mazanje očiju javnosti i još jedna pljačka kroz zabrane. Umjesto da se tranzicija odradi organski kroz ponudu, potražnju i kvalitetu, ona nam je forsirana kroz visoke cijene, uvoz i kompletnu ovisnost.

Ne znam citirati na ovom forumu Kiwi, pa evo ovako primitivno :

Podatak iz NN o prosječnoj neto plaći kaže da je ona u 2011. bila 5.441 kn. Tada si navedenu Zafiru mogao kupiti sa cca. 29 plaća.
Prosječna neto plaća za kolovoz ove godine je bila 1.446 €. Danas možeš Touran 2.0 TDI kupiti sa cca. 26 plaća, a dobiješ opremljenije, ugodnije i sigurnije vozilo boljih performansi i niže potrošnje.

Krivio sve osim place 2011 u HR koje su u temi irelevatne jer smo kao ekonomija nebitni, statisticka pogreska.
Vozilo danasnje je losije, jer je motor udavljen na max. manji volumen motora vise snage 2011, danas 2 litre samo 120KS.

Njemacka
2011 prosjecna cca 1700EUR neto 13 placa za 22kEUR
2025 prosjecna neto cca 2800EUR neto. 13 placa za 37kEUR

Ostalo je isto u relevantnoj ekonomiji, da li je trebalo ostati isto. Ne nije, trebalo je kostati manje danas, Zasto?
Touran (Zafira) 2011 i Toruan 2025 isto vozilo, samo optereceno ekoloskim normama i pretrpano recikliranim materjalima cak i na mjestima gdje ih ne bi trebalo biti.

Tvoja želja današnje cijene bi imala smisla da zaista imamo potpuno jednako vozilo kao ta Zafira, no Touran i bilo koje drugo vozilo te klase je danas tehnološki puno naprednije i ima dodatne zahtjeve po pitanju ispunjavanja EURO normi pa mislim da nije baš realno očekivati da će biti s cijenom koja bi preslikala onu od vozila iz 2011. + inflacija. No, gledajući plaće, cijena je moguće niža od one koja bi bila da današnji Touran "teleportiramo" u 2011.

Kao sto rekoh krivo, Auto je doslovno isti samo je kozmetika drugacija, a da bi stvar bila jednostavnija rade samo 2 litre diselase koje se onda konfigurira po potrebi kako gdje treba. Nekada si imao 1.6 danas im se ne isplati imati vise razlicitih motora.

Najbolje bi bilo da znamo točnu gustoću Leafovih baterija jer je masa današnjih vozila veća nego kod starih pa nije baš mjerodavno procijeniti po tome.

O je svakako je mjerodavno, masa vozila je proporcionalna kapacitetu/dosegu kod BEVa i usporediv klasicni auto je uvijek znacajno laksi.

Naravno, danas imamo komercijalno dostupne puno bolje baterije od tih u Tesli, npr. Molicel M65A (322 Wh/kg; 943 Wh/l), a i kineski NIO ima 150 kWh modele s člancima koji su s 360 Wh/kg, no nisu tako masivno dostupni. Za neke druge namjene (npr. dronovi i letjelice) je moguće dobiti i 400 - 500 Wh/kg članke od Ampriusa.

Te baterije koje spominjes traze izrazito male tolerancije u proizvodnji, vrlo visoku kvalitetu materijala, izrazito su skupe. Veci kapacitet drasticno smanjuje mogucnosti brzog punjenja, ali i zivotni vijek opcenito je puno kraci. Zbog visoke gustoce energije ako sto podje po zlu, zlo je puno vece nego kod uobicajenih baterija manje gustoce. Na kraju, energetska gustoca clanka i cijelog paketa su razliciti termini. Bilo bi fer da si to naveo, ali eto nisi.

Pitanje je koliko je racionalna ta točka gledišta jer kritika za tenkovsku masu nije nužno točna (npr. današnji određeni ICE modeli imaju neznatno veću masu od BEV-ova ekvivalentnih performansi, npr. BMW M240i xDrive i Model 3 LR AWD je razlika jedva 100 kg)

Navedni BMW navodno 1700kg u EU 380KS

Navedena Tesla Highland LR RWD navodno 1922kg 208kW u EU 280KS

Ti auti su slicni po tome sto imaju 4 kotaca.
BMW je fun car i radi krugove oko gore navedene Tesle, kojoj je na prvom mjestu ekonomicnost. Ako je Tesla perfromance model onda je tek neuporabljiva jer je doseg nikakav. Teslu LR RWD ako vozis 110km/h na autoputu dobis doseg skoro kako se i deklarira, ovog BMWa nitko ne vozi tak sporo i uopce ne misli o potrosnji ili ekonomicnosti. Klasicni auti sa 1.2 motoricima i tri cilindra su pandan Tesli i voze se bez problema 150 po autoputu i bez problema izguraju preko 500km sa tankom. Sa 110 i debelo preko 750km. Do 100km/h mu treba nesto dulje, ali sve nadoknadis dosegom i vrlo brzim tankanjem. Tankaju 5 minuta obicnu bengulu 95 jeftinije ili po istoj cijeni kak i punjaci.
To je usporedba: koliko uporabne vrijednosti dobijes od vozila za koji iznos u nabavi i sa koliko kompleksnim potencijalnim problemima.

Ubrzanja i snaga nije uporabna vrijednost, to je joy ride koji nekome vrijedi koliko god kosta dok drugome ne vrijedi niti centa, dakel off topic. EV su pokusali u JoYRide klasi, ali ljudi ih bas ne dozivljavaju u toj klasi.

ne znam na što ti točno utječe ta viša masa,

Osnove fizike, veca masa vece sile, vece sile veca potrosnja, npr skupih 19" guma i kocnica.  Regen pomaze ako se vozis ekonomicno pa su kocnice sigurne ali ne i gume. Za ekonomicnu voznju postoje i bolji izbori od Tesle.

odnosno, za kritiku troška popravka baterije i ostalih BEV specifičnih dijelova je pitanje hoćeš li uopće imati taj trošak s obzirom na njihovu (u teoriji) inherentno manju kvarljivost.

Nema tu kritike, sve se kvari, nije pitanje da li nego kada i sto onda. Sa BEV baterijom, potrci u banku po kredit, sa normalnim uporabljivim autom koji ima nekakav 1.2 ili 1.5 motor najgore mozda budes morao kupiti novi motor, kosta cca oko 10% cijene novog auta. Divim se junacima koji ce se uzdati da bateriji nece biti nista van jamstvenog roka, no opet gledajuci koliko ih hice novce na kladionice nije mi tesko zamisliti upravo takve junake koji ce se nadati " pa nece valjda meni krepati baterija". Statistiku si ostavi po strani jer razuman kupac kada kupuje rabljeno gleda sto ako mu se desi najcrnji scenarij. Za baterije das 15KEUR odprilike ili prodaj auto u odpad. Zato rabljeni BEVovi idi u bescijenje u odnosu na kupovnu cijenu.

Uvijek postoje izuzeci, kako kod ICE tako i kod BEV-ova, pa se kod kupovine rabljenih treba raspitati i istražiti o učestalosti kvarova kod specifičnih modela, no oni koji sada kupuju novi BEV i imaju praksu mijenjati vozilo svakih 5 - 10 godina nemaju brige oko toga, a takva rabljena vozila će tada vjerojatno imati jeftinije zamjenske dijelove i više EV Clinic specijaliziranih radionica koje će doprinijeti kupnji rabljenih BEV-ova.

Gore pises o novim baterijama i ocekujes da ce stare baterije za 10 godina biti jednako dobavljive? Koliko ja znam proizvodni kapaciteti ce ici na aktualne baterije, a starih koliko bude bude i to ako, ili plati extra za novi managment za nove baterije u starom battery packu. Neizmjerna zabava.

Kako znaš da nam OIE danas ne zarađuju novac? I na osobnim primjerima možemo doći do toga da je i bez subvencija danas isplativo staviti solare (čak i u off-grid s baterijama), a država ih ne subvencionira zato da bi mi brže vratili investiciju, već zato što time kompenzira (nemjerljivi) trošak koji ima od utjecaja globalnog zagrijavanja i štetnih plinova odnosno čestica, a i povećava sigurnost i dostupnost elektroopskrbe. Kao primjer korisnosti subvencioniranja velikih, javnih OIE projekata sam dao u kontekstu Rusije, odnosno neovisnosti države / EU o drugima, ali i to je više sekundarni razlog subvencioniranja, dok je ekologija primarni jer je ekonomski i društveni trošak pretpostavljenih posljedica globalnog zagrijavanja (uzrokovanog ljudima) gotovo pa beskonačan.

Meh..puno zujanja malo meda za vecinu. Solari kostaju tocno koliko i elektricna energija, a sa baterijama sport postaje glupo skup. Zanimljivo ako se ima puno suncanih dana u godini i puno povrsine za solare. Mnogi to nemaju. Solari padaju na 10%, i manje outputa kada su tmurni nikakvi dani a najbolji daju cca 240W po m2. 100m2 za 24kW u idealnom slucaju, u prosjeku to bude puno manji output. Kome treba jer mreza ne valja, dobro. Tko se hoce zezati pa prodavati struju, ok. Ako zaradis 10EUR mjesecno tehnicki je isplativo,ROI je sa subvencijama oko 10 godina a bez i duplo, i onda te lijepo lupi life time solarnog panela. Ulaganja nisu puno oko 15K do 30K ovisno sto i kako radis, pa to razvlaci na 10 godina onda se nadaj povratu pa usput i inflaciju uracunaj, trajal bude taj povrat sredstava samo da nema tuce. Koga veseli super, u svakom slucaju bolja opcija od kupnje auta sa kojim mozda ne zaradujes uopce.

Subvencioniranje javnog prometa odnosno specifično željeznice je poželjno, no opet je pitanje koliko su se ljudi spremni odreći privatnog osobnog prijevoza te možemo li ga u potpunosti isključiti iz subvencioniranja ili je optimalno određeni dio subvencija podijeliti i na to pa ćemo time imati veću sveukupnu korist.

Od kud sada ovo? Ljudi se nisu spremni odreci uporabljivih vozila za neuporabljiva pa ipak se stvar gura i to te ne brine, ali te brine da li ce ljudi odustati od auta.

Ja sam ti 100% siguran da je vecini auto nuzno zlo i da bi ga rado ne imali da mogu, ali ne mogu bez auta, nemres nikam, svi drugi oblici prevoza su posteno sj.

Npr. po određenim izvorima, mi smo u zadnjih 15 godina u željeznicu uložili preko 2 mlrd. eura.

Samo 11ml eura mjesecno, pa to je nista.

Osjetiš li ti to ili bi više osjetio da sada imamo 222.000 BEV-ova na cestama (trenutno ih je 10.000) koji su mogli proizaći iz te 2 mlrd. eura da smo svaki subvencionirali s 9k €?

Ne prodajem BEV pa sigurno ne bi osjetio, zrak nam je i tak zagadjen jer se ljudi griju na drva medjuostalim, a ne zato jer eto vozimo trule stare diselase, no to je ionako trolerska tema pa bolje nemojmo tamo ici, ali zeljeznicki promet svi mi jako lijepo osjetimo, uglavnom puno se tereta prevozi po zeljeznici i povezanom infrastrukturom.

Ne znam je li ukupna korist tog subvencioniranja željeznice veća od toga da smo to preusmjerili u osobna vozila, ali sam uvjeren da smo s ovih <100 mil. € koje smo od 2018. do danas potrošili na subvencioniranje BEV-a napravili veću korist nego da smo ih pridodali, ili u našem državnom slučaju vjerojatno "bacili", fondu od 2 mlrd. € za željeznicu.

jos veca glupost je suvbencionirati privatni vozni park. Te subvencije samo podizu vrijednost subencioniranog proizvoda, ne samo auta nego i stanova. Sve sto su subencionirali samo je poskupilo. Alergiju dobijem na ovakovo rasipanje novca poreskih obveznika na privatne nabave, a onda se zgrazamo kad duznosnici se malo privatno zabave na racun opcine, grada ili drzave. Ludilo :).
Tko se hoce zezati sa autima na baterije neka ih sam plati u cjelosti i tako sa svakim trzisno orjentiranim proizvodom. Osobni automobili NISU socijalna ili drustveno korisna kategorija, kao npr javni prevoz. Ja bi subvencije zakonom zabranio :).

Tehnologija proizvodnje baterija (vjerojatno se referiraš na vađenje sirovina za baterije) ne mora biti nužno "prljava" i štetna za okoliš, odnosno štetnija u odnosu na ICE, jer postoje baterije koje ne koriste one najupitnije sirovine poput kobalta, ali i kontinuirani je napredak u tehnologiji dobivanja sirovina (npr. "Triple", a sada već i "Quintuple Zero Green Lithium" - zero coal power, zero tailing dams, zero utilization of potable water, zero use of hazardous chemicals, zero accidents), dok je izvjesno (što zbog zakona, a što zbog isplativosti) da ćemo u budućnosti imati veći udio recikliranih sirovina.

Opet puno marketinga, sve su to samo marketinske bajke od svih kreativaca koji se kite odrzivosti i nultim emisijama. :)) morao sam malo googlati ali svi do jednoga u svim industrijama muljaju. Nasao nekakv link nisam dublje gledao, uopce mi nije tesko vjerovati da su muljatori jer svi su :).

https://dialogue.earth/en/business/brazilian-lithium-pitched-as-carbon-neutral-relied-on-offset-project-linked-to-deforestation/

Nemoj me krivo shvatiti, ali pusti price:

Ekologija - nula bodova - realnost zato jer ti za ekologiju nitko ne placa
Briga za planet - nula bodova - realnost jer ti za odrzivost takodjer nitko ne placa.

Ne zato jer to ja kazem, nego to je tako. Ljudi ne prezaju od nicega u zelji da pokupe negdje nekakve pare. 

Svi se kao brinemo za pluca svijeta, ali se ta pluca i dalje istim tempom rezuckaju, vozio ti EV ili ne dok usput seruckamo o klimatskim promjenama.
Porezi na automobile ne idu na posumljavanja, poribljavanja, obnavljanja prirodnih resursa, idu na EV i nova rovarenja za neki resurs koji bas sada fali za "the new thing" na koji ce se prosuti more milijardi.

Shodno tome pitam, cemu se zamajavati i samom sebi prodavati price o super baterijama?
Kupi si tu Teslicu i opusti se, ako je vec imas kupi jos jednu, jer ja je necu kupiti sigurno :). 

Ako vozis dovoljno sporo mozes ZG - Split opaliti bez punjenja, ak si Zagrebcanec onda vjerovatno ides tek do Crikve sto je puno blize pa mozes i nazad na jednom punjenju.

Država ne ulaže, ulažu firme.

A HEP-u treba poprilično dobro objašnjenje zašto bi investirao gadne pare u razvoj dodatne mreže za EV.

Pitanje je po kojoj cijeni bi to prošlo na tržištu jer osim ovih NIO modela, u Kini je bilo još nekih "izleta" s većim kapacitetima (Zeekr 001 140 kWh), no čini se da su stvarne preferencije tržišta drugačije pa to tamo nije imalo dovoljno potražnje po sadašnjim cijenama. Možda smo i žrtve uspjeha Tesle jer da su traženiji modeli s boljim baterijama, pretp. da bi razvoj i proizvodnja takvih baterija bila zastupljenija, odnosno sada bismo ih potencijalno imali jeftinije i u većem broju vozila.

Uračunata je ta varijabla jer je izračun s godišnjim prosjekom solarne raspoloživosti za HR (optimističniji slučaj, npr. za dalmatinski dio), a baterije doprinose povećanju raspoloživosti punionica u različitim vremenskim prilikama.

Potpuna off-grid punionica zahtijeva područje s povoljnijim vremenskim uvjetima (npr. Teslin off-grid hub Oasis u Kaliforniji), ali ovaj primjer što sam naveo nije ni zamišljen da bude bazna, 100 % raspoloživa punionica, odnosno ne očekujem da to čini temelj infrastrukture za punjenje u HR, no izvjesna je opcija da takvih primjera bude kada potražnja za punionicama nadilazi njihovu ponudu i/ili mogućnosti mrežne infrastrukture da podrži konvencionalne punjače.

Zadnje što vidim je da smo ove godine na oko 30 % uvoza (u obračunatoj bilanci uvoz/izvoz), a to najvjerojatnije ni nije realni pokazatelj naših kapaciteta jer osim nužnog uvoza tu je i onaj "ekonomski", odnosno ono što smo uvezli zato što nam je to bilo jeftinije nego da smo koristili vlastite proizvodne kapacitete.

S obzirom na naš sunčani potencijal, mi smo mogli i trebali biti kao Mađarska te vjerojatno biti u plusu u bilanci uvoza/izvoza, no ništa mi drugo ne pada na pamet pa ću pretpostaviti da postoje određeni interesi koji su učinili to da smo iza Slovenije. Iz OIEH kažu da je u "blokadi" 3,5 GW OIE projekata, a ako uzmemo za primjer Mađarsku koja je sa oko 7,7 GW instaliranih solarnih kapaciteta prošle godine generirala ukupno oko 9,4 TWh, mi bismo praktički s ovih 3,5 GW (iako su tu i projekti vjetroelektrana) pokrili gotovo pa svu godišnju potrebu za električnom energijom kada bi sva M1 vozila na cesti bili BEV-ovi (1.943.507 M1 vozila; 20 kWh/100 km, 11.924 km/god., 0,9 % učinkovitost punionica -> 4,63 TWh/god.), a sam izračunaj kada će sva vozila na cestama biti BEV-ovi ako od 2035. počne zabrana ICE.

Zbog raspoloživosti OIE nije baš tako jednostavno reći da bi tih 3,5 GW bilo moguće iskoristiti za EV punjenje, no olakotna okolnost kod nas je što imamo hidro akumulacije i RHE koje bi onda, u kombinaciji s varijabilnim cijenama na punionicama / u kućanstvima, baterijsku pohranu, uvoz/izvoz i sl., omogućile visok stupanj iskoristivosti OIE.

Krivo po kojim kriterijima?

Vidim da ti smeta utjecaj ekologije na život pa bih rekao da su ti kriteriji subjektivni jer gledaš samo negativnu stranu tog utjecaja.

Mislim da je poprilično objektivno gledanje da samo jedan spašeni život (kao posljedica strožih EURO normi) znači beskonačno više od luksuza (jer za normalnu vožnju je dovoljan i 2.0 TDI od 120 ks) koji nam omogućava da iz dvije litre "vadimo" 200 konja. Dapače, mislim da bi u ovom primjeru svi bili sretniji da su u 2011. mogli kao početni motor dobiti 2.0 sa 120 ks, a ne 1.6 ili 1.7. Možda bi bio nešto skuplji od tih motora, no vjerojatno i jeftiniji od onih sa 140 - 175 ks pa bi svejedno bio tražen kao što je danas (pretp. na osnovi činjenica da ga ima u ponudi).

Životni standard Nijemaca je u ovom slučaju bio bolji od našeg u 2011. te nije rastao kao kod nas pa je kod njih ta razlika između danas i tada takva, no ne bih se složio s tvrdnjom da su današnja vozila samo kozmetički drugačija. Gledajući katalog Zafire iz tog vremena, pod sigurnosnom opremom se ističu ABS, ESP i zračni jastuci. Pogledamo li današnje kataloge i kategoriju sigurnosne opreme, mislim da bi se i određena luksuzna vozila iz tog vremena posramila u usporedbi s onim što danas vozila imaju u serijskoj opremi, a često bi to bio slučaj i u drugim kategorijama opreme.

Govorio sam u kontekstu procjene razvoja baterijske tehnologije.

Poprilično sam siguran da bi početno opremljeni Leaf danas mogao koštati 50k € s takvim boljim baterijama (cijena starog Leafa s inflacijom), no mi to danas očito nećemo gledati jer ga (skoro) nitko ne bi kupio za tu cijenu, odnosno ne u toj mjeri da bi Nissanu bilo isplativo ga takvog proizvoditi. Želim reći da je činjenica da danas imamo nekoliko puta bolje baterije za istu cijenu kao te stare baterije, odnosno duplo bolje baterije za puno nižu cijenu, što i pokazuju te navedene masene i volumne gustoće. A to ranije sam specifično uspoređivao jednake parametre starih i novih baterija, odnosno njihove masene gustoće cjelokupnog baterijskog sklopa (paketa) i volumne gustoće pojedinačnih članaka, pa mislim da je relevantno iz toga izvući zaključke, odnosno masena gustoća članaka je ovdje nešto upitnija jer trebamo izbaciti utjecaj napretka drugih komponenti u packu, no današnji packovi u sebi sadrže naprednije sustave hlađenja pa to može odvesti dodatno na stranu prednosti novih baterijskih članaka.

Ovdje je u mom postu trebalo pisati da je masa neznatno manja od BEV-a (odnosno masa BEV-a neznatno veća od ICE), no mislim da je iz nastavka teksta bilo moguće iščitati što sam htio reći.
Vozila jesu različite namjene, no može pokazivati gdje smo danas došli s masama ICE, a to je da sportsko vozilo manjih dimenzija i upotrebljivosti je neznatno lakše od, u svojoj kategoriji, najprodavanijeg "teškog" BEV-a jednakih performansi (0 - 100 km/h).

Mislim da su rijetki ti koji gledaju masu kao neki ključni kriterij odabira vozila tako da ne bih tu kritiku vidio kao racionalnom, već "BEV vs. ICE specifičnom", odnosno rijetko se vidi da netko u izboru između Tourana 1.5 TSI i 2.0 TDI kaže: "Uzmi TSI jer je 100 kg lakši od TDI-a".

S obzirom da je jamstvo na baterije kod nekih vozila i na kilometraže koje određena vozila u svom životnom vijeku nikada ne dosegnu (npr. Toyota 1.000.000 km (uz produženo jamstvo); KGM 1.000.000 km (standardno jamstvo); Tesla će navodno od sljedeće godine nuditi produženo jamstvo na bateriju), mislim da će taj strah biti u budućnosti pokazan kao iracionalan. Iako ga i osobno imam, tj. to je jedan od razloga koji doprinosi tome da mi rabljeni BEV nije primamljiv.

Znači misliš da "EV Clinic" ima neperspektivan biznis? Kada na ICE-u starom +10 godina trebaš ugraditi novi motor, ideš u ovlašteni servis po novi motor ili?

Da se nadovežem na prethodni odjeljak o jamstvu, Toyota za svoje solid-state baterije očekuje postizanje 40 godina životnog vijeka pa evo možda EV Clinic u daljoj budućnosti stvarno nije perspektivan biznis (ili barem ne u kategoriji popravka baterija).

To su sve izračuni bez dizalice topline i BEV-a, je li tako? Naravno, ne može si svatko to priuštiti, ali to će uskoro biti realnost u našim domovima, a time i isplativost investicije u solare (ako država / HEP ne ponude dovoljno jeftinu struju).

Neupotrebljiva? Hoćemo li pitati 95 % Norvežana koji su kupovali nova vozila koliko su im neupotrebljiva, ili milijune vlasnika novih BEV-ova u Kini svaki(!) mjesec?

I upravo zato što se mnogi ne mogu odreći privatnog, osobnog prijevoza ima i smisla poticati isti u obliku BEV-a.

Zasigurno bi ih viđao na cesti (ako ne bi kupio jednog...), a svaki BEV je popriličan napredak u odnosu na ICE i nije stvar samo u izravnoj koristi koja bi postojala od tih 220k vozila, stvar je i poticaju razvoja infrastrukture koji bi posljedično nastao, što bi potencijalno stvorilo dodatni zamah tijeku elektrifikacije prometa. 

Ovo je taj napredak (u usporedbi sa cestovnim vozilima) koji smo dobili od te 2 mlrd. eura u željeznicu:

DZS - Broj putnika
2010. / 2024.
željeznica - 69.564.000 / 24.597.000

DZS - Broj vozila
2010. / 2024.
osobna vozila - 1.518.278 / 1.987.156

DZS - Broj putničkih kilometara
2010. / 2024.
željeznica - 1.742.000.000 km / 1.150.000.000 km

DZS - Obujam prometa
2010. / 2024.
osobna vozila - 18.590.000.000 km / 22.680.000.000 km

DZS - Prijevoz robe
2010. / 2024.
željeznica - 12.203.000 t / 15.672.000 t
cestovni - 74.967.000 t / 93.828.000 t

Da, bude dosta često slučaj da subvencioniranjem stvorimo inflaciju proizvoda, no u ovom slučaju kod vozila je zapravo bio suprotan slučaj, odnosno mi smo na pojedinim akcijskim ponudama dobili najbolje cijene proizvoda u Europi i još smo na to dobili jedan od najvećih poticaja u Europi tako da su građani ovdje poprilično profitirali.

Mogu se izvlačiti različiti slučajevi, ali ne znači da oni čine pravilo, odnosno pročitaš li ESG izvješće gotovo svake velike tvrtke na svijetu, vidjet ćeš kolika su ostvarena smanjenja po pitanju štete na okoliš (i ostalim aspektima kojih se to izvješće tiče) u zadnjih 5 - 10 godina. Sumnjam da možeš pronaći toliko iznimki koje bi "pokrile" i 0,xx % koristi ostvarene od strane većine tvrtki na svijetu.

I priče o "super baterijama" nisu priče, već stvarnost koju živimo (primjer starog i novog Leafa) i koju ćemo još više živjeti u budućnosti.

Bilo bi i super kada bi se sjetio ove teme kada u budućnosti kupiš BEV pa da vidimo koliko smo bili daleko od tvog kriterija "super baterija".

Pogrešna ili neshvaćena?

Kao što sam napisao Entry Pointu, bit takvog oblika punionice nije da zadovolji javnost s punjačima (iako to (približno) može ako imaš x broj takvih punionica), već da ostvari zaradu operateru.

Tebi kao operateru je jedino bitno da ispuni uvjet isplativosti, a to je da dnevno (u optimalnom proračunu) isporuči 540 kWh el. energije, a to može ako ispuni ona dva uvjeta s početka priče (dostupna sredstva za početnu investiciju, odgovarajuća potražnja). Čak baterije dopuštaju varijabilnost potražnje jer je možeš generirati / smanjivati varijabilnim cijenama, odnosno poprilično sam siguran da bi u uvjetima kao što su bili ljetos na određenim punjačima imao željenu potražnju i s cijenom osjetno većom nego što je tih pretpostavljenih 0,4 €/kWh pa bi ti u suprotnim uvjetima bilo isplativo ponuditi i nižu cijenu od 0,4 €/kWh, što bi doprinijelo osiguranju optimalnog rada punionice, odnosno ostvarenja željenog vremena isplativosti.

Država ne ulaže u infrastrukturu, ulaže HEP. Da je država bila pametna bolje da je subvencionirala HEP distribuciju nego kupovinu vozila.

HEP neće ulagati gdje nije dugoročno planirao i gdje ima veliki trošak bez definiranog ROI-ja. A posebno ne sada kad je u ogromnim gubicima (dijelom radi reguliranih cijena). EV su tu samo dodatni uteg na vagi, puno investicije, povrat ako ide po redovnim cijenama je jako dugotrajan.

Zato investitori često imaju i (ne)planirani trošak TS-a i ostalog.

Ako nije cilj zadovoljavanja potreba javnosti, onda i nema nekog ozbiljnog smisla. Ne možeš računati na "dnevno može maksimum toliko" jer je onda nitko neće koristiti ako mu stvarno zatreba, to je gore od par kW punjača u kući, bar znaš da radi.

Punjač mora imati cijenu višu od redovne cijene struje, ali mora biti i dovoljno dostupan da bi ga ljudi mogli planirano koristiti. Da ne govorim da mora biti i na dostupnom mjestu (ne može baš biti daleko od ozbiljnih cesta ili građevina), održavan, siguran.

 Dragi Kiwi, procitao sam cijeli tvoj post dva puta i dalje ne bi, naporno mi je.

Nisam ti odgovarao da ti pametujem ili dociram, tek sam htio skrenuti pozornost na obicnu ekonomsku realnost i to u vrlo blagoj formi. 

Nove tehnologije su super, ako netko ulaze u novotarije i gura granice moguceg, taj sam.

Ekologija je super, ako netko odvaja, reciklira, pazi sto kupuje, taj sam. Imam cak i ogroman organski vrt, u kojem mi jos uvijek cvatu paprike, a paradajza je bilo do ne davno.

Svako dobro, neka ti se super baterije ukazu u vozilu po tvome izboru u najkracem mogucem roku.

Pozdrav

 Ne slažem se s ovim. Da vidiš kako dobro dođe 300 ks kad pretićeš sa 110 km/h kamion a u retrovizoru vidiš BMW koji vozi 200 km/h, u sekundi ubrzaš i već si u desnoj traci. 

Potpuno je nebitno tko je vlasnik HEP-a. HEP je investitor i država mu ne daje bianco ček da troši na takvo što. Investicije HEP radi iz svog budžeta, država ga sad financira jer je u gubitcima radi odluka države.

Kao što ni pelješki most nije financirala RH već većinom EU, a da su to trebale odraditi HC nikad ne bi bilo izvedeno.

Elektroenergetsku infrastrukturu (posebno koju mogu koristiti mnoge firme) država neće financirati, da su mogli subvencionirati dio imalo bi smisla (makar i samo davanjem zemljišta i slično).

Do kraja ovog desetljeća bismo na cestama mogli vidjeti (luksuzna, performance) vozila s člancima od oko 400 Wh/kg, no ako će bolja vozila tada imati baterije od 300 - 350 Wh/kg, pitanje je koliko će ta luksuzna biti zanimljiva kao revolucija, odnosno možda će biti zanimljiva kao što su nam danas zanimljivi Lucid ili MB EQS modeli sa +120 kWh baterijama. Lijepo za vidjeti i imati, no ne i kupiti (za većinu).

Ne vidim zašto ne bi imalo smisla ako ima dovoljno potražnje jer pogledamo li to s pozicije korisnika, ako je taj punjač negdje uz trgovački centar ili na odmorištu AC gdje svejedno planiraš stati iz jednih ili drugih razloga, zašto usput ne bi napunio vozilo s najjeftinijom cijenom po kWh (za DC) na tržištu? Isto tako bi se kroz integraciju u Google Maps ili aplikaciju moglo napraviti da u vozilu pogledaš ima li stanica dovoljno kapaciteta za tvoje punjenje, odnosno je li cijena konkurentna (ako je varijabilna u ovisnosti o napunjenosti), pa ako jest, iskoristiš to.

Old Iggy

U interesu operatera bi bilo da nudi varijabilnu cijenu jer bi time vjerojatno osigurao da u bateriji uvijek ima barem 50 ili 100 kWh ili koliko već bi bila procjena da je dostatno po stupnju korištenja, no mislim da smo ovdje na Balkanu previše škrti i ne vjerujem da bi ljudi zanemarili najjeftiniju cijenu DC punjenja pa makar znali da je punjač nepouzdan.

U svakom slučaju, za relativno dobru isplativost je potrebna odgovarajuća potražnja, ali bi imalo smisla postaviti ovakve punionice i danas jer sa solarima možeš ponuditi najbolju cijenu, a time možeš "oduzeti" potražnju drugima. Npr. najposjećenije Tesline i Ionity punionice uglavnom nisu u njihovom vlasništvu pa vlasnici tih zemljišta, benzinskih postaja, hotela, restorana, trgovačkih centara, odmorišta, (...) mogu sa solarima i punionicom "ukrasti" kupce (dok imaju kapaciteta...), a pri tome kupce vjerojatno ne bi bilo briga o raspoloživosti tih punionica jer pored imaju SUC ili Ionity.

 
Sve cekam kad se toga sjete kod nas (na Blakanu opcenito) bit ce vracanj kilometraze na Balkanu prije svakog tehnickog pregleda jos vise nego sad rade :).

sto bi Pervan u Vecernjoj skoli reko reko "Nemoze svabo smilit sto mi nemozemo (is)koristit..."

Ma da, ziher...

Pa da si ljudi onda krenu masovno doma instalirat solare i vozit se besplatno.

Jedino gore od toga bi bilo da idu biciklom ili pješke, otkud onda novci u državnoj blagajni?

Za nadomjestiti prihode od goriva država će morati koristiti drastične opcije. Tu bi moglo biti svega.