Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

poruka: 14
|
čitano: 2.835
|
moderatori: vincimus
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina".
9 godina
offline
Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

Umjesto rudarenja bitcoina, bolje neka se ta struja utroši na konverziju CO2. 

Moj PC  
5 2 hvala 0
10 godina
odjavljen
offline
Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

Super članak, hvala na poučnoj suboti g. Raos!

Imam jedno pitanje, isprike ako je glupo odnosno nema smisla, a to je: na koji način bi se CO2 i ostali ispušni plinovi "hvatali"  da se provede elektroliza opisana u procesu? Vjerujem da je to puno teže napraviti u recimo vozilima, ali u nekim velikim postrojenjima bi taj problem, zbog tog što je sve stacionarno odnosno nepokretno, trebao biti lakše riješen? Da li bi se, recimo, umjesto ili na vrhu dimnjaka ugradio čitav jedan sustav za filtraciju i elektrolizu CO2 i time neposredno nakon proizvodnje ispušni plin riješavao, bez leaka u prirodu i zrak uopće? Još jednom, nisam stručan ali me interesira ovaj praktični dio, jer daje puno nade u čišći zrak u okolici velikih gradova i industrijskih zona. 

 
1 0 hvala 0
16 mjeseci
offline
Re: Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina
Hvala dr Raos ,s užitkom čitam vaše uratke!
 
2 0 hvala 0
14 mjeseci
offline
Re: Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina
Točno tako. Na automobilima nije ekonomski moguće hvatati CO2.
Sa ostalim energanama je problem što npr ugljen i teži ugljikovodici dobiveni iz nafte imaju masu drugih nusprodukata koji su štetni za okoliš.
Ovo bi bilo super primjenjivo kada bi goriovo bio npr. CH4.
Odlično bi bilo i kada bi se našao efikasan način kako pohranjivati CO2 koji već je u atmosferi.

https://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_capture_and_storage
Poruka je uređivana zadnji put sub 26.6.2021 13:53 (Gallu).
6 godina
offline
Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

Postoji već više postupaka, pa i pokusnih postrojenja, za izvajanje CO2 iz zraka. Oni se sastoje u propuhivanju velikih količina zraka kroz apsorbens, koji može biti i otopina kalcijeva hidroksida, tj. vapnena voda. (No čini se da je bolje kroistiti amine). Druga je mogućnost da se koristi CO2 koji nastaje kao nusprodukt industrijskih postupaka. To bi bilo najbolji način, jer uvijek je najbolje kad se otpad pretvori u sirovinu. Moguće će uskoro zaživjeti i elektrane na prirodni plin u zatvorenom ciklusu, koje bi koristile metan i kisik, a davale CO2 koji onda na neki način treba iskoristiti. Idaje je da se CO2 upumpava u ležišta nafte, no to je samo privremeno rješenje. Ovo bi bilo bolje, no pitanje je koliko je tehnološki isplativo, jer je bolje metan koristiti kao sirovinu nego kao gorivo. 

 
5 0 hvala 5
9 godina
offline
Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

Pitanje: umjesto trošenja energije za usisavanje, obrađivanje i kompresiju zraka, nije li lakše (tamo gdje to dopušta klima) uzgajati alge uz kontroliranje temperature bazena i onda ih iskoristiti kao biomasu?

One zapravo "pojedu" dobar dio CO2 iz atmosfere.

Znam, izgleda prelako, najvjerojatnije je netko već probao i odustao.

Jooooj!
 
1 0 hvala 0
6 godina
offline
Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

Mnogo se radilo i na algama. Alge naime mogu iskorištavati 3 -5 % sunčeve svjetlosti i davati 50 t suhe tvari po hektaru godišnje. No što onda s njima? Mogu se, najbolje, fermentirati u metan, no onda ostaje problem što činiti s ostatkom. Kako god da se uzme ne može se sve od algi iskoristiti, uvijek ostaje nekakav otpad. Postupci poput opisanoga, imaju prednost jer su fleksibilni: proizvodi se samo kad ima viškova struje i eventualno otpadnoga CO2. Usto daju mali broj produkata za koje se lako nađe primjena. 

 
1 0 hvala 0
14 mjeseci
offline
Re: Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina
Ostatak algi bi se mogap vratiti u zemlju kao kompost, ovisno u kakvoj se vodi alge uzgajaju.
Alge su bile jako interesantne oko 2015 i bilo je dosta istraživanja na tu temu, mada je relativno malo tih projekata ostalo živo. Očito je negdje zapelo.

Ne direktno vezano za temu ali gdje posoji značajna mogućnost smanjenja stakleničkog učinka je gorivo iz biootpada i komunalnih otpadnih voda.
12 godina
offline
Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

-nije kompost riješenje.. tj nekonkurentan je, tj neće riješenje biti neko iz klase 'da se napravi nešto..' jer npr prava gnojiva su bolja-jača i jeftina, tj ako će kompost tako napravljen biti subvencioniran da bi bio jeftin opet je samo lošije riješenje za poljoprivrednika koji inače koristi klasično gnojivo, tj još jeftinije je proizvoditi bez gnojiva, pa to nitko ne radi u biznisu..

-gospodarenje šumama.. kako to rade kod nas, eu, .. da to rade u amazoniji bilo bi bolje, tj šuma je idealan eko održiv sustav, krug.. dok su alge, morske trave pandan morske šume-travnjaka.. tj ista stvar. Ali problem je ako se negdje nešto uvede ljudskom rukom, tj posljedice za prirodno stanište mogu biti katastrofa, endemične vrste i sl.

 

-grad prosječno stvara 30% otpada od hrane, tj to je dio smeća koji se mora nekako zbrinuti, barem baciti-prevesti.. tj ako se već radi neki bio kompost tad je to bolje od te hrane, viška, smeća, nego ulaganje u uzgoj algi s kojima tad opet nemamo što napraviti tj stvorimo smeće. .. kao da neki pekar kaže da će donirati višak kruha gladnim afrikancima, problem je samo dostava (ili ''samo'') .. tj ako taj pekar već nešto donira, druga strana bi mogla snositi trošak dostave, no on je veći od vrijednosti robe + teško izvedivo zbog kratkotrajnosti valjanosti hrane i distance transporta.. a da imaju novca-resursa za prijevoz, tad bi imali i za kruh, zatvoren krug-kvaka22..

-najgore tad postoje neki eko-green i sl. fondovi, postoji novac.. a tad i zloupotreba, krađa-malverzacija, neki tako zarađuju 'porezom' ne radeći ništa odnosno države umjetno popravljaju statistiku i prikazuju željene rezultate neovisno o stvarnosti ili smislu.

-njemačka je za ww2 proizvodila gorivo iz ugljena, .. i s današnjom cijenom je to neisplativo a tad kao osnovna poluga vojne sile se radilo no i zbog tog nisu imali dovoljno resursa za apetite osvajanja, rat nutricionizmom, koji su dobili radnici fordove trake štancanjem oružja dok su rusi slali milione u napad.. u tržištu je zapravo isto-slično.

 

-može se svašta, no jel isplatvo, količina uloženih resursa recimo vremena-rada? Razvijeno društvo, čovjek-radnik želi raditi manje-kraće, ne čitav dan kao nekad orati volovima nego ima traktor, time dobije efikasnost, tj kupuje vrijeme, vrijeme za zabavu-užitak tj smisao biznisa i temelj kapitalizma, blagostanja, pa i socijalne države. Imamo struju, imamo centralno grijanje zimi, klimu ljeti.. ugodno nam je a to košta, traži resurse.. može se nešto? -može, lako.. umjesto traktora upregnemo konja, dobijemo eko naljepnicu, poticaje, seljo radi (ali sad čitav dan) .. da bi zaradio-proizveo isto, istu količinu .. ili manje jer je naprosto sporiji rad. Ako proizvede isto ili manje, .. s isto nije problem, osim njemu jer više nema slobodno vrijeme tj tad za takav rad realno može tražiti x-puta veću zaradu a profitabilnost mu je već sponzorirana poticajem.. i dobijemo parazita kojeg se plaća više od vrijednosti stvorenog, samo da bi bilo nešto eko.. 

-a ako je manje, tad problem, nedovoljno za sve.. itd.

-traktor ili vol, gnojivo jedne vrste ili druge.. isti rezultat, tj nije isti učinak i to je važno, važnije od 'može se' (kao moguće).

 

-hipotetski:

-možemo napraviti neki solarni panel, vjetrenjaču, mlin.. nešto što će recimo iz obnovljivog izvora stvarati neku energiju-struju.. recimo iz vjetra. Ne neku veliku-količinu, ne komercijalno nego recimo za pumpu vode što se recimo može vidjeti po ranečvima kaubojaca i sl. .. tad imamo free-obnovljiv-čist izvor energije, resurs. Ništa novo ili nepoznato (pa opet koliko često to vidimo danas?).. ako takav izvor struje spojimo s uređajem za elektrolizu co2.. dobijemo 'sveti gral' tj teoretski cilj, ali nije to baš tako.. tj količina, kvlaiteta, komercijalna upotrebljivost.. ništa ne znači imati kilogram paradajza, jedan kruh.. to nije roba-tržište, tj trgovac takvom robom neće kupiti kilogram čak i da je besplatno jer je beskorisno tj veći je trošak vođenja administracije (računovodstvo) od zarade, tj količina je bitna i ide samo ono što može popuniti police u prodaji, ne kilogram nego vagoni.. tek tad se gleda cijena, do tad je besmisleno.

-može se svašta, no nije isplativo, odnosno ako plaćamo fondovima samo stvaramo 'kompost' kriminala tj umjetno ili željeni privid kao recimo kad hr mora ispuniti neku ugovorenu eu normu ili sankcije.. pa se u izviješću napiše upravo to da je hr nešto napravila i kako ruže cvijetaju.. može to biti biz s algalma, volovima, vjetrenjačama.. jagodama, bilo što. Problem, ne matematičko-kemijski-znanstveni nego ekonomski + logički.

 

-hep neće napravit neku vjetrenjaču koja tek da radi, da pumpa vodu i sl.. nego će isključivo ići u projekt mega (nečeg, npr wata).. megalomanski, jer to je biz, to je pravilo biza da bi bio moguć-isplativ (ekonomski održiv). Što je cilj, npr hepa, profit, biznis sa strujom ili ekologija-bio? Čiji je zapravo biznis eko? možda nekih zelenih stranaka koje drmaju fondovima-milijardama.. nalik paralelnom bankarskom sustavu ili zelenašima (prikladno-zelenima)..

-problem takvih bespovratnih-eko fondova je što kad se otkrije malverzacija tad se bespovratno mora vratiti.. a većina projekata je takva, no tad svi diskretno šute tj države-članice se prave mutave, kao za dizelgate-renault-vokswagen.. ili što je unazad godinu po eu utamanjeno desetine farmi krznaša-štakora-nerceva (covid19..) itd. i problem što s milijardama u igri sve postane (pre)ozbiljno, tj svi šute mada osjećaju smrad (netko je prdnuo..) tj problem je što svi prde, jer su ljudi, jer ćape tamo gdje ima, gdje se može.. u fondovima koji tome služe. Tako zg nema zbrinjavanje otpada, pa će u skoro vrijeme plaćati penale eu.. palćat će građani za malverzacije lokalnih šerifa, kao što plaćaju u palermu za mafiju, odnosno ne znamo sve, jer eu diskretno šuti o bezbrojnim projektma koji su samo potiho nestali..

 

-može se.. da, no bit će nešto od tog tek kad dođe metoda koja ne traži poticaje za konkurentnost, ne prije tj sve ostalo je više štete od koristi, suprotno smislu civilizacije i znanosti same.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
4 0 hvala 0
13 godina
offline
Re: Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina
Profit je uvijek problem recikliranja. Dokle god je izvorna sirovina jeftinija od reciklirane, dotle će se koristiti ona a ne reciklirana. Ostaju državne subvencije za iskorištavanje reciklirane sirovine no čim to ne rade sve države i to u jednakoj ili sličnoj mjeri, dotle će netko iskorištavati sustav subvencioniranja za zaradu umjesto za rješavanje problema otpada. Najbolji primjer toga je subvencioniranje reciklaže plastičnih boca koje su onda neki proizvodili samo da bi ih slali drito u reciklažu jer su dobivali subvenciju od 50 lipa što je nešto više od cijene proizvodnje takve boce
14 mjeseci
offline
Re: Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina
Tome se isto stalo na kraj kolko znam. Ne može baš bilo kakvu plastičnu bocu vratiti.
Isto i zabrana jednolratne plastike koja je stupila više manje na snagu. Zamjena je skuplja al ipak se postupno plastika izbacuje
13 godina
offline
Re: Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina
Jest, dao sam samo kao primjer maštovitosti kako se zloupotrebljavaju subvencije
Poruka je uređivana zadnji put ned 27.6.2021 17:52 (Ges).
9 godina
offline
Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina

Na trulom zapadu odvajamo otpatke koji se mogu kompostirati. Kamion dolazi svaka dva tjedna.

Nakon toga idu na "vrući" postupak iz kojeg se proizvodi metan. Tehnološki ostatak ide u proizvodnju komposta.

Najveći dio toga ide komunalcima.

 

Tehnički sam dovoljno školovan da znam kolika energija je potrebna za razbijanje CO2 i koja je opasnost kod postupaka gdje je nusproizvod CO.

Mikrobiologija me nije baš previše zanimala, zato sam i pitao.

 

Drveće je također dobar akumulator, ali je povrat sredstava nakon 30 godina. Za pohlepne to je predugo.

Jooooj!
 
0 0 hvala 0
3 godine
offline
Re: Elektrolizom CO2 do goriva i sirovina
danen kaže...

Mnogo se radilo i na algama. Alge naime mogu iskorištavati 3 -5 % sunčeve svjetlosti i davati 50 t suhe tvari po hektaru godišnje. No što onda s njima? Mogu se, najbolje, fermentirati u metan, no onda ostaje problem što činiti s ostatkom. Kako god da se uzme ne može se sve od algi iskoristiti, uvijek ostaje nekakav otpad. Postupci poput opisanoga, imaju prednost jer su fleksibilni: proizvodi se samo kad ima viškova struje i eventualno otpadnoga CO2. Usto daju mali broj produkata za koje se lako nađe primjena. 

 
Dobro bi ovdje sjeo i kakav tekst (tema čak!) o umjetnoj fotosintezi, što je to, što bi značilo da to imamo u komercijalnim industrijskim razmjerima, i dokle se zapravo do danas stiglo  

https://www.technologyreview.com/2018/02/21/145353/the-race-to-invent-the-artificial-leaf/

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice