kvantna računala koriste qubite koji mogu postojati u više stanja istovremeno
Laž, to može eventualno biti jedna interpretacija superpozicije a koja se mora shvatiti uvjetno/relativno. Qubit je u superpoziciji baznih stanja (eigenstates ili eigenvectors), što se matematičkom formulacijom obično opisuje kao suma probabiliteta vezanih za ta bazna stanja. Iz toga se može iščitati kolika je vjerojatnost da će se mjerenjem qubit naći u određenom baznom stanju. To ne znači da je qubit prije mjerenja fizički u više stanja istovremeno (najvjerojatnije oscilira između baznih stanja), samo da je stanje neodređeno dok se ne izmjeri, odnosno, generalno, dok ne dođe do dekoherencije (kolapsa valne funkcije), pri čemu stanje qubita postaje lokalizirano - poprima vrijednost (eigenvalue) karakterističnu za jedno od baznih stanja.