Dosadilo mi je da se u temu "Savjetnik za izbor gaming slušalica/headseta" ubacuju biseri koji pitaju za slušalice za glazbu.
Evo vam tema za to. Napominjem, ja nisam audiofil i nemam pojma o slušalicama za glazbu. Znam samo neke dobre proizvođače.
Slušalice VS Headset
Ako samo slušate glazbu ili gledate filmove - trebate slušalice. Headset vam ne treba.
U uho, preko glave ili zavrat
In-ear slušalice sjedaju u školjku uha ili u sam slušni/ušni kanal. Najmanje su, koriste najmanje magnete i navodno su najnezdravije.
Slušalice čije "slušalice"/"školjke" su spojene žicom/plastikom koja ide iza vrata koriste magnete srednje veličine i uglavnom su neudobni. Magneti sjedaju na školjke uha direktno (prekriveni često nekakvom spužvom, pjenom ili tkaninom).
Slušalice koje sjedaju na glavu odnosno idu preko glave su najrasprostranjeniji. Njihove "školjke" sjedaju na uši ili oko ušiju (udobnije) a nosač "školjki" sjeda na tjeme. Najčešće koriste veće magnete (promjera 30-40-50 mm).
Ako se koristi in-ear, bolje je slušalice nego headset jer mikrofon često bude nezgodno pozicioniran, težak pa slušalice ispadaju iz ušiju itd.
In-ear su dobre kao slušalice uz mobitel, mp3/mp4 uređaj, u putu ili pokretu. Nisu baš nešto za slušanje glazbe (pogotovo jeftinije) i ne preporuča ih se dugo koristiti na viskokoj glasnoći, pogotovo ako nisu udobe i ergonomski oblikovane.
Slušalice za glazbu su najbolje ako idu preko glave pošto težina samih slušalica ne bude na samim ušima već se prenosi i na glavu/tjeme pa višesatna uporaba uglavnom ne stvara neudobnost.
Prema mojem mišljenju slušalice koje sjedaju na uši i čiji držač ide iza vrata nije dobro koristiti, rijetko koji je dovoljno lagan i udoban.
Veličina magneta
Spominjao sam pa da odmah i objasnim...
Što veći magnet to teoretski jači i bolji zvuk, više je bolje. Magneti su ono što u zvučnicima/slušalicama/headsetima izaziva vibracije koje stvaraju zvuk.
Za slušanje glazbe je prosjek promjera 40mm, nerijetko i 50mm ili čak 53mm. Osim toga, veći magnet rezultira večom školjkom što uglavnom znači manje sjedanja na školjku uha, više oko školjke na glavu.
Otvoreni i zatvoreni tip
Slušalice otvorenog tipa - korisnik uz zvukove iz slušalica čuje i vanjske zvukove (nešto tićše nego da ne nosi slušalice). Daju prirodniju zvučnu sliku.
Slušalice zatvorenog tipa - korisnik vanjske zvukove čuje jako prigušeno ili uopće ne čuje, već samo zvuk iz slušalica. Bolje za uporabu gdje postoje česte smetnje izvana (zvukovi koji mogu ometati slušanje). Jednom manjem dijelu korisnika mogu izazvati simptome slične klaustrofobiji. Recimo da su to slušalice s blokatorima buke (antifonima). Uglavnom su i teže (puni materijal).
Impedancija
Slušalice kao i svi električni uređaji rade na struju/napon. Ovisno o korištenim materijalima, veličini magneta i sličnom varira i električni otpor (impedancija) koje slušalice pružaju izvoru zvuka (izvoru struje/napona).
Što je veči otpor/impedancija to jači izvor treba. Da bi slušalice od 32Ω zvučale glasno kao slušalice od 16Ω na istoj postavci glasnoće onima od 32Ω treba duplo jači izvor.
Na jednakom izvoru slušalice s impedancijom od 16Ω zvuče glasnije nego slušalice od 32Ω dok se može dogoditi da se na slušalicama impedancije 150Ω na tom izvoru uopće ne čuje zvuk (izvor slab).
No isto tako veća je vjerojatnost izobličenja zvuka ili samog kvara slušalica pri većoj glasnoći (na jačem izvoru npr) ako one imaju nisku impedanciju.
Večina in-ear slušalica ima impedanciju 8-16Ω (kako bi s manjim magnetima zvučale glasno kao s većim magnetima veće impedancije) dok ostali uglavnom imaju 20-32Ω.
Gaming headseti uglavnom imaju 32-64Ω impedanciju, neki i veću a neke kvalitetne audiofilske slušalice i preko 150Ω pa čak i do 600-800Ω.
Dakle ako slušalice/headset imaju veću impedanciju trebaju i jači izvor (npr zvučnu s boljim/jačim pojačalima nego što ima večina integriranih).
Zvučna frekvencija (zvučni raspon)
Stručnjaci tvrde da je čovjekovo uho u stanju raspoznati zvukove od 16 Hz (duboki tonovi) do nekih 24 KHz (visoki tonovi) te da večina stanovništa "čuje" tek raspon od 20 Hz do 20 KHz.
Večina gaming headseta stoga ima deklariran zvučni raspon (kakve zvukove su u stanju reproducirati) 20 Hz - 20 kHz. Neki imaju npr 18 Hz - 28 kHz i slično. Time se nemojte puno zamarati, razlike nema (npr drugačije mjereno).
USB vs Analog (3.5mm)
USB headseti su ništa drugo doli obični headseti s dodatnom ili ćešće ugrađenom USB zvučnom karticom. Npr Logitech G35 headset ima ugrađenu zvučnu u školjku slušalice i na računalo se može spojiti samo i čisto putem USB-a dok su npr SteelSeries 5Hv2 USB ništa drugo doli SteelSeries 5Hv2 s analognim priključcima (3.5mm audio jack) za slušalice i mikrofon uz koje se dobije USB zvučna s utorima z slušalice/mikorofon.
Prednost USB headseta (dakle onih kojima se zvučna ne može maknuti pa da se koriste kao obični headset s analognim priključcima) je u tome što su USB zvučne uglavnom bolje od integriranih zvučnih čipova u laptopima i stolnim računalima. To je ujedno i mana ako je u računalu dobra diskretna zvučna (bolja nego USB zvučna) jer ste primorani koristiti USB zvučnu.
Prednost headseta/slušalica s analognim 3.5mm priključcima leži u tome što se mogu koristiti na velikom rasponu uređaja, nisu prikovani uz USB te ne zauzimaju USB port na računalu/laptopu dok se koriste.
Aklo trebate slušalice za glazbu, USB modele gledajte samo ako koristite laptop s šrot zvučnom i ne možete staviti pdobru zvučnu unutra.
Poznatije marke
Creative, AKG, Sennheiser, Philips, Sony, ...
Jeftinjak/šrot marke:
Wintech, MS Industrial, Hama, Genius, Canyon, Sweex, ...
I nemojte više da mi spamate temu o gaming slušalicam/headsetima. Ovdje će vam odgovarati osobe koje se razumiju u slušalice za glazbu, audiofili i slični.