Hawking: "Svemir može biti stvoren ni iz čega"

1. Onda nisam siguran da sam dobro shvatio rečenicu koju sam isprva citirao: "Zapravo filozofija i teologija ulaze u područje fizike s pretpostavkom o Bogu bez ijednog dokaza." Ja sam ju shvatio na ovaj način: "Filozofija i teologija, kad govore o fizičkim problemima, pretpostavljaju postojanje Boga - a za to nema dokaza." Za teologa se slažem, no filozof koji ulazi u bilo koju raspravu nije obavezan pretpostavljati postojanje Boga (niti nepostojanje Boga), on se npr. uopće ne mora baviti pitanjem Boga dok raspravlja o tom problemu. Pitanje postojanja bogova je obično čisto-filozofski problem (barem za neke bogove; npr. pitanje postojanje Zeusa je više fizikalni problem...), no nema razloga da filozof govori o bogu u kontekstu danog fizikalnog problema (bez obzira je li teist ili nije) u svakom svom izlaganju. Kao što, npr., fizičar koji zastupa teoriju struna ne mora pri objašnjavanju tlaka u stvari poput "p = m / S" ubacivati svoje stavove o teoriji struna (može objasniti tlak bez obzira na to slaže li se s teorijom struna ili ne).

2. U onoj podjeli sam govorio o onome što pretpostavlja istinitost nečega (u znanosti, npr., načelo opovrgljivosti, indukcije, ostalih logičkih metoda...; u teologiji, razne dogme) i onoga što kreće od 0 (ustvari, u praksi obično ne, ali bitno je da smije kretati od 0, ne da to nužno baš uvijek radi (što bi bilo vrlo zamorno)), tj. "čiste" filozofije. Naravno, znanost ima potpunu drugačiju težnju od teološke, i izvan te osobitosti da nešto pretpostavljaju, se razilaze. :)

3. Dobrim dijelom je takav stav prema filozofiji opće-prihvaćen zbog lošeg društvenog tretmana prema onome što ne donosi praktične rezultate (pa se prikazuje kao nešto bez ikakvih rezultata uopće). Primjerice, u većini gimnazija se uče samo rani počeci filozofije. Istini za volju, u počecima filozofije je bilo zanimljivih ideja, kao i u počecima znanosti, no profesori filozofije su obično nekompetentni i ne znaju protumačiti te tekstove, kao niti premjestiti dobru ideju iz povijesti u sadašnjost (pritom izbaciti mitološke i slične utjecaje). Obično se događa da se filozofija uči kao književnost (ili povijest), a moderni stavovi ne spomenu (usporedio bih to sa hipotetskim svijetom u kojem se u predmetu fizika podučava astrološkim otkrićima). Ovisno o ukusu, razni ljudi će cijeniti razne dijelove filozofije (ako uopće, naravno). Meni su npr. zanimljivi rezultati logičkog pozitivizma (iz kojeg se između ostalog razvila i ideja o opovrgljivosti; no i brojne druge zanimljive ideje), filozofa matematike, logičara... Doprinos znanju u smislu podataka i informacija vjerojatno nije velik, no čini mi se da je za filozofiju posebno bitan zadatak stvoriti "svjetonazor", uklopiti gomilu razbacanih podataka u jednostavnu i preglednu ideju; ukratko spojiti znanja (kao što je više ljudi kroz temu spomenulo, filozofi znanosti nisu dali revolucionarne doprinose samoj znanosti svojom filozofijom o znanosti, no dali su razumijevanje znanosti i njene metode kakvo do tada nije postojalo). 

Mario, eto ti točno znaš kako se dolazi do znanstvenih dokaza, znaš metodologiju i sad ti ljudima reci je li Nikola Tesla bio znanstvenik ili nije.

Ja tvrdim da nije a zanima me tvoje mišljenje i nemoj okolišat.

Nikola Tesla je bio prije svega izumitelj.

Tesla je bio filozof

Filozofi očito žele svojatati ne samo znanstvene metode nego i misli znanstvenika.

Što znanstvenik misli i radi mora da je filozofija.

Filozofija znači "ljubav prema znanju", ali to ne znači da je i znanje filozofija.

Tesla je bio znanstvenik - ideje koje je dobio je provjeravao eksperimentom (a vjerojatno prije toga i matematički).

Edit: Kada sam odgovorio na tvoje pitanje s odgovorom koji je u suprotnosti s tvojom tvrdnjom, očekivao sam argumentirani post kojim ćeš opravdati svoju tvrdnju, a dobio sam TD. Za TD me boli briga, ako ćeš i 2 dati, ali bih i dalje volio čuti argumentirano obrazloženje tvoje tvrdnje.

Trebalo bi znati sto je sve Tesla radio (pod tim mislim na tocno koji nacin) pa onda vidjeti moze li se to nazvati znanstvenim radom. Ovako "izdaleka" mi se cini da je preskakao korake znanstvene metode, medjutim (mnoga) njegova otkrica mogu se potvrditi znanstvenom metodom - ako ce netko za hipotezu uzeti neko njegovo otkrice, onda iz toga moze napraviti znanstveni rad i potvrditi teoriju ili je opovrgnuti. Ako se vec sam Teslin rad ne moze okvalificirati kao znanstveni rad.

Bilo kako bilo, ako ga se bas i ne moze smatrati znanstvenikom, bio je blizu toga, a najvaznija stvar od svega je sto su brojne njegove hipoteze empirijski potvrdjene - nesto sto je jako bitno (zapravo kljucno) u znanosti. Pa su s te strane i on i njegov rad daleko blize znanosti ili daleko vise znanost od recimo - teologije, koja je empirijski uspjela potvrditi upravo nista (osim da u Bibliji na toj i toj stranici pise to i to - kao da je to bitno ili kao da je to cini znanoscu). 

Krivo si me shvatio. Ne govorim o tome s cim sve drugim se bavio - to je irelevantno. Nego o tome na koji nacin je radio svoja istrazivanja - u kojoj mjeri je slijedio znanstvenu metodu. Danas se podrazumijeva da ti ides detaljno istraziti sto se prije tebe radilo na tom podrucju (tu je doduse moglo biti problema, posto je u mnogim aspektima bio pionir), da hipotezu teorijski potkrijepis (koliko detaljno je on to radio? vidio sam njegove skice za patente s mrsavim opisima, sto danas nikako ne bi proslo kao znanstveni rad), da razradis metodologiju testiranja, da testiranje propisno provedes, da pravilno interpretiras rezultate, da doneses ispravan zakljucak (je li hipoteza potvrdjena ili ne), da omogucis drugima da ponove tvoj rad kako bi ga potvrdili ili opovrgnuli. Ako netko zna vise o svemu tome, moze nam reci u kojoj mjeri je slijedio znanstvenu metodu. No, rekoh, iza njega stoje konkretni rezultati, veliki, konkretni doprinosi znanosti i tehnologiji.

Iz onog sto se moze procitati o njemu, ispada da se uglavnom usredotocavao na eksperimente - nesto mu je palo na pamet (za ono vrijeme totalno lude ideje), onda je osmisljavao eksperiment kojim bi to mogao potvrditi i provodio ga. Danas, kad je znanost na prilicno visokoj razini, odnosno kad smo vec otkrili zaista mnogo toga, nisam bas siguran da bi njegov pristup bio (toliko) ucinkovit. Danas vise bas i nema pravih pionira - sve se nastavlja na postojecu znanost. Ali kazem - ne znam dovoljno o njegovom radu pa molim da se javi netko tko zna. Mozda bi bilo posteno reci da je Tesla bio znanstvenik onog doba. Danas se stvari ipak rade malo drugacije.

LOL. Razmislit ću o tome.  Navika iz starih dana Interneta, kad su postojali problemi s kodnim stranicama (prokleti UTF-8 mi sad onemogućava korištenje kodnih stranica kao izgovor ), što ćeš... A i brže se piše bez korištenja hrvatskih dijakritičkih znakova poštu su teško dostupni kad pišeš s deset prstiju - previše posla za mali prst na desnoj ruci. Imamo previše slova u abecedi...

I samome mi se to par puta dogodilo na forumu "and my heart goes to you", kako to osjećajno kažu anglofoni.

Editor nam je smrt 6ovna i kad čujem ovakve tužne ispovijedi izgubim volju za svađanjem i najradije bih se opio zajedno s neprijateljem!

Piši sve u Notepadu (ili tako nešto), pa onda pejstaj u editor. 

Zakljucati Domagoja u ured, skuhat mu 2 litre kave i dok ne nakuca novi editor nema kuci :)

Chrome inace koristim kao primarni browser i stvarno sam zadovoljan. Inace je odlican ali sto se tice nekih stvari (uz tinymce, ne ide ga podesavanje ispisa) je katastrofa.

Bump

... još dva dokumentarca koja govore o

...ničemu i...

...svemu

1. vjerojatno su sanse puno vece, samo nismo otkrili po kojem mehanizmu (slicno kao sto su sanse za covjeka bile uzasno male dok nismo otkrili mehanizam kojim je on nastao - evoluciju)

2. i da je ovolika vjerojatnost, ima sasvim dovoljno planeta da se negdje to i dogodi. Tamo gdje se to dogodi, samo tamo se stvara zivot koji je to u mogucnosti prouciti, tako da argument "Nemoguce da se to dogodilo bas na OVOM planetu" ne vrijedi.

edit: ova druga teorija ne daje ni trunku vise objasnjenja od inteligentnog dizajna, dakle, daje nula objasnjenja. Mozda je stvarno istinita, ali nista ne objasnjava, tj, opet neznamo kako je taj prvi zivot nastao. Vrijeme je da pocnemo proucavat nastanak zivota u svemiru, a ne na Zemlji, jer je jako mala vjerojatnost da smo jedini mi u svemiru "zivi"...

1. Nisam nigdje rekao da su razliciti uvjeti, samo da jos neznamo po kojem mehanizmu se stvaraju slozene molekule, Vjerujem da on postoji, i da je jednako jednistavan i "lijep" kao i evolucija.

podebljano: Kao prvo, ovo "nema sanse" nevolim cut ni u kojem kontekstu (osim za nadprirodno haha), ali mi nije jasno kako mislis da bi bili nakupina proteina? Pa i jesmo nakupina proteina o.O

I nije mi jasno sto mislis po ovim "Ili bi u startu ga bilo dovoljno složenog za sve oblike života na Zemlji"? Nekako mi se cini da neznas kako evolucija funkcionira, i kako od neceg potpuno jednostavnog i "primitivnog", nastane nesto slozeno. Ako znas, ispricavam se, onda sam krivo shvatio ovu recenicu.