Čime bi se bakterije hranile?
Solarni paneli "zaraženi" bakterijama jeftini su,
- poruka: 14
- |
- čitano: 9.121
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Čime bi se bakterije hranile?
lude su skroz, piju BI vodu.
pamtim kako se tu svojedobno pisalo o jako (jako!) crnoj boji. zbog čega omda ne konjbiniraju solarne i panele za toplu vodu? na takvim pločama se može istodobno oboje - biti i jeben i ono prosto.
Ekološki prihvatljive?
Mislim da ću zaobilaziti te panele u širokom luku. Luku od nekoliko kilometara.
Ekološki prihvatljive?
Mislim da ću zaobilaziti te panele u širokom luku. Luku od nekoliko kilometara.
Zakaj ?
Ekološki prihvatljive?
Mislim da ću zaobilaziti te panele u širokom luku. Luku od nekoliko kilometara.
Zakaj ?
bakterija je opasna riječ, na ljestvici opasnih pojmova između nuklearna energija i izbacivanje vjeronauka iz škola
Čime bi se bakterije hranile?
Pa u članku jasno piše, mogu raditi i po slabom suncu. A hranile bi se sa suncem, točnije sa Vitaminom D.
U cijeloj prici mene zanima samo ucinkovitost. Iz wikipedije vidimo ucinkovitost 5 trenutno koristenih tipova PV celija:
Monokristalne Si ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m2.
Polikristalne Si ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m2.
Amorfne Si ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m2.
Galij arsenidne (GaAs) ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m2.
Kadmij telurijeve (CdTe) ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m2.
Kako tekst samo spominje da je ovim postupkom dobivena solarna ćelija koja daje 0,686 mA/cm2, što je mnogo više od ostalih biogeničkih ćelija (koje su do sada dale najviše 0,362 mA/cm2), to nam apsolutno nista ne znaci u usporedbi s ovih 5 tipova. U originalnom clanku stoji: "These hybrid materials that we are developing can be manufactured economically and sustainably, and, with sufficient optimization, could perform at comparable efficiencies as conventional solar cells." Dakle jos jedan clanak u rangu onih o revolucionarnim baterijama koje samo sto nisu stigle.
Edit - na EN verziji Wikipedije se moze otprilike vidjeti gdje su se do sada po ucinkovitosti svrstavale organske izvedbe PV celija (narancasta boja).
U cijeloj prici mene zanima samo ucinkovitost. Iz wikipedije vidimo ucinkovitost 5 trenutno koristenih tipova PV celija:
Monokristalne Si ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m2.
Polikristalne Si ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m2.
Amorfne Si ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m2.
Galij arsenidne (GaAs) ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m2.
Kadmij telurijeve (CdTe) ćelije: ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m2 sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m2.
Kako tekst samo spominje da je ovim postupkom dobivena solarna ćelija koja daje 0,686 mA/cm2, što je mnogo više od ostalih biogeničkih ćelija (koje su do sada dale najviše 0,362 mA/cm2), to nam apsolutno nista ne znaci u usporedbi s ovih 5 tipova. U originalnom clanku stoji: "These hybrid materials that we are developing can be manufactured economically and sustainably, and, with sufficient optimization, could perform at comparable efficiencies as conventional solar cells." Dakle jos jedan clanak u rangu onih o revolucionarnim baterijama koje samo sto nisu stigle.
Edit - na EN verziji Wikipedije se moze otprilike vidjeti gdje su se do sada po ucinkovitosti svrstavale organske izvedbe PV celija (narancasta boja).
možda bi trebali usporediti cijenu tog sa bakterijama i tih koji postoje. Nije isto ako jedna postoječa čelija košta 10 000 i ova recimo ako košta 1000kuna. Iako manje dobiva struje ali možda se na kraju isplati kad se gleda uloženo i dobiveno ?
Ne možeš gledati samo cijenu ploče. Ako je velika razlika u efikasnosti, onda svi ostali troškovi rastu - na malu površinu se ne isplati ni zezati, a za veliku površinu se ne ide na zgrade, već na zemljište koje opet ima svoju cijenu. Naravno, to dolazi do izražaja tek kod značajnih razlika u efikasnosti.
Bravo, odličan komentar.
Da se i ja nadovežem, FN paneli su cijenom pali jako nisko, već danas veći dio troška je montaža, dozvole, inverteri tako da daljnji pad cijena panela ne može bitno promijeniti matematiku. Treba i sve ostalo ići dolje.
Ne znam koliko je efikasnost bitna. Hoćeš li na krov staviti tri ili četiri panela za kilovat ne mijenja puno troškove, to je samo metar više alu profila i i par vijaka, inverter ostaje isti za istu snagu, a cijena panela je ionako po vataži a ne po metru. Ako je u pitanju komercijalna elektrana, kupnja ili najam zemljišta ima svoju cijenu, ali za kućne potrebe mislim da je to irelevantno sve dok imaš dovoljno velik krov.
Naravno da ne mijenja ako umjesto tri trebaš staviti četiri, ali mijenja ako trebaš staviti 9 (vjerojatno nećeš imati dovoljno velik krov). S obzirom da nije dana relevantna usporedba (a bez napona je ne možemo ni izračunati), komentiranje ostaje u domeni "šta ako".