Blagi uvod u linux

poruka: 13
|
čitano: 3.650
|
moderatori: pirat, Lazarus Long, XXX-Man, vincimus
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
15 godina
neaktivan
offline
Blagi uvod u linux

daklem linux je unix klon. Nije unix ali se ponasa kao takav.Nastao u okrilju zajednice hackera (ne crackera) u zadnjih 15tak godina pod nenametnutim vodstvom Linusa Torvaldsa:

http://en.wikipedia.org/wiki/Linux

Razlika izmedju hackera(whiteHata), grayHata i blackHata(crackera) dobro je opisana ovdje:

http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html#what_is

i ovdje:

http://www.rot13.org/~dpavlin/security.html

Prenesen (portan) je na skoro svaku mikroprocesorsku arhitekturu danasnjice, jucerasnjice, a s obzirom na apstraktnost u implementaciji i sutrasnjice.
Ispravan naziv mozda bi trebao biti GNU/OS on Linux [kernel].

http://www.gnu.org/

Pojam GNU zapravo znaci "slobodu od copyrighta" tzv copyleft. GNU/GPL licenca omogucava nam da zadrzimo autorsko pravo otpustajuci patentno pravo zajednici korisnika izvornog programskog koda i izvrsnih datoteka.

Zgodan popis arhitektura na kojima radi Linux imamo ovdje:
http://www.us.debian.org/ports/

Linux je OS(kernel i siri smisao), Projekt i Pokret. Vlasnicki sw je najcesce proizvod. Mnoge komercijalne Linux-distribucije (OpenSource) nisu slobodan software. Evo jednog pokusaja katalogizacije distribucija (uvjet za distru je disketa ili CD/DVD):

http://distrowatch.com/

Osnovna paradigma linuxa je visekorisnicki, visezadacni i viseprocesorski(CPU) rad nakon prijave korisnika na host sa terminala (u txt ili graf modu). Korisnik onda pokrece aplikacije, naredbe(komande) u terminalu ili GUI-ju (X Window[ing] System). Iako vizualno GUI moze vrlo
podsjecat na neke drugih OS-ova, izvorno radi se o potpuno drugacijem konceptu i filozofiji (npr remote rad, X-protokol, virtualizacija, ...)
Moze se reci da se paralelno sa popularizacijom linuxa, pogotovo na desktopu, gubi svijest o toj drukcijoj filozofiji i konceptu.To je i glavni razlog nerazumjevanju korisnika nekih drugih sustava--pogotovo kod direktnih usporedbi.
Dokumentacija o linuxu je jedna od najobimnijih na mrezi:

http://tldp.org/

Jedan od prvih dokumenata (iako mozda malo out-to-date) je "Linux Installation and Getting Started:

http://tldp.org/LDP/gs/gs.html

Dokumentacija postoji u vidu FAQ-ova, HOWTO dokumenata, Guide-ova, a dostupna je u velikoj mjeri na komandnoj liniji (man i info stranice) i GUI-ju (help unutar aplikacije).

end_part_1

Moj PC  
0 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
RE: Blagi uvod u linux
Ovo si sve sam napisao? Nije C/P sa wiki?
Šalim se :P

Jako dobro, predlažem sticky
Ako ti je netko pomogao, stisni Hvala (ispod potpisa). ///// Od ponedjeljka do petka sam na: m.bug.hr /// BF:BC2 ingame: (_.:BRUNO:._)
15 godina
protjeran
offline
RE: Blagi uvod u linux
drGspot kaže...

daklem linux je unix klon. Nije unix ali se ponasa kao takav.Nastao u okrilju zajednice hackera (ne crackera) u zadnjih 15tak godina pod nenametnutim vodstvom Linusa Torvaldsa:

http://en.wikipedia.org/wiki/Linux

Razlika izmedju hackera(whiteHata), grayHata i blackHata(crackera) dobro je opisana ovdje:

http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html#what_is

i ovdje:

http://www.rot13.org/~dpavlin/security.html

Prenesen (portan) je na skoro svaku mikroprocesorsku arhitekturu danasnjice, jucerasnjice, a s obzirom na apstraktnost u implementaciji i sutrasnjice.
Ispravan naziv mozda bi trebao biti GNU/OS on Linux [kernel].

http://www.gnu.org/

Pojam GNU zapravo znaci "slobodu od copyrighta" tzv copyleft. GNU/GPL licenca omogucava nam da zadrzimo autorsko pravo otpustajuci patentno pravo zajednici korisnika izvornog programskog koda i izvrsnih datoteka.

Zgodan popis arhitektura na kojima radi Linux imamo ovdje:
http://www.us.debian.org/ports/

Linux je OS(kernel i siri smisao), Projekt i Pokret. Vlasnicki sw je najcesce proizvod. Mnoge komercijalne Linux-distribucije (OpenSource) nisu slobodan software. Evo jednog pokusaja katalogizacije distribucija (uvjet za distru je disketa ili CD/DVD):

http://distrowatch.com/

Osnovna paradigma linuxa je visekorisnicki, visezadacni i viseprocesorski(CPU) rad nakon prijave korisnika na host sa terminala (u txt ili graf modu). Korisnik onda pokrece aplikacije, naredbe(komande) u terminalu ili GUI-ju (X Window[ing] System). Iako vizualno GUI moze vrlo
podsjecat na neke drugih OS-ova, izvorno radi se o potpuno drugacijem konceptu i filozofiji (npr remote rad, X-protokol, virtualizacija, ...)
Moze se reci da se paralelno sa popularizacijom linuxa, pogotovo na desktopu, gubi svijest o toj drukcijoj filozofiji i konceptu.To je i glavni razlog nerazumjevanju korisnika nekih drugih sustava--pogotovo kod direktnih usporedbi.
Dokumentacija o linuxu je jedna od najobimnijih na mrezi:

http://tldp.org/

Jedan od prvih dokumenata (iako mozda malo out-to-date) je "Linux Installation and Getting Started:

http://tldp.org/LDP/gs/gs.html

Dokumentacija postoji u vidu FAQ-ova, HOWTO dokumenata, Guide-ova, a dostupna je u velikoj mjeri na komandnoj liniji (man i info stranice) i GUI-ju (help unutar aplikacije).

end_part_1

Linus Torvald je stvorio linux, dakle nije u nikakvom vodstvu. Linux nije klon unix-a, nego je baziran na unixu. Vrlo velika razlika.

 

Razlika izmedju hackera(whiteHata), grayHata i blackHata(crackera) dobro je opisana ovdje ... - To je glupost servirana od strane američkih medija, vlasti i sigurnosnih kompanija. Hacker nisu kauboji. Postoje samo Hackeri i kriminalci iliti crackeri.

 

 

Isparavan naziv nije GNU/OS on linux. Ispravan naziv je Linux jer nisu sve distribucije pod GNU-em.

 

 

 

Man Pages nisu isto kao i FAQ i HOWTO. FAQ i HOWTO su bazirani na internetskim zajednicama.

 

 

void function(char *str) {char buffer[16];strcpy(buffer,str); } void main() {char large_string[256];int i; for( i = 0; i < 255; i++) large_string[i] = 'A';function(large_string)
15 godina
neaktivan
offline
RE: Blagi uvod u linux

nije copyPaste, al vidim po webu da ga dosta c/p-iraju :-)...trebalo ga je umjesto copyLeft staviti u copyRight...:-)

 

 

16 godina
neaktivan
offline
RE: Blagi uvod u linux
A ove kritike od Buffer Overflowa? Nemoj se ljutit, ali Buffera više cijenim i vjerujem mu, pa onda ispravi ovo.
;-)
Ako ti je netko pomogao, stisni Hvala (ispod potpisa). ///// Od ponedjeljka do petka sam na: m.bug.hr /// BF:BC2 ingame: (_.:BRUNO:._)
17 godina
neaktivan
offline
Blagi uvod u linux

preporučujem mu da si stavi ignore za njega...ionako se voli previše svađati i pametovati...

Ultima Cumaei venit iam carminis aetas; Magnus ab integro saeclorum nascitur ordo; Iam redit et Virgo, redeunt Saturnia regna, iam nova progenies caelo demittitur alto
 
0 4 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
RE: Blagi uvod u linux
Ako ima s čime pametovati neka pametuje.
Ako ti je netko pomogao, stisni Hvala (ispod potpisa). ///// Od ponedjeljka do petka sam na: m.bug.hr /// BF:BC2 ingame: (_.:BRUNO:._)
15 godina
protjeran
offline
RE: Blagi uvod u linux
Ivanplesh kaže...

preporučujem mu da si stavi ignore za njega...ionako se voli previše svađati i pametovati...

Tako je. Jer ne želimo slučajno povrijediti nečiji ego sa točnim informacijama.

 

Ajmo biti svi genijalci.

void function(char *str) {char buffer[16];strcpy(buffer,str); } void main() {char large_string[256];int i; for( i = 0; i < 255; i++) large_string[i] = 'A';function(large_string)
Poruka je uređivana zadnji put sri 21.4.2010 20:38 (Buffer Overflow).
15 godina
neaktivan
offline
RE: Blagi uvod u linux

ideja posta i je bila debata...writeUp

 

super su sugestije od BoF-a

 

evo bas gledam da imamo i GNU O.S. koji nije pod linux-om--hurd:

 

http://www.debian.org/ports/hurd/

 

(...hmm zasto ne stave u AmigaOS 5.0 L4 ili machMicroKernel ili hurd ili qnx ili rtl...i onda AoS 4.2 kao gosta...sto bi uopce efikasno koristilo 256 xCorova novog AmigaOne X1ooo skoro pa transPutera...)

 

15 godina
neaktivan
offline
Blagi uvod u linux

svi znamo kako završava sukob između davida(linuxa) i golijata(microsofta) :)

mama mi je gej a otac lezbijka
Poruka je uređivana zadnji put sri 21.4.2010 20:43 (ahuramazda).
 
1 0 hvala 0
15 godina
protjeran
offline
RE: Blagi uvod u linux
drGspot kaže...

ideja posta i je bila debata...writeUp

 

super su sugestije od BoF-a

 

evo bas gledam da imamo i GNU O.S. koji nije pod linux-om--hurd:

 

http://www.debian.org/ports/hurd/

 

(...hmm zasto ne stave u AmigaOS 5.0 L4 ili machMicroKernel ili hurd ili qnx ili rtl...i onda AoS 4.2 kao gosta...sto bi uopce efikasno koristilo 256 xCorova novog AmigaOne X1ooo skoro pa transPutera...)

 

Tako je. To je i bit foruma :)

 

Ma imaš 1000 licenci. Tko će to sve pratiti.

void function(char *str) {char buffer[16];strcpy(buffer,str); } void main() {char large_string[256];int i; for( i = 0; i < 255; i++) large_string[i] = 'A';function(large_string)
16 godina
offline
RE: Blagi uvod u linux
drGspot kaže...

 

- pohvale za trud, ipak previše grešaka, mješanja pogrešnih pojmova itd..

- tko radi taj i griješi. Ipak neke 'sitnice' treba ispraviti.

 

Kad uzmeš neki izvor s neta kao izvor podataka, moraš ga provjeriti. I znati nešto o temi kao preduvijet.

- wiki je OK, ali nije 100% točna, naša verzija još ponekad pati od lošeg prevoda ili sasvim krivih termina.

Linus je napravio linux (kernel) i ponudio na netu, dok iz tvoje uvodne rečenice ispada kao da je došao naknadno na projekt. Što je još gore, ispada da su hakeri nešto napravili... - rade programeri, tj. delepoperi (DEV).

Hakeri su samo posljedica, po definiciji oni ništa ne rade. Oni probijaju zaštitu na nečemu što je netko drugi napravio.

 

.. - nastavak, opet greška, linux nije GNU/Os on linux kernel, nasuprot, GNU nema svoj kernel... pa je na linuxu. :))

Inače GNU = GPL  ;-)

-skraćeno, GNU je licenca, ili rekurzivno, GNU je nešto rekurzivno, a nije unix, što samo Stallman može objasniti (a da zvuči pametno).

 

Već smominjanje Open, Free, komercijalne... distibucije zaslužuju posebnu temu, samo da ljudima prikažeš precizno razliku između open i free-ware/share-ware/poscard-ware i još npr. mal-ware. Jer se svi pojmovi često brkaju. Tvoja rečenica i objašnjenje stanu na tome da komercijalno nije free?

 

Vidi se da u *nix terminologiji, nisi na domaćem terenu. samo ga korstiš da bi ispao cool, nabacano... pa dodajmo još malo, GUI je ako se misli na DOS npr. DE kao Gnome. Sad je svima sve jasno? I početnicima? -ok, BoFa ne računam :))

(DOS=DesktopOS, DE=DesktopEnviroment)

U toj istoj rečenici, impliciraš razliku 'remote', 'virtualizacija' ... ispada da je to na linuxu drugačije, posebno -nije. Kao što film s DVDa gledaš na bilo kojem playeru, na bilo kojem TVu, itd.. samo preduvjet da je 'spojeno' ili kompatibilno.

 

-završna rečenica je opet besmislena, help u GUIju? Sad gledam u GUI i nevidim help. Dali onda taj help postoji kao txt? ili knjiga, mogu ga isprintati ili dobiti telefonsku podršku?? ili samo na commandlineu?

-OK, ovo sam nepotrebno karikirao, samo kao primjer kako je potrebno čak i jednostavne svari precizno navesti, jer je inače moguće svakakvo tumačenje... -i onda to postane izvor informacija Indexu, pa idući dan imamo temu kako novinari pišu gluposti..

 

-sve pet, ponovo pohvala za trud, bar za pokušaj, jer lako je prigovarati. Važno je nešto napraviti.

(greške se daju ispravit, bar većina)

 

 

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
15 godina
neaktivan
offline
RE: Blagi uvod u linux

proAktivno shutjeci o:

http://www.kiberpipa.org/modules/gallery/album107

http://twiki.pula.org/cgi-bin/twiki/view/Transhackmeeting/WebHome

http://www.b92.net/tehnopolis/aktuelno.php?nav_id=353659&fs=1

krecemo u opchi reWrite blagogUvoda:
--
Zestoki odmak od propSw

daklem linux nije unix klon. Je unix ali se ne ponasa kao takav.Nije nastao u okrilju zajednice hackera (ne crackera) u zadnjih 15tak godina pod nametnutim vodstvom RMS-aa:

http://whylinuxsucks.org/

Razlika izmedju developera i g33ka dobro je opisana ovdje:

http://www.hermann-uwe.de/files/images/programmer_hierarchy.png

http://www.splitreason.com/blog/?p=62

Radi samo na microcontroleru za vesh mashinu Intel 4004 (segmets rULeZ):

http://www.google.com/images?hl=en&source=imghp&q=intel+4004&gbv=2&aq=f&aqi=g2&aql=&oq=&gs_rfai=

http://en.wikipedia.org/wiki/Embeddable_Linux_Kernel_Subset

Pod teskim je copyRightom...klonite ga se:

Copyright © 2010 Red Hat, Inc. All rights reserved.

Zgodan popis arhitektura na kojima radi Linux imamo ovdje:

http://lng.sourceforge.net/

sory nisu segmenti, nego memory banke:

Tako je mali da ne stane ni na disketu 720K...bolji vam je QNX na floppyci

http://www.google.com/images?hl=en&source=imghp&q=qnx+floppy&gbv=2&aq=f&aqi=&aql=&oq=&gs_rfai=

Naime kazhu da damnSmallLinux zauzme cijeli miniCD od 8 cm:
i da je chak 50 MB koda na mediju
e da i core u RAM-u je cijelih 23 MB
preGlomazno

Lazu vas da je visekorisnicki, visezadacni i viseprocesorski...
To je samo preemtiveMultitasking freeDOS sa Presentation Managerom.

Klon OS/2.
Chak su pokrali i GEM GUI iz MiNT-a (MiNT is Not TOS) hibrida AtariOS-a i bsd unixa...

http://www.os2ezine.com/v3n04/corner.htm

Zlocesti developeri, tuzit cemo ih g33kovima

Os clone warz saga continues

http://www.addnewfollowers.com/home/images/os_battle.jpg

(nisam nasao onu slikicu "os wars" gdje su OS-evi onako ko na karti bojisnice :-)
(Solaris, java, AmigaOS, MacOS, ...pa onako kroz povijest..)

beginig_part_21

1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice