Dajte malo neke kritike... Kakva efikasnost od 50%, kakvi bakrači... da vas .... gejc
"Sunce u kutiji" – sustav termalne baterije u koji
- poruka: 6
- |
- čitano: 7.596
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Dajte malo neke kritike... Kakva efikasnost od 50%, kakvi bakrači... da vas .... gejc
Gledaj ocito je dojadilo ljudima vise kritizirat ovakve gluposti financirane iz "tax evasion shema" jer ih jednostavno ima previse...
islanđani lukavo spremaju toplinsku energiju u zemlju, u obliku rastaljenog kamenja. tu i tamo pukne cijev i malo poplavi okoliš ali ništa nerješivo.
Mislim da Gejc sad u ovom trenutku čak i prodaje svoje udjele u ovome.
Ulagao je u prošlosti kad je bilo jeftino.
Nijedan startup ne shvaćam ozbiljno dok ne pokaže studiju isplativosti, analize i rezultate proračuna/modela sistema te očekivanja u realnim uvjetima.
Konkretno u ovom slučaju - termofotonaponske (TPV) ćelije i spremnik su ključna stvar. U laboratorijskim uvjetima, TPV ćelije postižu maksimalnu efikasnost od 35% kod temperature emitera od 1773 K (1500 °C). S većom temperaturom efikasnost pada i u realnim uvjetima je sigurno puno manja od 35%.
Nedavno je pak na MIT-u razvijen hibridni TPV sklop sa više slojeva (MPV - multi-junction-photovoltaics) koji može absorbirati širi spektar zračenja, uz efikasnost od 41.1% na temperaturi emitera (volfram) od 2400 °C, u laboratoriju. Spominju čak i da mogu doći do 50% efikasnosti[1]. Ovaj startup se onda vrlo vjerojatno bazira na tom dizajnu. No govorimo o laboratorijskim uvjetima i ćelijama koje su inače vrlo skupe (koristi ih praktički samo NASA u svemiru) a ove hibridne su vjerojatno i skuplje za izradu.
Ako se energija za zagrijavanje emitera dobiva iz fotonaponskih ćelija s efikasnošću of 20%, a koristi se TPV s efikasnošću od 41.1%, ukupna efikasnost sistema je oko 8% (uz pretpostavku od 100% efikasnosti u koverziji el. energije u toplinu). No jasno, ovdje ne govorimo o konkuriranju fosilnom gorivu već o alternativi Li-ion i sličnih baterija kod pohrane obnovljive energije pa se više gleda cijena nego efikasnost.
U ovom slučaju, postoje modeli i proračuni, a oni obećavaju bar 10 puta jeftinije rješenje pohrane obnovljive energije u odnosu na baterije[2].
No, to sve treba dokazati u praksi, upitno je npr. da li će spremnik od grafita izdržati duže opterećenje pumpanja silicija (odnosno kositra, u slučaju startupa iz članka) pri tim temperaturama te da li se MPV ćelije mogu uopće pouzdano (komercijalno) proizvoditi i da li će im performanse u realnim uvjetima odgovarati modeliranim.
Dakle, modeli i laboratoriji obećavaju, no kad ne obećavaju? U praksi, sudeći po dosadašnjim obećanjima, vrlo teško..
[2] https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/2019/ee/c8ee02341g
Nijedan startup ne shvaćam ozbiljno dok ne pokaže studiju isplativosti, analize i rezultate proračuna/modela sistema te očekivanja u realnim uvjetima.
Konkretno u ovom slučaju - termofotonaponske (TPV) ćelije i spremnik su ključna stvar. U laboratorijskim uvjetima, TPV ćelije postižu maksimalnu efikasnost od 35% kod temperature emitera od 1773 K (1500 °C). S većom temperaturom efikasnost pada i u realnim uvjetima je sigurno puno manja od 35%.
Nedavno je pak na MIT-u razvijen hibridni TPV sklop sa više slojeva (MPV - multi-junction-photovoltaics) koji može absorbirati širi spektar zračenja, uz efikasnost od 41.1% na temperaturi emitera (volfram) od 2400 °C, u laboratoriju. Spominju čak i da mogu doći do 50% efikasnosti[1]. Ovaj startup se onda vrlo vjerojatno bazira na tom dizajnu. No govorimo o laboratorijskim uvjetima i ćelijama koje su inače vrlo skupe (koristi ih praktički samo NASA u svemiru) a ove hibridne su vjerojatno i skuplje za izradu.
Ako se energija za zagrijavanje emitera dobiva iz fotonaponskih ćelija s efikasnošću of 20%, a koristi se TPV s efikasnošću od 41.1%, ukupna efikasnost sistema je oko 8% (uz pretpostavku od 100% efikasnosti u koverziji el. energije u toplinu). No jasno, ovdje ne govorimo o konkuriranju fosilnom gorivu već o alternativi Li-ion i sličnih baterija kod pohrane obnovljive energije pa se više gleda cijena nego efikasnost.
U ovom slučaju, postoje modeli i proračuni, a oni obećavaju bar 10 puta jeftinije rješenje pohrane obnovljive energije u odnosu na baterije[2].
No, to sve treba dokazati u praksi, upitno je npr. da li će spremnik od grafita izdržati duže opterećenje pumpanja silicija (odnosno kositra, u slučaju startupa iz članka) pri tim temperaturama te da li se MPV ćelije mogu uopće pouzdano (komercijalno) proizvoditi i da li će im performanse u realnim uvjetima odgovarati modeliranim.
Dakle, modeli i laboratoriji obećavaju, no kad ne obećavaju? U praksi, sudeći po dosadašnjim obećanjima, vrlo teško..
[1] https://www.science.org/content/article/thermal-batteries-could-efficiently-store-wind-and-solar-power-renewable-grid
[2] https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/2019/ee/c8ee02341g
upravo tako. Ako je efikasnost sistema 20%, znači da je 4 puta lošiji od baterija. Baterije su ispod 100 ko kWh pa je njihovih 25USD na granici. Inverteri, trafo stanice i ostalo košta jednako za oba pa je to sve skupa prodavanje magle. Ako ništa drugo, baterije imaju nuspojavu da se mogu jako brzo prazniti (termo sranje uopće ne) pa mogu igrati razne uloge u mreži što im diže vrijednost zbog koje, zapravo, već danas jesu isplative. Umjesto plaćanja plinske elektrane za vršna opterećenja (peak) po 200-300 i više Eura / MWh, struja iz baterije po 100 USD / MWh je itekako konkurentna.