Tehnologija za bežično upravljanje internetom

Pozdrav, 

volio bi dobiti par smjernica za upravljanje nekim uređajem putem internet mreže. 
Znači, imamo recimo autić na daljinski...u većini slučajeva on je upravljan radio signalom na određenom frekvencijskom kanalu....gdje gubitak optičke vidljivosti drastično utječe na mogućnost udaljenog upravljanja. 

E sad, pitanje je kako izbaciti radio odašiljač i radio prijemnik i ubaciti što? ...kako bi taj isti autić na daljinski bio upravljan od bilo kuda gdje imamo pristup internetu ...do bilo kuda gdje također imamo vezu s internetom?

Ugrubo ako možete pojasniti o kakvim točno komponentama se tu radi na upravljačkoj strani i prijemnoj? 

Koliko su takvi uređaji skupi?

O čemu sve ovise vremena kašnjenja upravljanog signala? Koliko je takva veza stabilna?

Za sada toliko pitanja, unaprijed hvala! 

internet je mreža, medij može biti žica, wireless.. nešto peto. Miješaš stvari koje nisu iste.. slične ili kontekst.

upravljanjem auta na daljinski, možeš npr radio, BT, IC.. svaki ima prednosti-mane, IC je za TV-daljinski OK, radio je za slučaj kad nema optičke vidljivosti, BT kad ne želiš predalek spoj (domet) itd.

dal ćeš biti u sobi i RCom upravljati autićem ili će on biti npr na marsu, preko satelita ... ista je stvar, samo što si dodao link-medij između. Primo-predajnik, satelit-satelit, dok je opet finalni dio isti kao da je autić u tvojoj sobi.

itd  :)

Umjesto arduina mozes koristiti ESP8266, moguce ga je programirat preko istog ide-a ko i arduino i cijena mu je dosta niska (oko 4 dolara samo modul, a 6-7 dolara jer prototype board), zanimljiva stvar, al jos nemam iskustva s tim. Pretpostavljam da je moguce napraviti web stranicu preko koje upravljas plocicom.

Vidim da znaš, ali objašnjavaš kao da govoriš drugoj osobi koja zna xd. A ja nisam očito taj :)

Internet je medij...ocke to mi je jasno da je on samo protokol informacije i da postoje različite varijante spajanja na taj protokol. Iako ne kužim baš razliku između gsm, adsl ili sat-a....ali pretpostavljam da su to načini na koje informacija može putovati....te da je svejedno kojim načinom putuje...dok god putuje. (Pretpostavljam razlike su u brzini protoka informacija...isto tako u tehničkoj izvedbi)

"VPN RDC ili tcp-ip" -> prvi put čujem xd. Uspio sam nesto izgooglat o tcp-ip

TCP/IP je uobičajena oznaka grupe protokola koju još nazivamo IP grupa protokola

... ne mogu najbolje aprstraktirat te pojmove, njihovu ulogu za omogućavanje interneta...

"primopredajnik je s početne strane tj dio koji neki signal pretvara u nešto što može ići npr tcp-om  s druge strane obrnut proces."

Super, samo što sam taj dio opet znao, hehe. Opet nemam ideju što je taj dio koji signal pretvara i šalje na internet (osim ako u tu svrhu iskoristim mobitel...no što ako mobitel želimo svesti na nekakav jostick?)  ..isto tako i dalje nemam nikakvu ideju što je potrebno arduinu s druge strane da se može odviti obrnuti proces?

Imam i podpitanje, koje će me barem približiti spoznaji koliko sam u praktičnom smislu daleko od odgovora. 
Znači, ako imamo klinca koji slaže nekakve mehatroničke uređaje...on ne mora previše znati o nekakvom senzoru da bi istoga iskoristio u svom projektu. Dovoljno je da poznaje ovisnost mjerene veličine i naponske vrijednosti koju će očitavati na senzoru. Između te dvije točke, on senzor promatra kao "crnu kutiju" za koju ne mora imati skoro nikakvu apstrakciju što se dešava unutar te crne kutije.

Očekivao sam da za moje pitanje postoje već takve "crne kutije" koje su plug and play unutar svojih uputstava za uporabu za prosječnog korisnika koji ne poznaje VPN RDC tcp-ip i ostale čudne pojmove? Ili griješim, te još ne postoje friendly gadgeti za takvu uporabu u vremenu kad pametni automobili voze sami i pametni dronovi dostavljaju pakete sami?

Ako sam dobro skužio, to bi se svodilo na to da se arduino spaja na određeni website te prema stanju weba reagira. Ne vidim samo zašto bi bilo nužno mijenjati kod stranice...jer prema tome dovoljno bi bilo omogućiti onome tko upravlja svojim gadgetom nekakvi user profil, gdje on upravlja tim profilom kao što facebook korisnik upravlja svojim. Njegov gadget bi reagirao prema promjenama nastalim na njegovom profilu.

No to je softwarski dio...meni i dalje nije jasan onaj hardwerski..

....što omogućava arduinu da je spojen na internet? U startu sam već slijep kad pomislim kome bi se plaćala uopće ta konekcija? Što bi to morao biti uređaj koji prima SIM karticu mobilnog operatera? Što ako je pak taj uređaj zakačen na helij balon koji leti okolo svijeta? Tko će mu biti internet provider iznad različitih država?

- ADSL .. vjerojanto način kako ideš na internet (ISPov modem..) SAT=satelit, GSM=mobillna.. sve je to mreža (osim sat koja je jednosmjerna ili si vojska-NATO..), dakle tip mreže, je sporedan, nazovimo to internet.

- ako na točki A i B postoji mreža, internet, tad se A i B mogu umrežiti, povezati. Mreža je sve.

To radiš odgovarajućim protokolima (za komunikaciju). Kad je već mreža, tad je prvi logični tcp-ip (ako ti app-hardware s druge strane to podržava, odnosno vidi što imaš, to tad iskoristiš, napraviš..).

Zaboravi sad dio interneta (s druge strane svijeta, to je zapravo vrlo lako). Napravi to da s PCja možeš upravljati autićem. Ako to radi, tad možeš remoteom-mrežom bilo gdje. VPN= virtual private netvork (tunel), RDC(RDS-RDP)=remote desktop connection.. svaki pojam koji ne znaš, zna google-wiki.

kad imaš neki protokol, koji neki uređaj razumije, npr na pin1-Rc-Tx pošalji impuls, taj impuls može paliti motor ili određivati brzinu motora ili nešto deseto.. kao morzeova abeceda, svaki signal ili pin ima svoju ulogu (koja je zadana ili sve sam određuješ). Interfejs kao joystick pretvara tvoju naredbu npr lijevo u neki impuls-podatak, njega se pošalje i izvrši na motoru-uređaju (ili igri). Ovisno o liniji-uređaju-podržanim protokolima ili priključku-portu (interfejs) kristiš odgovarajući protokol. Mrežni tcp-ip je protokol za mrežni transport paketa podataka od točke A do B. Kao što satelit emitira, antena-prijemnik to dekodira i gedaš TV.. samo je protokol transporta ovisan o mediju, pakiranju.. kodiranje-dekodiranje. Podatak pak može biti bilo što, slika, video, joystik-brojevi.. zapravo sve su nule-jeidnice (digitalni-binarni sistem), a ovisi o interpretaciji što-kako ćeš ih prikazati, npr mp3 ćeš pustiti na audio, beskorisno je printati ga.. (nisu note), sliku pak nema smisla slati na audio ili joy, ima na ekran ili printer itd.. Podatak je bilo što, pa i taj koji govori motoru idi lijevo ili daj gas. To je samo podatak koji nekako moraš prenjeti (poslati-primiti = primopredajnik) i razumjeti = dekodirati, tj napraviti nešto smisleno (ne besmisleno).

ako možeš upravljati s PCja, tad npr teamviewerom možeš i s druge strane planeta.. ali pravo rješenje je imati svoju aplikaciju (ne tuđe, ovisnost o brzini itd.) npr ne treba ti temaviewerrovo upravljanje PCjem-ekran.. nego samo tunel-VPN za podatke, komunikacija... pa se npr sjeti strog FAXa, zujanja, ... to je to ista stvar. Uređaj A preko tel.linije komunicira s B .. i printa ili radi bilo što ... tj ono što s tim uređajom i podacima možeš..

naravno, to je teorija, praksa je .. recimo par godina (svjetlosnih) udaljena od tog da sam napraviš nešto (po pitanju i ostatku..) ali danas je sve dovoljno dostupno, tako da bez nekog posebnog znanja, možeš npr nadgledati web kamerom stan s mobača.. da imaš bilo kakvu app za npr paljenje TVa, radijatora, autića.. mogao bi i to s par klikova.. naravno, ako su uređaji povezani (umreženi) nekim kablom-žicom ili bežično, tj protokolom za razmijenu podataka (informacija). CAMbus je jedan standard, IR, RS232, wifi, tcp-ip.. itd itd.. kao i USB a sve što trebaš je imati kabel-interface i app za kontrolu-upravljanje ili to sam napraviš.

lako :)))

-fokusiraj se na PC-uređaj, kad to središ, ostalo je lako... mreža je sve što ti treba.

- svaki medij koji može poslužiti za prijenos podataka je ono što u kontekstu PCja možemo nazvati mreža (kao što se i fb naziva društvena mreža).

- tehnologija je nevažna, analogno-digitalno, žica-bežično itd. Standardi komunikacije to rješavaju od dimnih signala, bubnjeva, slova-pismo, šifre itd.

- internet kao mreža je nastao na vojnoj ifrastrukturi... nevažno, to je samo početak, kao što su sateliti bili vojni ili gledaš li tv, telefoniju .. teoretski nema razlike između prve analogne tel linije, na koju je dodan fax, pa modem-internet.. ili digitalne koje radi to isto, samo s dodatnim evolucijskim stvarima... sve to je na žicama koje su u početku služile telegrafu, kao i transantalntik kabel. Razlika između kabla i saelita, svaki ima prednosti-mane, npr solarna oluja i satelit ne radi ili ga je lako prisluškivati dok kabel ima fizičke mane, kao cijenu, težinu, trajnost.. opet, sve to je isto, ne trebaš se time opterećivati. Bitna ti je konkretna kontrola uređaja, s PCja kontrolirati 'nešto' kao autić.. i tek tad rješavaš probleme koje može svako od rješenja uvesti, npr kašnjenje signala ili prekidi.. pa do samog interfejsa (mada je nezamislivo da nešto danas ne postoji.. odnosno ipak izmišljaš nešto novo.. pa tko zna).

+ pitanja kao što je internet? imaš internet, imaš google-wiki.. i bezbroj (filozofskih/tehničkih) odgovora. Nema jedna knjiga u kojoj bi to pročitao kao mat. za 1. razred operacija zbrajanja.. jer npr što je IPTV, što je fb.. ili što je mreža (the-net). Zapravo to te ne treba zanimati, jednako kao što te kod automobila ne zanima što je nafta ili vatra-eksplozija.. ili što je struja (mada bez nje ni auto-internet.. ne rade). Fokusiraj se na konkretnu stvar, kontrolu HWa koju obavlja SW, pa će ti tad medij biti izbor ili nametnut (kad izbora nemaš).

npr pitanje dali bi neki (tvoj) uređaj mogao imati svoju IP.. vidi se da ne razumiješ.. (ništa), olakšat ću ti podpitanjem, možeš li imati svoj telefonski broj? Tko ga određuje? .. Operater-centrala, država i vlasnici.. kao DNS .. većinom u vlasništvu US-GB kompanija, dok su nacionalne domene .hr državne.. ili .eu.

Možeš, napravi svoju mrežu, tad ti određuješ pravila, adrese.. ali ako želiš koristiti tuđu mrežu, moraš od njih dobiti IP ili privremeni od ISPa (koji ima u najmu raspon adresa..). Tvoja mreža bi bila tvoja žica, standard.. teoretski da povučeš žicu do marsa.. (kao što su oni povukli GB-USA ili postavili com.sat). Tad ti opet treba neki standard, jer nećeš sam koristit.. i to je recimo tcp/ip.. ili USB ili GSM ili TVslika preko sat ili bilo što preko bilo kojeg prijemnika (predajnika), a upravo to primopredajnik je stvar komunikacije-standarda, morzeova abeceda ili bilo što dalje. Ako strana A šalje, besmisleno je ako B to ne razumije.. tad nema komunikacije. Mrežni protokoli se brinu o tome, paket putuje i ovinso o standardu šalje potvrdu da je paket isporučen ili da je potrebno ponoviti slanje.. (stream to ne traži, samo šalje... kao IPTV).

Da bi neki servis kao YT do tebe poslao paket, mora postojati linija-put.. ip+routeri ISPa koji to obave jedanko kao što vlak putuje prugom. Zato ta adresa ne može biti 'tvoja' tj mora biti jedinstvena i to postoji kao zapis u DNS, Carnet, ISP.. registrima od ARPAneta nadalje. Isto kao telefonski broj, registracija auta itd.. VIdiš li koliko je taj dio nevažan ta tvoje potrebe kontrole uređaja? Tj. jednako kao što ti nemaš utjecaj na tel.broj (imaš, unutar nekih granica-izbor, ali samo zato jer su brojevi slobodni, nisu zauzeti. vanjski IPv4 je zauzet. Interna LAN adresa je nevažna tj važna je routeru kojeg imaš u stanu/uredu da bi on upravo na tvoj PC poslao paket, ne na drugi PC..). Tvoj router-modem je kranja točka što se tiče globalne mreže, to se naziva WAN. LAN je interna, intranet i tu si ti 'šef', tu postavljaš ip (unutar nekih granica, npr 192.168.xxx.xxx).

- ne, tj upravo fax je bliže PCju, podaci, bitovi.. 'zviždanje', nasuprot glasa (zvučne analogne infromacije). Za fax moraš imati dva kompatibilna uređaja, ... za glas moraš imati uho i usta.. zapravo sve to je isto, prijenos informacija, samo se nosioc i tehnologija mijenjaju, 'matematika' (osnovna formula, zajednički nazivnik) ostaje isti kao 2+2..

- prvo su se pojavili faxovi, pa se preko PCja proširio fax-modem, tj internet preko analogne linije. To što je sad VoIP je samo stvar digitalizacije i evolucije... btw, koriste istu bakrenu paricu kao prastari telefon iz 50-80tih.. ili optiku, GSM.. nevažan medij.

- što je analogni signal? Što ide kroz žicu? Telegraf je..?

i proući sam naziv bit, baud.. ili se sjeti npr commodore/spectrum-kazeta pa i nočni program radija, .. puštan signal :)) (predpostavka da se tih vremena ne možeš sjetiti.. prošlo tisućljeće..)

miješaš analogno-digitalno kao nosioc sa samim podatkom, karikirano, mogu pismo donjeti avio poštom ili na biciklu, brodu..

što je el. impusl, tranzistor, svjetlosni signali (signalizacija na brodovima) ili pojednostavljeno semafor na cesti? Ako ti ili računalo (auto, robot) imaš 'senzor' koji će prepoznati signal, ... tad je analogno ili digitalno sporedno, jer sve je u fizičkom smislu analogno, kao što je sve na zemlji prirodno (nije neprirodno, pa i plastika, jer je dio prirode.. same zemlje, nafte itd.).

žicom ne putuje digitalni signal, nego prava struja, impuls, analogni.. (u optičkom, svjetlosni zato se i naziva optički umjesto el. kabel)..

što je printer? ili stari matrix printer, danas tintni-laserski.. ili kopirka? ako im dodaš tel.liniju imaš fax, to su stvari koje su zapravo iste, kao što je motor automobila, traktora, ferarija, aviona u osnovi isti (može i fizički) ali će se rad razlikovati ovisno o namjeni i nikome traktor nije sličan ferrariju... (ovisi s koje strane/kriterij gledaš).

kako radi radio signal, optički signal, oscilator, ... sve na el. energiju? Tranzistor je pojednostavljeno prekidač-šalter, kao prekidač za svjetlo u stanu, on-off.. i tad imaš morzea.. što je analogno a što digitalno u tome? Analogna je struja, rad, digitalni je kod-standard-podatak.. kojeg nosioc (analogna žica.. ne postoji digitalna struja, digitalna voda, benzin..) prenosi.

prvi modemi, su bili 'slušalica' s čičak trakom, .. to je analogno-digitalni konverter, naziva se modem, jer je moulirao-demodulirao, ... radili na 300bauda. carrier wave, ... u/na carrier ubacuješ podatak, to je digitalizirano, ne carrier. Carrier je npr radio frekvencija (opet analogna), postavljanjem filtera na konkretnu stanicu biraš taj kanal-carrier.. i s njega očitavaš podatke (koji su nekad bili analogni, danas digitalni.. zapravo nema precizne granice, jer .. )

zato je 'smiješno' kad u nekoj temi-reklami vidiš npr HiFi SD karticu ili zlatne kablove...  :)

stvar je ista, danas i prije sto godina, analogni nosioc samo što se tehnologija mijenja i sve kompleksnije stvari se uguraju u manji signal.. kojeg sad nazivamo digitalni ili digitalizirani, jer to je jedino s čime računala-elektronika može raditi. Fax je jednako digitalan od prvog dana kad je smipljen kao i telegraf, osim što je stari 'analogni' noviji 'digitalan'.. razlika je kao da uspoređujemo gorivo, mazut, super.. (koder-dekoder) i čudimo se kak nešto neće.. zašto autoradioCD ne čita BR medij-film.. drugi standard, dok sam naziv nije uvijek najsretnije rješenje. Digitalna TV i dalje koristi analognu antenu-signal... itd. Ako sutra to nazovemo digitalni signal, što se promijenilo osim samog naziva.. ništa. :))

ne postoji granica između analogno-digitalnog, tj sve što vidimo, osjetimo.. je analogno, digitalno je samo kao digitalizirana informacija, pa opet usporedba s dimnim signalima-morzeom, ista stvar.. da bi vidjeli-čuli-razumjeli moramo informaciju pretvoriti u analognu (slika, zvuk..). Tad digitalizaciju možemo tretirati samo kao neki sampling-standard za pretvorbu, konverziju.. iz A-u bin-opet u A.. jer ne možemo poslati sliku, fax, poruku kao analognu, samo kao digitaliziranu tj onakvu kakvu nosioc može prenjeti. Brod i bicikl prenesu pismo (fizičko) u analognom stanju, fax, email, .. internet, samo kao digitalno. Digitalni je sam zapis, nule-jedinice, nešto što se dalje može impulsima prenositi ili skladištiti.

ako sad uzmeš neku staru audio kasetu (glazbu) i pustiš na komodorčevom kazetofonu.. ili neku aplikaciju, podatak.. zapravo imaš istu stvar. Teoretski bi i nakupina nula-jedinica mogla zvučati kao koncert.. ili koncert koji bi izgledao kao slika smajlića :)

Nikom nije čudno da je na analognoj kaseti digitalni podatak ili da je ista ta traka s oznakom DAC prava digitalna, a sve je samo magnetski zapis, impuls.. kojeg ovisno o glavi-čitaču i standardu koji to pretvara u nešto smisleno, daje 'nešto' ili 'smeće'.. dovoljno je npr ubaciti VHS u Betu.. (da su fizički jednake) i imaš smeće.. digital beta? miniDV.. opet nam digital ne znači puno, ako standard-konverter-modulator.. nije isti (player koji nešto (ne)supporta). itd.

i to što navodiš crno-bijelo po frekvenciji je 0-1, osnova digitalnig (binarnog) sistema, on-off, morse..

nosioc je uvijek analogni, jer je dio fizičkog-materijalnog svijeta. Ispada nevažno koji tip podatka tj koju preciznost koristiš.. tako se od crno bijelog dođe na 256 nijansi (8bit) ili bilo koja druga vrijednost, 4bitni nibl 0-15.. itd. Kao što minijaturizacija ugurava sve više u sve manje, mjernje, vremenske jedinice, preciznost omgućuju guranje više u isti nosioc (pikosekunda npr .. bez tog je nemguć npr GSM).

ili, ok, ako bi sve što koristi nule-jedinice bilo digitalno, dali ta definicija vrijedi i za hex ili dekadski? Pa tad podpitanje npr analogna tel.centrala s brojčanikom i podjelom na deset.. analogna je jer je mehanička.. ne zato jer krosti ili ne neki SI, kao što je npr moguć vodeni calculator-computer.. jednom kad mehanički signal prevedeš u brojčani (vrijedost) tad si obavio 'digitalizaciju' ili konverziju ili.. da, kako to nazvati, razgraničiti... nikako :)) ''blurasto''.

Joystick je analogna komponenta, pa opet samo one stare na game portu tako nazivamo, mada je starom i novom osnovna funkcija digitalizacija, tj konverzija analognog u digitalno. Dodatno, oni koji imaju samo dva stanja kao button, njih nazivaju digitalni, dok one koji gradiraju, nazivaju analogni... -ništa što bi izdržalo logičku kritiku u samom nazivu. Obrnuto kod joysticka, može biti forcefeedback, drmanje.. to je pretvaranje digitalnog podatka u drmanje-otpor.. (analogni), joy je dakle analog-digital konverter (i dvosmjerno). Time je besmisleno nazvati ga analogni ili digitalni, jer mora biti oboje (da bi pretvorio ljudski pokret u podatak za obradu).