Kućni NAS? Iskustva? Preporuke?

Kucna upotreba. Filmovi, muzika, slike, bez backupa. 

Cak se razmisljam dali mi je za to potrebno staviti raid ili pustiti u jbod-u...

Gledao sam toshibine nas od 4t koji imaju 7200rpm i 256mb cache i cini mi se value for money. Zato pitam ako je krucijalna brzina vrtnje ili ne.

 ovi toshibini su isto za NAS namjenjeni, citao sam recenzije po netu i ok su.

toshiba-4tb-n300-256mb

takodjer planiram uzeti synology, neki 2 bay, ciljam na DS220

Za arhivsku pohranu, RPM nije toliko bitan. RPM direktno utjece na IOPS, tj. random seek times jer ce trazeni sektor brze doci pod glavu diska ako se ploha diska brze vrti - za kucnu upotrebu koju si opisao, to nece biti pretjerano bitno.

Ono sto ce biti bitnije je sekvencijalna brzina citanja i pisanja, na sto RPM ponesto utjece, ali ako ces fileove prenositi samo preko 1G mreze, gotovo svaki disk danas na trzistu ce biti i vise nego dobar.

Takodjer, manji RPM -> manja potrosnja -> manje grijanje -> manja sansa za kvar.

Ako si nasao dobar deal za Toshibine diskove koje si naveo (ili ti se zuri), povuci okidac - ako nije hitno, jos malo pogledaj mozes li naci 5900 RPM diskove (po mogucnosti, NAS-klase).

Za NAS svrhe, RAID nije uopce nuzan - stovise, za kucne korisnike, backup je daleko bitniji od RAID-a.

RAID nije backup - njegova svrha je samo podrzavanje neprekidnog rada u slucaju kvara diska (diskova). Za kucne potrebe, to nije toliko bitno, koliko je bitno da do gubitka podataka ne dodje.

Koliko diskova planiras uzeti? Koje su ti potrebe za prostorom danas, a kolike procjenjujes da bi mogle biti za 2 godine? Ili 5?

-RAID nije backup.

-podatke ovisno o važnosti-potrebi treba backupirati, tad je važan i kapacitet čisto da nešto stane a to može stvoriti problem prevelikih diskova-kapaciteta tj disk na koji backupiramo kapacitet..

-zabava (kao igre-soft, filmovi-glazba..) nije važno, lako se nadoknadi. Kad NAS tome služi tad je backup sporedan-nepotreban, ali uvjek ima i nečeg važnog, tad se to može držati na recimo nasu + na nekom računalu i to je praktički jednako backupu tj kopija na dva mjesta, dovoljno dobro za kućne potrebe (osim u slučaju recimo crypt-malwarea kad sve može biti izgubljeno).

-jbod, raid 0-1 .. kad brzina raid polja nije bitna (mreža-nas, ispod brzine u računalu, usko grlo) tad je zbog mogućih kvarova bolje izbjegavati bilo što, čisti disk.. npr u slučaju kvara nas-kutije može se prebaciti u drugo računalo ili nas.. neovisno što druga kutija podržava, kad se koristi raid tad ta druga kutija mora to podržavati da bi čitali podatke a to je već moguć problem.

-nema neke posebne prednosti ako se diskovi (više od jednog fizičkig diska-drivea-medija) spoji u jedan volumen, .. jer nije važno sve imati u jednom 'folderu'.. tj nema neke posebne razlike ako disk koristimo kao folder pa je na jednom disku glazba, na drugom film itd..

-jednako kao što nije pretjerani problem ako na win imamo dva-tri- dodatna 'slova' (patha-mounta) nekog diska ili mrežnog sharea, dok recimo lokacijama-libraryjem možemo spojiti razne lokacije i juzer ih koristi kao i lokalne defaultno koje ima npr download-documents-music..

-brzina, ima dvije komponente u svakoj komunikaciji-mediju. seek-lag-ping.. i propustnost-transfer-širina sabirnice-bandwidth..

-npr mrežno-online, važan je seek-lag (ping-latencija) jer je to dvosmjerna komunikacija i nije toliko važna količina podataka koliko brzina, motor je brži od šlepera, brže će pismo stići motorom nego šleperom.

-za download, stream i sl. je to sporedno, tad je važan transfer-propustnost, kao širina sabirnice-kanali, kao više traka autoputa. Uz keširanje je lag sporedan-neprimjetan.

-u ovakvoj upotrebi kad se šera glazba-film i sl. seek je sporedan, propustnost ograničena ostatkom (uska grla, interni kontroler, mreža..), tad isti diskovi u recimo raidu u računalu mogu doći do granice sata2-3 propustnosti 300-600MBps, dok će mrežno to biti limitirano brzinom mreže, fast-100 ili gbe-1000 (uz razliku MB--mb byte-bit/8. =130-150MBps). Tako da će isti diskovi na istom raidu dati različitu brzinu jer je tad razlika mreža ili direktno mbo-sabirnica-kontroler, kao što to radi i m2-nvme i zaobilazi ograničenje sata kontrolera pa omogući brzine gen2-3-4.. do recimo 6000.

-kod hdda je to direktno ograničeno RPM-brzinom, za seek, klasično 9-15ms, prosječno 10ms + opada prema kraju medija (tj dalje od sredine prema rubovima, čisto stvar fizike-mehanike i akutatora-glave). Čipovi kao ssd-nvme nemaju taj problem tj seek ispod 1ms, neusporedivo brže. Ostatak razlike je u propustnosti-transferu gdje i spori mediji zadovoljavaju kao recimo dvd.. i zato su ok za filmove-stream ali ne za random-skokove-traženje kao što klasično radi os i koristi stotine fileova konstantno razbacano po raznim dijelovima diska, zato je ssd neusporedivo brži od hdda čak kad su na istom kontroleru u normalnom radu recimo boot osa, dok je u klasičnom kopiranju-backupu i takvim masovnim copy i sl. taskovima slično, tj ssd ide do 550MBps (kao granica sata3) dok hdd ide do 150-200 .. tek u raidu dođe na recimo 300 i u većem raid polju npr 5 može doći do te brzine transfera ali seek i dalje ostaje isti + dodatna logika-kašnjenje za sinkronizaciju itd.

-postoji i brža mreža, 10gbe (i 2,5).. ali to je ipak skupa oprema, ne kućna, kao i ostatak opreme za servere i sl.

-zato na normalnoj gbe mreži nema koristi od raida (za brzinu čitanja) u nasu, osim ako je želja imati jedan volumen, ništa posebno bitno.

-za snimanje nema ni te brzine, tj pada na brzinu diska (uvjek treba razlikovati R/W i kod čitanja neovisno o raid-0-1 čita iz dva diska tj to je pametni raid kontroler koji u mirroru koristi činjenicu da će dva raditi brže od jednog paralelno). Snimanje će nakon što se potroši keš (u ovom slučaju 256MB) pasti na brzinu diska + latencija mreže.

-pošto u copy-paste tasku uvjek ovisimo o obje strane, koliko brzo nešto možemo čitati, da bi to mogli zapisati, tako se u slučaju nasa i dobre mreže to sve svodi na do 150MBps kao max, samo manje-gubitci, npr sporiji disk ili zagušena mreža i postane sporedno jesu li u nasu hdd ili ssd ili nvme ili su u računalu, pa i 7,2k ili 5,9k RPMa hdda postane manje važno (ali to se osjeti konstantno, radije brže, jer klasičan hdd je ipak najsporija karika, usko grlo). To nije 'problem' (nešto osjetno) kod recimo pojedine mp3 pjesme koja je par MB, ali kad se koristi nešto veće, npr install pojedine nove igre 10-50gb.. tad je to ipak osjetno, slično kao što smo nekad bili ograničeni brzinom adsl-a za download s interneta na recimo 10-15MB sad na gbe to ide umjesto u satima u minutama, praktički jednako kao u LANu. Tad je 'šteta' u lanu tj na nasu imati nešto sporije.

-inače, protiv kutijice-nas-a, radije osnovni pc-kutija, ista cijena cca 1500kn, može više, nema ograničenja 'kutijice' i lakše po potrebi proširiti, ali tad juzer treba znati osnovne mrežne-server-share stvari, koji os, kao podesiti, dok s kutijicom kao nas to svede na klik-next kroz wizzarda.. nas i nasos su os, neka linux distra, nešto što onaj tko instalirava os(oseve) može lako, tj nije teže od prosječne instalacije win, isto-slično, ali naravno mora znati mrežna pravila, zaštita, permišni, user+pass, share.. bilo koja distra kao i već pripremljene za takvu namjenu ili slične kao myth za medije itd.. a može i win, može client-os, može serverski, naravno, zbog licenci se preferira linux, no zbog recimo navike-sličnosti može win. Tad nije problem recimo u budućnosti nešto dodati, npr nakon h.265 će doći neki 266, nakon nekog kontrolera ili mrežne kartice će se pojaviti nešto novo-brže.. na računalu se može dodati kontroler, gpu, ram, hdd... na nasu je ograničeno-zadano, što je kupljeno to imaš. Sad su već ssd-nvme diskovi 250-500gb prihvatljive cijene, jeftini, jedino od terebajta naviše hdd još drži taj omjer, no kako to ide za koju godinu će nvme od recimo 8tb biti jeftiniji a tad je taj nas kutijica u koju to ne možemo dodati, na pc se može.. kao i jača mrežna ili bilo što.

-cijena nasa je cijena mini računala, tj ista osnova a čisto zbog masovnosti je pc tad jeftiniji + kompatibilan sa svim komponentama na tržištu ili proširiv, nas nije pa do tog da čak ograničavaju firmwareom koji disk .. a dodatno treba paziti na ugrađeni kontroler tj max podržan kapacitet diska, starije do 2-3tb, novije 4-8-16.. to je klasičan kontroler-ograničenje koje ne mora danas biti primjetno dok se recimo kupuje 4tb disk no što ako se za par godina želi kupti recimo veći npr 12tb? .. ponekad taj podatak nije naveden tj to je ono pod max kao jbod-raid što tad treba podijeliti s brojem diskova koji daju taj kapacitet, pa ako ima 2 mjesta i navodi recimo 8tb to je tad 4tb max za hdd kontroler, ne veći jer ga kontroler tad ne podržava. Isto ograničenje može biti u svakom računalu (starije) ali tad dodatno to ograniči i sam soft-os + proizvođač, jer želi sutra prodati novi nas itd.

-složiti nešto od starog računala? može se.. ali je u pravilu bučno, ružno, troši.. staro je staro i može svaki čas crknuti, tj ako se to radi osoba ima iskustva tad to sama procjeni, može i tad je to recimo 'đabe'.. tj stara računala, stari hddovi koji ostaju zamjenom za ssd-nvme.. nedavno sam gledao serverrack za 16 hddova smiješne cijene (koliko košta jedna ladica, 200kn) u koje se može utrpati recimo starih diskova 500gb i sl. .. no odustao, jer realno nije potrebno. Smiješno da jedan disk od recimo 8tb može zamijeniti takvu kutiju diskova a da već na potrošnji struje korz godinu uštedi razliku cijene struje koju bi kutija potrošila za tu količinu diskova (cca 15w komad) tj jedno kompletno računalo koje radi, npr kao rudarski pc-gpu.. a staro se ipak kad tad mora pokvariti, pa ono što se drži gore ako je važno treba backupirati i tad opet dođemo do kupnje novog diska ili ako je nevažno tad opet čemu sve kao trošak, kutija viška koja nešto radi.. prije da ću podići neki gaming server za minecraft, no kako vrijeme ide klincima se mijenja fokus što ih zanima tako i projekti odu na neodređeno čekanje.

.. tako da to nije poziv za DIY slaganje, čak i kad se ima dijelova i znanja, jer realno ono što trebamo već imamo a ako ne trebamo tad je samo hobi-višak, dodatna kutija koja može biti i ugašena.

ponovo

-raid nije backup, to je 'samo' redundancija diska, ili samo uparena brzina (ograničena, čitanje).. + ostali problemi i uska grla.

-kad god je moguće treba se držati pravila KISS, jednostavnije, tad je to bez tih fičera kao raid-jbod, osim kad postoji razlog za takvu upotrebu a tad misliti i na backup-kapacitet, vrijeme itd..

 A RAID 0 iliti striped volume?

 Naglasak je bio na "može iskoristiti" :) ... RAID 0 je za nekakav "scratch", cache, privremeni disk gdje su bitni brzina i/ili veličina

hvala svima na komentarima i pomoci do sad. Dio sam znao, dio naucio, dio jos proucavam. 

Ugl ide ds220+ sa 2 diska i 99,9% 2x4tb. To ce biti dosta za potrebe koje sam naveo jer ce na NAS-u biti samo aktualne serije, filmovi (1080,2160), mp3, flac, ostatak toga je u bazi od 6tb u kompu. Ideja NAS-a je da sve to aktualno bude non-stop dostupno na svim telkama po kuci, kompovima, laptopima, mobitelima, pojacalima itd. i da komp ne mora stalno biti upaljen.

Backup necemo vise niti spominjati, jer kako sam prije napisao, on je odvojen i nema veze sa NAS-om. 

Znaci u 2-bay je moguc samo RAID 1 (mirror) ili koristenje oba diska sa full kapacitetom znaci 8tb ako su 2x4tb, ako sam dobro shvatio. 

Ja bi isao za pocetak na ovu drugu opciju tj maksimiziranje kapaciteta (ako je moguce 100% iskoristiti za storage) jer to mi je sasvim dovoljno za pocetak i upoznavanje sa NAS koristenjem i mogucnostima.

Druga stvar koja me muci je koliko se ovaj nas moze nositi sa recimo jacim koristenjem npr gledaju se filmovi na 3 tv-a, na laptopu se streama serija, a flac se streama preko receivera?

Pretpostavljam da tu ram igra ulogu ili? 

uzmite u obzir da je moje znanje o ovoj tematici prilicno skromno naspram svih vas i pokusavam ovo uhodavanje uciniti sto je lakse mogucim pa unaprijed zahvaljujem svima na pomoci!

Volim sve mogucnosti istraziti prije investicije jer ipak se ne radi o parsto kuna :)

Kakve koristi imaš od toga?

 Brze zapisivanje.....

 Amaterska obrada videa....A i imao sam ih pa zasto ne....

Gledao sam i single bay nas-ove, ali ovi sto se nude imaju ili neki slab procesor ili 512mb rama, 1gb ddr3 u vrh glave...

Ovaj ds220+ je nekako prvi koji ima dovoljni rama u startu, moze se nadograditi i malog celerona koji je dovoljan za ovakve eskapade bez stekanja...

Znaci za pocetak bi mogao uzeti veci hdd pa kasnije nadograditi sa drugim. To je isto dobra info.

'snaga' (ili ograničenja).. intel nasljednik atom-a celeron-j .. dovoljno za takve potrebe i šteta da ga tako ograničavaju npr na količini rama no danas je to prihvatljivo (8gb, osim što je na tom modelu fixno 2 + jedan utor max 6gb..).

-šteta tj u usproedbi s klasičnim jeftikaner pcjem na klasičnom desktop modelu mbo+cpu.. slična-ista cijena u startu s barem dvostrukom snagom-mogućnostima, ali i potrošnja + znanje (podesiti vs klik-next).

-sad je već vrijeme za ARM, s mobača-tableta (ili novi mac-m1..), koji za razliku od intela neće imati takva ograničenja (koje će intel relaxati ako se pojavi konkurencija u tom segmentu).. no po snazi-potrošnji x86 nema šanse ni blizu tj potrošnja kao novi mac-laptop..

-navedeni model pod opterećenjem (mjereno s wd-1tb) troši 15w, idle 5w .. desktop samo za disk troši toliko (9-15w), cpu dvostruko-naviše + ostatak kao ram, ali može daleko više, proširiti, npr 32-64gb rama, dodati gpu, barem 4 hdd-ssd i 1-2 m2.. naravno ovisno o mbo a tad cijena opet ide gore, kao i cpu celeron-i5.. pa je to recimo nešto kao intel NUC kit.. koji bi možda bio korisniji za ovakvu upotrebu. Kao kućni mediacentar ili računalo.. ali manje kao storage za klasičan hdd (mehanički-3,5"..) čisto zbog dimenzija i predviđenih mjesta za ugradnju koji su sad 2,5" hdd-ssd.. itd.

-baci pogled na recimo ovaj qnap, fičere, kao 10gbespf+, od prije par godina (kad su mobači prešli 3-6gb tj na x64bit.. tj arm) .. ali da bi to koristio-iskoristio trebaš ostatak mreže, mrežnu karticu za 10gbe, switch-router.. jednostavno nije za 'kućnu' upotrebu, cijena + ostatak mreže.

npr QNAP NAS TS-451+-2G cijena 4-5.000kn.. ima hdmi, dlna-itunes server, itd.. manje-više sve što se inače u toj klasi nudi, celeron-4-core itd.

-a pitanje kad će se nešto novije-jače kao macov-m1 cpu pojaviti u takvim kutijicama, koja bi tad osim nas bila nuc-homecentar, gaming konzola, računalo.. tad bi i ta cijena bila ok, ovako mi to za kućne potrebe izgleda 2-3x preskupo + radije složim 'kutiju' s osom-softom koji radi isto tj što želim (praktički svaka linux distra ili već takve namjene npr nasos ili myth..).

edit.. zapravo sad je i ds220 na arm-u 4core, isti-slični fičeri unutar klase, svi nude isto čak i plaćanje exfat-a :)

Sretno i javi kakvi su dojmovi.

EDIT: Pazi na ransomware - vecina (svi?) veliki igraci imaju velikih problema s tim. Moj dobar znanac je pocetkom godine popio Deadbolt i morao iskesirati prilicnu sumu da si otkljuca dokumente i fotografije od zadnjih 20-ak godina.

Pouk: ne izlagati direktno NAS internetu! Dobar firewall (pfSense/opnSense) je minimum, FreeBSD/Linux baziran custom NAS jos bolji sa pristojno slozenim ACL-om jos bolji.

Caveat emptor.