šta doktor znanosti, Keso zna jednog koji je s Vasom Brkićem na pas mater i svaki tjedan na janjet'ni...
Ja sam vidio nemalo slučajeva gdje u mesnici uredno dignu (svježe) meso koje je palo na pod i vrate ga u vitrinu ;)
A šta kada se sruši taj Boeing, je li pokupe i taj balast?
Ja sam vidio nemalo slučajeva gdje u mesnici uredno dignu (svježe) meso koje je palo na pod i vrate ga u vitrinu ;)
A ja svaki dan vidim odrasle ljude kako se pokenjaju i izadju van iz WC-a bez da su oprali ruke. Onda odu u kantinu i diraju mikrovalne, pribor za jelo, printere, kvake...
Radije bih jeo meso sa poda mesnice svaki dan nego ovo gledao.
A šta kada se sruši taj Boeing, je li pokupe i taj balast?
Ne, prema novoj teoriji taj balast propadne u srediste zemlje.
Idi i radi nešto korisno!
A šta kada se sruši taj Boeing, je li pokupe i taj balast?
Ne, prema novoj teoriji taj balast propadne u srediste zemlje.
Prema najnovijoj teoriji ne postoji srediste zemlje. #flatearth
Prema najnovijoj teoriji ne postoji srediste zemlje. #flatearth
ode rasprava u krasni k. 
A šta kada se sruši taj Boeing, je li pokupe i taj balast?
Ne, prema novoj teoriji taj balast propadne u srediste zemlje.
Prema najnovijoj teoriji ne postoji srediste zemlje. #flatearth
-ima, sjecište dijagonala kvadrata.. naravno da svaki geometrijski lik ima središte pa i 'zemlja' u 2d izometriji ravnozemljaša. Odnosno neki kažu da je to Rim, neki Paris-NewYork itd. što će reć ima više središta, mode, moći itd.
ne kopcam sasvim ovaj clanak... uranij za reaktore (235) dobijas iz uranija 238. odakle dobivas uranij 238?
Kao što piše, to i nije tako redak metal, ima ga u prirodi. 
Ne, prema novoj teoriji taj balast propadne u srediste zemlje.
Pošto je balast od izotopa urana nekima isto što i milijun puta gušći materijal neutronske zvijezde. Howyesno, posve identično...
ne kopcam sasvim ovaj clanak... uranij za reaktore (235) dobijas iz uranija 238. odakle dobivas uranij 238?
Ne dobivamo U235 iz U238, vec je uranij u prirodi mjesavina to dvoje i dobijamo ga odvajanjem iz te mjesavine.
Prvo ga moraš imati da bi ga razvio.
ne kopcam sasvim ovaj clanak... uranij za reaktore (235) dobijas iz uranija 238. odakle dobivas uranij 238?
Pa iz rudnika Uranija. Kao što postoji rudnik uglja, zlata, bakra, olova, srebra, kobalta... sve skoro što danas prrave prave iz zemlje. Izuzetak je tekstilna industrija (pamuk, svila, lan), te drvna industrija i.. da ne oftopičarim dalje (hrana i zrak su iznad zemlje).
Dakle rokne 747 u okean, taj balast ode ribama i struje odvuku vode i nije ni čudo što su u Kaliforniji izmjerili veću radiokativnost nego kod Japana.
Inače svaka čast naučnicima-istraživačima koji nešto i objave i otrkiju nešto novo. Ali brate mili ima ih koji primaju u tim agencijama takvu plaćurinu a on izvali da je jedna od teorija kako je život nastao tako što je DNA kod donesen sa nekim meteorom. Što je najgore gledajući NAT GEO ti su ljudi tako strastveni i kada ih slušaš - da se za glavu uhvatiš.
Možeš ti i Dalmatinski pršut plaćati 200 kuna po kilogramu ali znaj da 100 grama sušenog mesa je kao šteka ispušenih cigara.
I kao što bi Mark Walberg rekao (nakon što mu se mati tip-top se zdravo hranila a karcinom je pojeo na kraju).. ne fermaj to što je zdravo što nije.. nego jednostavno uživaj.
@Friday "Ali zasto imaju potrebu za tom ekstremnom gustocom?"
Neutronska zvijezda nije toliko gusta kao crna rupa, dakle ne guta materiju u bespovrat. Ali je toliko gusta da 1 cm3 teži između 1000 kg i 800 000 000 000 kg, ovisno uzmeš li tu malu kockicu materije s površine neutronske zvijezde ili iz unutrašnjosti.
Kad bi tu malu kockicu materijala pustio da padne na pod na Zemlji, prošla bi kroz pod kao kroz putar, u biti kao kroz zrak, i vjerojatno se ne bi zaustavila prije središta Zemlje. "Buši k'o putar". Nadam se da se nazire razlog zašto je dobro za oružje koje mora probiti oklop da ima veliku gustoću. Energija gibanja na maloj površini, to je nešto kao nož: pritisak na maloj površini prodire u ostale materijale.
:
Malo sam picajzlast ali.. iako je ovo boldano ok za predodžbu, zapravo je skroz pogrešno.
Da uzmeš žlicu tvari sa neutronske zvijezde ta tvar bi odmah nestala u spektakularnoj eksploziji koja bi pokosila sve živo i neživo u solidnom radijusu.
Ta tvar, neutroni, mogu biti toliko gusti samo u tom vrlo čudnom gravitacijski nabrijanom okruženju i nikako drugačije.
Nemamo se čega bojati :)
Demokracija je, također, kada dva vuka i jedna ovca glasuju što će biti za večeru.
...zbog izuzetne gustoće uranij se koristi u zrakoplovima za održavanje ravnoteže. Sa svakim putničkim zrakoplovom Boeing 747 leti i 1,5 tone uranija, no tih 1500 kg zaprema volumen od samo 79 litara.
Bilo bi dobro reć napaćenom narodu dokraja sve informacije.
Dakle Boeing više ne montira te opasne balaste od osiromašenog uranija i od 1981. počinju upotrebljavati tungsten. Također od 1979. godine ih ne koriste ni na (rotorima) helikoptera. Doduše tribalo im je koje desetljeće da zamine sve te balaste, pa tako imamo poznati slučaj pada Boeing 747-258F na zgrade u Amsterdamu iz 1992. godine. i zdravstene nuspojave za građane.
Amerika je imala 2007. godine preko 600 tisuća tona tog smeća bez navodnika , a koji stoji na otvorenom u zapečatiranim čeličnim bačvama (10tak tona svaka). Taj osiromašeni uran ilitiga uranium hexafluoride (UF6) u dodiru sa vlagom se pretvara u 'krasne' spojeve za žive organizme. Što mislite koliko će izdržati čelična bačva na otvorenom? Deset? Petnaest godina?
...tako nekako. 
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
mene fascinira podatak o 1.5 t balasta u Boeingu 747 ????
zakaj nisu stavili, ne znam, sustav dopreme zraka izravno a ne iz motora u kabinu? ono, utezi u prijevoznom sredstvu koje ovisi prije svega o poletnoj težini...
Cijeli Boeing 747 teži oko 180 tona, bez putnika. Ta dodatna jedna i pol tona uranija služi za balans, i ne čini neku veliku razliku u ukupnoj težini.
Ali zasto imaju potrebu za tom ekstremnom gustocom?
Što je veća gustoća to ti za pomicanje težišta treba manja masa jer je možeš koncetrirati u manji prostor (točku), na kraju poluge, u ovom slučaju stražnji dio aviona. Dakle, ti možeš koristiti i cement kao balast, ali kako je manje gustoće, treba ga više ne samo volumenom nego i masom, jer se sve više udaljava od krajnje točke poluge na koju stranu želiš pomaknuti težište.
Ako si se kao klinac zezao s onim jedrilicama od balze, uvijek su kao uteg na nosu imale malu količinu olova (u pravilu je s avionima problem održati težište na prvoj četvrtini dubine krila, B747 je neobičan slučaj da je dizajnerski fulan tako da je težište previše napred), a ne hrge dodatne balze.
Problem težišta u zrakoplovstvu se može riješiti i pomicanjem krila (trup aviona gledamo kao polugu ili vagu), ali je za složene konstrukcije poput putničkih aviona nepraktičan i neekonomičan. Kod manjih, maloserijskih akro aviona aviona kao što su oni koji se koriste na Red Bullovim takmičenjima, par puta je to napravljeno.
hvala na pojašnjenju, jasna mi je i konstrukcijska logika, ali...
opet pitanje, zašto ne staviti nešto korisno da se dobije stabilnost zmaja zrakoplova a i da se riješe neki problemi (cuclanje zraka iz motora te potencijalno lagano trovanje svih u kabini kancerogenim uljima, možda sustav padobrana za sekcije putničke kabine... itd)...
balast = mrtvi teret = osnovni problem u komercijalnom zrakoplovstvu
...
opet pitanje, zašto ne staviti nešto korisno da se dobije stabilnost ..
balast = mrtvi teret = osnovni problem u komercijalnom zrakoplovstvu
-da, najbolje je imati idealnu popunjenost poželjnim-korisnim teretom, ali jasno ti je da je to u praksi skoro nemoguće već zbog dimenzija paketa dok su ljudi pojedinci-jedinke različite mase-volumena i sl. Balans se radi 'na živo' rekalibracija kad se avion puni, dok bi neki 'koristan' teret npr padobran i konzerve mensog za preživljavanje morao nositi po raznim dijelovima ovisno o težištu, nekako ih pričvrstiti npr u plastičnoj vrećici itd itd.. ili kraće, nepraktično s korjenom riječi praksa-život-realnost vs teorija i matematika na papiru gdje bi i slon mogao visiti na vlati trave (statisički izračun mjesta loma u idealno raspoređenim atomima-silama kad se ne može izračunati jedno mjesto jer su sva statistički identična, no znamo da će to biti upravo na polovici vlati trave, žice, lanca ili 'atoma').
majko Isusova...eto krležijanca
hvala na pojašnjenju, jasna mi je i konstrukcijska logika, ali...
opet pitanje, zašto ne staviti nešto korisno da se dobije stabilnost zmaja zrakoplova a i da se riješe neki problemi (cuclanje zraka iz motora te potencijalno lagano trovanje svih u kabini kancerogenim uljima, možda sustav padobrana za sekcije putničke kabine... itd)...
balast = mrtvi teret = osnovni problem u komercijalnom zrakoplovstvu
Balast mora biti mrtav. Inaće gubi svoju svrhu ako se težište balasta mijenja.
