Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

poruka: 197
|
čitano: 9.446
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih ".
7 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Kepler je samo mali dio neba gledao, dok će sad TESS praktički cijelo nebo gledati i "hvatati" planete. Za kojih 10 godina ćemo imati još bolje podatke o našim najbližim susjedima.

Nadglednik dina
Moj PC  
2 0 hvala 0
2 godine
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
Ključan je pančlajn "... ako bude takvih koji će nastaviti stremiti k istini i zvijezdama."
Bojim se da smo na putu prema dolje.
Pis on ju :P
Moj PC  
1 1 hvala 0
10 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

But where is everybody?

Moj PC  
0 0 hvala 0
10 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
phoenix2003 kaže...

But where is everybody?

 Kako mislis where is everybody? Da na svakom od planeta postoji vanzemaljski zivot i da svemir vrvi zivotom, na koji bismo mi to nacin mogli vidjeti?

 

Danas najbolji teleskopi nam daju slike planeta kao zamucene tocke, na koji nacin na njima vidjeti potencijalni izvanzemljaski zivot, njihove aktivnosti, svemirske brodove i sl.?

 

Cak i da tamo negdje postoje nekoliko tisuca puta naprednije civilizacije od nas samih, vrlo vjerojatno nisu svladali brzine vece od brzine svjetlosti. A cak i da jesu, opet su prespori sto se velicine svemira tice. 

 

Tako da to tvoje pitanje, koje cesto cujem, ne drzi vodu. Kad cemo imati takve teleskope koje ce moci u dlaku gledati sto je po planetima udaljenim nekoliko milijuna svjetlosnih godina, onda mozemo pricati. I jos nesto, ne smijemo zaboraviti da gledanjem kroz teleskop zapravo gledamo milijune godina u proslost. Ne postoji nacin da saznamo sto je u ovom trenutku na tim planetima nazalost!

5 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Kada govorimo o životu u svemiru odmah nekako pomislimo na inteligentan život, na nekakve svemirce ili izvanzemaljce. No pogledamo li geološku povijest Zemlje možemo vidjeti da život na Zemlji postoji možda i 4 milijarde godina, a čovjek da je star samo 400 tisuća godina. Ili ovako: 1.) za postanak života (prve žive stanice, prokatirota) bilo je potrebno 0,5-1 milijardu godina, 2.) za postanak stanice sa staničnom jezgrom (eukariota) trebalo je još 2 milijarde godina, 3.) za postanak višestaničnih organizama jedna milijarda. Viši oblici života, kralježnjaci, postoje na Zemlji jedva pola milijarde godina. Kolika je šansa ne samo da neki oblik života nastane nego da se i razvije u više oblike velika je zagonetka. Stoga je iluzorno teleskopom tražiti po svemiru brodove izvanzemaljaca. Odgovor na postojanje života na Zemlji sličnim planetima može nam dati razvoj teleskopa za snimanje u infracrvenom području spkektra kojom bi mogli vidjeti sastav atmosfera planeta koji kruže oko drugih zvijezda. No kad će se razviti takvi telekopi teško je reći - danas je to znanstvena fantastika, no možda i o tome u ne tako dalekoj budućnosti pročitamo u BOL-u. Znanost nema granica. Sedamdeset godina naveliko se raspravljalo postoji li ijedan planetarni sustav sličan Sunčevom; postojale su kakve-takve indicije samo za jednu, Barnardovu zvijezdu. Ili: smatralo se da u geološkim epohama prije kambrija (koji je počeo prije 570 mil. godina) nema tragova života (fosila) - danas se nalaze fosili stari gotovo 4 mil. godina, a o postojanju života na Zemlji govori i izotopski sastav najstarijih minerala (uglavnom cirkona). Što će biti za sljedećih 50 godina? Živi bili pa vidjeli! 

 
23 0 hvala 1
12 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

nas i potencijalno naseljivih - tristo milijuna! 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
10 0 hvala 0
2 godine
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji

ljudi imaju priliku postati među jačim silama u svemiru...međutim to je na nama...za sada smo na krivom putu...možda kad bi se sve nove generacije odgajale:

mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 10:16 (HCMAA).
 
2 0 hvala 0
10 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Bulk potraga je pri kraju koliko sam shvatio i sad bi trebala ići faza izdvajanja kandidata koji najviše obečavaju i kojima ćemo uopće imat šansu pogledat sastav atmosfere jednom kad dođe tech. Onda ide sonda :D

 
0 1 hvala 0
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Pomisao da smo potpuno sami u svemiru daleko mi je stravičnija od toga da negdje postoje vanzemaljci, kakvi god oni bili.

Moj PC  
4 0 hvala 0
10 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
danen kaže...

Kada govorimo o životu u svemiru odmah nekako pomislimo na inteligentan život, na nekakve svemirce ili izvanzemaljce. No pogledamo li geološku povijest Zemlje možemo vidjeti da život na Zemlji postoji možda i 4 milijarde godina, a čovjek da je star samo 400 tisuća godina. Ili ovako: 1.) za postanak života (prve žive stanice, prokatirota) bilo je potrebno 0,5-1 milijardu godina, 2.) za postanak stanice sa staničnom jezgrom (eukariota) trebalo je još 2 milijarde godina, 3.) za postanak višestaničnih organizama jedna milijarda. Viši oblici života, kralježnjaci, postoje na Zemlji jedva pola milijarde godina. Kolika je šansa ne samo da neki oblik života nastane nego da se i razvije u više oblike velika je zagonetka. Stoga je iluzorno teleskopom tražiti po svemiru brodove izvanzemaljaca. Odgovor na postojanje života na Zemlji sličnim planetima može nam dati razvoj teleskopa za snimanje u infracrvenom području spkektra kojom bi mogli vidjeti sastav atmosfera planeta koji kruže oko drugih zvijezda. No kad će se razviti takvi telekopi teško je reći - danas je to znanstvena fantastika, no možda i o tome u ne tako dalekoj budućnosti pročitamo u BOL-u. Znanost nema granica. Sedamdeset godina naveliko se raspravljalo postoji li ijedan planetarni sustav sličan Sunčevom; postojale su kakve-takve indicije samo za jednu, Barnardovu zvijezdu. Ili: smatralo se da u geološkim epohama prije kambrija (koji je počeo prije 570 mil. godina) nema tragova života (fosila) - danas se nalaze fosili stari gotovo 4 mil. godina, a o postojanju života na Zemlji govori i izotopski sastav najstarijih minerala (uglavnom cirkona). Što će biti za sljedećih 50 godina? Živi bili pa vidjeli! 

 Danen, sve oke, ali mislim da ovdje polazimo od krive pretpostavke. 

 

Nas glavni problem prilikom pretpostavki o izvazemaljskom zivotu je taj sto smo skloni taj zivot prilagodjavati opisu nas samih, kao i opisu biljaka, zivotinja, bakterija.

 

Sasvim je jasno da ako su na nasem planetu voda i kisik kljucni za oblik zivota kakav mi poznajemo, ne znaci da su ti isti elementi kljucni za zivot na drugim planetima. Dakle, na drugim planetima unutar ili izvan nase galaksije, nesto sto se smatra "zivim" bicem mozda nije ni priblizno nalik necemu sto se na Zemlji smatra zivim bicem. Po meni je samim tim analiza atmosfere pogresan pristup. 

 

Uzmimo da za par stotina tisuca godina razvijemo toliko napredan AI, koji ce nas izbrisati sa lica Zemlje. Ne samo nas, nego i sve zivotinje, biljke, svaki zivi organizam. Vanzemaljci koji bi promatrali nas planet, rekli bi da na njemu ne postoji "zivot" samo zato sto nema kljucnih elemenata u atmosferi. A ispod povrsine se krije super inteligentni zivot koji nas je izuo iz cipela sto bi se reklo, i koji je pojam "zivot" i pojam "zivog" sveo na sasvim novu razinu. 

 

Aposlutno nema nikakvog razloga da sumnjamo da takvi oblici super inteligencije postoje u cijelom svemirskom prostranstvu, po meni postoje cak i daleko naprednije pojave. 

 

Najbolji opis vanzemaljskog i apstraktnog je po meni prikazan u filnu Arrival iz 2016. To je recimo jedan od primjera kako ja zamisljam jednu superinteligentu, naprednu civilizaciju. Nista nalik nama, ne treba im kisik da bi disali, ne treba im voda, ne treba im hrana... ne smijemo svemir promatrati prema nama samima. 

 

Od galaksije do galaksije, nesto sto se smatra "zivim" moze varirati poprilicno! 

12 godina
online
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
Kemija je ista u cijelom svemiru, a po onome što o njoj znamo ne postoji beskonačno mogućnosti za život. Teško će se naći život baziran na heliju.

Za umjetnu inteligenciju je potrebno da prvo postoji prirodna inteligincija, pa su uvjeti opet isti.

Moguće je da postoji i neki oblik života koji mi nismo u stanju predvidjeti, a onda upravo iz tih razloga ne možemo tražiti takav oblik žovota, jer nemamo pojma kakvi uvjeti mu odgovaraju. Zato tražimo ono što znamo da može nastati i okolnosti pod kojima znamo da može nastati. To je racionalan izbor u situaciji kad jedino što možemo je gledati druge zvijezde s ogromne udaljenosti.

SF filmovi su zgodni za maštanje, no ovdje pričamo o znanstvenim istraživanjima.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
3 mjeseca
protjeran
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

od posljednje industrijske revolucije do danas je prošlo stotinjak i kusur godina a od danas do kraja civilizacije će proći par godina...

uhvatiti signal civilizacije koja u cca. 150 i kusur godina od njezinog tehnološkog uspjeha da nešto od smislenog elektromagnetskog zračenja odšalje u svemir do njezinog kraja vrlo je malen vremenski prozor i ok pothvat za pohvatati... vote trump!

Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 17:58 (nemrem_stara_mi_sere).
 
3 0 hvala 0
10 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji

Kako mi znamo da je kemija ista u cijelom svemiru, kad se nismo odmakli dalje od Sunceva sustava? Mi to mozemo samo nagadjati, ali reci da mi nesto "znamo" u pogledu kemijskih elemenata u citavom svemiru, je u najmanju ruku iluzorno!

 

Nisam rekao da je nuzno pogresno traziti zivot na taj nacin, ali bi nas takav pristup mogao navesti na vrlo upitne zakljucke. 

 

Mi kao jedna relativno primitivna vrsta, smo vec danas, u stanju razviti AI vrlo zapanjujucih mogucnosti. Zamisli tek sto buducnost nosi. Jedna mala, primitvna skupina zivih organizama je u stanju napraviti super inteligentnu vrstu koja moze putovati prostranstvima svemira, pa sto su tek u stanju napraviti daleko inteligentnije vrste od nas samih?

 

SF filmovi nam upravo govore u kojem smjeru treba gledati na svemir, u svemiru nije sve crno i bijelo, imamo jos mali kvadrilijun nepoznanica o tom prostranstvu. Mislimo da puno znamo, a nismo ni svjesni koliko toga jos ustvari ne znamo. 

 

 

10 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Negdje sam čitao da je krajnji odgovor na pitanje čemu evolucija i koji je njezin krajnji cilj taj da dođe do toga da se inteligencija oslobodi okova tvari i nastane čista inteligentna energija. (Nisam vjernik, ali ako postoji Bog, onda je to prvi primjerak inteligentne energije). To bi značilo da zapravo priča o duši i tijelu drži vodu, gdje bi duša bila energija. Drugo: u članku piše da je tek otprilike svaka 200.ta zvijezda ekvivalentna našem Suncu ili tu negdje blizu. Ako se držimo procjene broja zvijezda od 200 milijardi za našu galaktiku, to bi bilo oko milijardu zvijezda sličnih Suncu, pogodnih za dugotrajno održavanje života, ali neki tvrde da zvijezda u našoj galaktici ima i više od 400 milijardi, te bi tako i pogodnih zvijezda bilo duplo više a samim tim mogućnost za znatno veći broj planeta u zoni Zlatokose (habitabilan pojas). Dakle, možda ne 300 nego 600 milijuna mogućih planeta.

dolazim odmah - Godot
Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 16:16 (učo).
Moj PC  
1 0 hvala 0
12 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji

krajnji cilj evolucije je jednostavan - ostati ziv i nastaviti vrstu.

dusa - kemijska reakcija u mozgu i tu ne bih isao previse u mistiku.

Demokracija je, također, kada dva vuka i jedna ovca glasuju što će biti za večeru.
Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 16:22 (nixass).
9 mjeseci
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
danen kaže...

Kada govorimo o životu u svemiru odmah nekako pomislimo na inteligentan život, na nekakve svemirce ili izvanzemaljce. 

 

 

Kolika je šansa ne samo da neki oblik života nastane nego da se i razvije u više oblike velika je zagonetka.

 

 

Znanost nema granica.

 

 

Što će biti za sljedećih 50 godina? Živi bili pa vidjeli! 

 Želimo nekoga tko nam je barem po nečemu sličan. Jer smo sami sebi mjera (i za ono dobro, i za ono loše). Ne znam kakve koristi bismo imali od inteligentnih biljaka koje mogu uspjeti samo na određenom planetu? A ne možemo se maknuti s planeta.

 

Zagonetka je zato jer nam je tehnički gledano domet naš Sunčev sustav. Nedavno sam čitao o istraživanju dubokog svemira, pa se nije došlo do nekih spektakularnih zaključaka. Tu smo, gdje jesmo i svjesno se i sustavno uništavamo. Srećom, trenutno nikom drugom ne radimo štetu.

 

Znanost ima puno granica. Jedna je ljudski intelekt, druga je novac, treća je tehnički (ne)razvoj ili prespori razvoj.

 

50 godina? Mene više neće biti. Možemo se nadati da nećemo do tada razvaliti planet.

12 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
učo kaže...

Negdje sam čitao da je krajnji odgovor na pitanje čemu evolucija i koji je njezin krajnji cilj taj da dođe do toga da se inteligencija oslobodi okova tvari i nastane čista inteligentna energija. (Nisam vjernik, ali ako postoji Bog, onda je to prvi primjerak inteligentne energije). To bi značilo da zapravo priča o duši i tijelu drži vodu, gdje bi duša bila energija. Drugo: u članku piše da je tek otprilike svaka 200.ta zvijezda ekvivalentna našem Suncu ili tu negdje blizu. Ako se držimo procjene broja zvijezda od 200 milijardi za našu galaktiku, to bi bilo oko milijardu zvijezda sličnih Suncu, pogodnih za dugotrajno održavanje života, ali neki tvrde da zvijezda u našoj galaktici ima i više od 400 milijardi, te bi tako i pogodnih zvijezda bilo duplo više a samim tim mogućnost za znatno veći broj planeta u zoni Zlatokose (habitabilan pojas). Dakle, možda ne 300 nego 600 milijuna mogućih planeta.

 Meni nije jasno zašto ljudi koriste pojam duša, a kad ih pitaš što je to duša onda nitko nema odgovor ili mlate bedastoće ... Pa ja pitam. Što je to duša? Energija je masa i masa je energija - to nas je naučio čiča Albert. Drugo su floskule i fantazije, kao što je netko napisao, kemija u mozgu.

King in the castle, king in the castle ...
10 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

ne razumijem zašto se svaka tema na bugu o znanosti na kraju svodi  o pobijanju tuđe vjere

nije važno sudjelovati važno je pobijediti
Moj PC  
2 1 hvala 0
12 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Duša nije kemija u mozgu. Da je tako i epruvete bi imale dušu. Ona je usko vezana za svijest i osjećaje, a to je izvan dosega današnje fizike.

Svemir.
 
1 1 hvala 0
12 godina
online
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
Možda zato jer se uporno gura vjera u znanstvene teme?

Netko spomene dušu, a mi bi se sad svi trebali praviti da to nije glupost, kako ne bi povrijedili nečije osjećajčiće? Ako ne želiš da se s tobom sprdaju nemoj pričati gluposti tamo gdje im nije mjesto.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
12 godina
online
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
Svijest i osjećaji su struja i kemija u mozgu. Možemo ih monitorirati, možemo ih izazvati i modificirati. Možemo ih ugasiti.

Slijedećiii!
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
12 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
blackalbum kaže...

ne razumijem zašto se svaka tema na bugu o znanosti na kraju svodi  o pobijanju tuđe vjere

jedan lijepi citat osobe koju nuzno ne volim previse, osim njegove upornosti.

 

Facts don't care about your feelings.

Demokracija je, također, kada dva vuka i jedna ovca glasuju što će biti za večeru.
Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 16:52 (nixass).
10 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
=XFX=PlayHard kaže...

 

Sasvim je jasno da ako su na nasem planetu voda i kisik kljucni za oblik zivota kakav mi poznajemo, ne znaci da su ti isti elementi kljucni za zivot na drugim planetima. Dakle, na drugim planetima unutar ili izvan nase galaksije, nesto sto se smatra "zivim" bicem mozda nije ni priblizno nalik necemu sto se na Zemlji smatra zivim bicem. Po meni je samim tim analiza atmosfere pogresan pristup. 

 Jeli znaš kolike su male šanse da život ne nastane na bazi ugljika? Tolike niske da ih trenutno ne razmatramo. Ako postoju ikakve šanse da nađemo život - onda ćemo tražit život na bazi ugljika. Na bazi kemijskog elementa koji jedini ima toliko mogusnoti vezivanja sa drugim atomima i stvaranje kompliciranih molekula. Jer nemamo neiscrpna sredstva. Možemo samo toliko uložit. A kad već ulažemo igrat ćemo na ono što ima trenutno najveće šanse za uspjeh. Drugo je što će npr. jednog dana, u budućnosti, u svemiru, na planetu u zvjezdanom sustavu u sred praznine, koji je toliko udaljen od najbliže nebeske strukture da ono.... nastane život koji se bazira na nečem drugom. Trenutno još nemamo niti jedan dokaz o ikakvom vanjzemljaskom životu da bi odmah tražili tako ekstremne egzotične slučajeve života.

 

=XFX=PlayHard kaže...

 

Aposlutno nema nikakvog razloga da sumnjamo da takvi oblici super inteligencije postoje u cijelom svemirskom prostranstvu, po meni postoje cak i daleko naprednije pojave. 

 Trenutno imam itekakvog razloga. Na stranu naše težnje ali činjenica je da postoje šanse da smo vrlo vrlo rijetka ako ne i jedinstvena pojava u svemiru. Da bi se dobila ovako raskošna krošnja života kakvog imamo ovde potrebno je da se poklopi nekoliko preduvijeta. Zvijezda koja je tipa kao naše sunce je rijetkost. Ovo je svemir divljh crvenih patuljaka kojima je zlatna zona bliže i koji tako svojom aktivnošću otežavaju nastanak života na planetima u njoj. Nadalje, zvijezde u svemiru dolaze u paru. Jedna zvijezda je rijekost. Čak su i trojni sustavi ja mislim češći od ovih sa jednim suncem. Amo dalje. Plinoviti divovi na rubnim orbitama sustava - pojava koja se još nije vidila nigdje. A koji čuvaju untarnje planete od asteroida tijekom formiranja sustava i kasnije od kometa. Dalje, naš mjesec. Ovako veliki mjesec je rijetkost u svemiru. Tako je velik da nam stabilizira spin. Itd. Itd. I planet je odličnog promjera za ovako dobru gravitaciju. Niti prevelik niti premali. Idealan odnost kopna i mora. Da ne spominjemo što se nalazi u zlatnoj zoni, pa magnetsko polje, bla, bla. A gdje su velika izumiranja i katastrofe na zemlji...

 

=XFX=PlayHard kaže...

 

Kako mi znamo da je kemija ista u cijelom svemiru

 Najlakša stvar.

 


=XFX=PlayHard kaže...

 

Mi kao jedna relativno primitivna vrsta, smo vec danas, u stanju razviti AI vrlo zapanjujucih mogucnosti.

 Ok...

 


=XFX=PlayHard kaže...

 

u svemiru nije sve crno i bijelo, imamo jos mali kvadrilijun nepoznanica o tom prostranstvu. Mislimo da puno znamo, a nismo ni svjesni koliko toga jos ustvari ne znamo. 

 Ustvari većina ljudi nije svjesna koliko se već zna. Nevjerovatno je koliko znamo s obzirom na ograničenja ljudske vrste i mogućnosti koje imaju pojedinci u istraživanju. 

 


=XFX=PlayHard kaže...

 

...Najbolji opis vanzemaljskog i apstraktnog je po meni prikazan u filnu Arrival iz 2016...

...SF filmovi nam upravo govore u kojem smjeru treba gledati na svemir...   

Daj pogledaj koji dokumentarac ako te zanima.

Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 17:16 (KIKI3ooo).
12 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
Visak kaže...
Svijest i osjećaji su struja i kemija u mozgu. Možemo ih monitorirati, možemo ih izazvati i modificirati. Možemo ih ugasiti.

 Yeah right. Jedno je reagirati na podražaj, drugo je osjetiti/doživjeti to. Stavi mi to u jednadžbu.

Svemir.
12 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
PaleRider kaže...
Visak kaže...
Svijest i osjećaji su struja i kemija u mozgu. Možemo ih monitorirati, možemo ih izazvati i modificirati. Možemo ih ugasiti.

 Yeah right. Jedno je reagirati na podražaj, drugo je osjetiti/doživjeti to. Stavi mi to u jednadžbu.

 Pa ajde sad definiraj što znači kad ljudsko tijelo osjeća? Što se događa kad ti nešto osjećaš? Kak ne kužiš da to 'osjeća' tvoj mozak, koji dobiva podražaje iz okoline preko senzora (koža, uši, oči ...). Kad te zalije voda, ti to osjećaš jel tako? E pa taj osjećaj se događa u tvom mozgu i nigdje više. Tvoj mozak doživljava kako je to biti mokar. Znači svi osjećaji se događaju unutar tebe. Pa ja sad opet pitam gdje je duša, odnosno što je to duša?

King in the castle, king in the castle ...
Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 17:29 (tjodalv).
5 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Opet se vrtimo oko istih pitanja. Kemija jest jedinstvena u cijelom svemiru. Kemijski spojevi koji se pronalaze na planetima i difuznim maglicama ne razliku se od kemijskih spojeva na Zemlji (voda, etanol, aceton, formaldehid... ), pa se čak  i stijene na Mjesecu i Marsu malo razlikuju od onih na Zemlji, pa im geolozi daju ista imena. Isto vrijedi i za minerale. Voda i ugljikovi spojevi također nisu u svemiru rijetkost, pa nema razloga da u sličnim uvjetima nastane nešto slično, naime život. No eto, malo pomalo stičemo sve više znanja, kako u svemiru tako i na Zemlji, pa postanak života postaje sve manje zagonetan. Toliko za ovu priliku, više sam rekao u knjizi "The Cookbook of Life - New Theories on the Origin of Life".  

 
2 0 hvala 0
10 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
KIKI3ooo kaže...
=XFX=PlayHard kaže...

 

Sasvim je jasno da ako su na nasem planetu voda i kisik kljucni za oblik zivota kakav mi poznajemo, ne znaci da su ti isti elementi kljucni za zivot na drugim planetima. Dakle, na drugim planetima unutar ili izvan nase galaksije, nesto sto se smatra "zivim" bicem mozda nije ni priblizno nalik necemu sto se na Zemlji smatra zivim bicem. Po meni je samim tim analiza atmosfere pogresan pristup. 

 Jeli znaš kolike su male šanse da život ne nastane na bazi ugljika? Tolike niske da ih trenutno ne razmatramo. Ako postoju ikakve šanse da nađemo život - onda ćemo tražit život na bazi ugljika. Na bazi kemijskog elementa koji jedini ima toliko mogusnoti vezivanja sa drugim atomima i stvaranje kompliciranih molekula. Jer nemamo neiscrpna sredstva. Možemo samo toliko uložit. A kad već ulažemo igrat ćemo na ono što ima trenutno najveće šanse za uspjeh. Drugo je što će npr. jednog dana, u budućnosti, u svemiru, na planetu u zvjezdanom sustavu u sred praznine, koji je toliko udaljen od najbliže nebeske strukture da ono.... nastane život koji se bazira na nečem drugom. Trenutno još nemamo niti jedan dokaz o ikakvom vanjzemljaskom životu da bi odmah tražili tako ekstremne egzotične slučajeve života.

 

=XFX=PlayHard kaže...

 

Aposlutno nema nikakvog razloga da sumnjamo da takvi oblici super inteligencije postoje u cijelom svemirskom prostranstvu, po meni postoje cak i daleko naprednije pojave. 

 Trenutno imam itekakvog razloga. Na stranu naše težnje ali činjenica je da postoje šanse da smo vrlo vrlo rijetka ako ne i jedinstvena pojava u svemiru. Da bi se dobila ovako raskošna krošnja života kakvog imamo ovde potrebno je da se poklopi nekoliko preduvijeta. Zvijezda koja je tipa kao naše sunce je rijetkost. Ovo je svemir divljh crvenih patuljaka kojima je zlatna zona bliže i koji tako svojom aktivnošću otežavaju nastanak života na planetima u njoj. Nadalje, zvijezde u svemiru dolaze u paru. Jedna zvijezda je rijekost. Čak su i trojni sustavi ja mislim češći od ovih sa jednim suncem. Amo dalje. Plinoviti divovi na rubnim orbitama sustava - pojava koja se još nije vidila nigdje. A koji čuvaju untarnje planete od asteroida tijekom formiranja sustava i kasnije od kometa. Dalje, naš mjesec. Ovako veliki mjesec je rijetkost u svemiru. Tako je velik da nam stabilizira spin. Itd. Itd. I planet je odličnog promjera za ovako dobru gravitaciju. Niti prevelik niti premali. Idealan odnost kopna i mora. Da ne spominjemo što se nalazi u zlatnoj zoni, pa magnetsko polje, bla, bla. A gdje su velika izumiranja i katastrofe na zemlji...

 

=XFX=PlayHard kaže...

 

Kako mi znamo da je kemija ista u cijelom svemiru

 Najlakša stvar.

 


=XFX=PlayHard kaže...

 

Mi kao jedna relativno primitivna vrsta, smo vec danas, u stanju razviti AI vrlo zapanjujucih mogucnosti.

 Ok...

 


=XFX=PlayHard kaže...

 

u svemiru nije sve crno i bijelo, imamo jos mali kvadrilijun nepoznanica o tom prostranstvu. Mislimo da puno znamo, a nismo ni svjesni koliko toga jos ustvari ne znamo. 

 Ustvari većina ljudi nije svjesna koliko se već zna. Nevjerovatno je koliko znamo s obzirom na ograničenja ljudske vrste i mogućnosti koje imaju pojedinci u istraživanju. 

 


=XFX=PlayHard kaže...

 

...Najbolji opis vanzemaljskog i apstraktnog je po meni prikazan u filnu Arrival iz 2016...

...SF filmovi nam upravo govore u kojem smjeru treba gledati na svemir...   

Daj pogledaj koji dokumentarac ako te zanima.

 Kiki3000, ne moram gledati nikakve dokumentarce o svemiru, jer sam ih se nagledao za 5 zivota i ako sam u jedno siguran, onda sam siguran da ovakvi likovi poput tebe koji misle da puno znaju, zapravo nista ne znaju. 

 

Nisi upravu, pa komotno mogu reci niti za jednu izjavu koji si dao, niti za i jednu od njih postoje znanstveni dokazi. To da smo mi sami u prostranstvu koje nas mozak teorijski ne moze niti pojmiti, je valjda jednako razmisljanju onog plemena u Sjevernom Snetinelu koje jos uvijek misli da su sami na svijetu... 

 

Da je nevjerojatno s obzirom na nas stupanj inteligencije koliko se zna, to stoji, ali se jos jako puno toga ne zna. Evo krenimo samo od velicine svemira, pa mi pojma nemamo koliko je svemir uopce velik. Znaci mi ne znamo jos uvijek najosnovniji parametar prostora kojeg promatramo. Hubble i ostali teleskopi daju podatak samo o vidljivom sprektru svemira, veci dio svjetlosti koji dopire od krajnjih rubova mi uopce nismo u stanju detektirati. I onda ti izvalis kako mi znamo jako puno toga. To je vrlo relativan pojam. Mi smo tek zagrebali o povrsinu velike sante leda. Vrlo je arogantno razmisljati na taj nacin. Tako nisu razmisljali ni neki od najvecih umova svih vremena sto se svemira tice. Pa niti jedan Hawking koji je nekoliko puta u svojim knjigama napomenuo koliko zapravo toga tek treba otkriti.

 

 

Niti statisticki nije moguce da smo sami u svemiru, pazi, niti statisticki! A kamoli ako ukljucis zrno zdravog razuma!

Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 17:56 (=XFX=PlayHard).
12 godina
online
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
PaleRider kaže...
Visak kaže...
Svijest i osjećaji su struja i kemija u mozgu. Možemo ih monitorirati, možemo ih izazvati i modificirati. Možemo ih ugasiti.

 Yeah right. Jedno je reagirati na podražaj, drugo je osjetiti/doživjeti to. Stavi mi to u jednadžbu.

 Osjet je interpretacija podražaja. Interpretacija se vrši u svijesti, znači svijest je ta koja oblikuje tvoje osjećaje, a ta interpretacija je slična među ljudima, ali uz znatne varijacije.

 

 

Većina voli slatko, ali ima i onih koji ga ne vole. Nisu njihove duše te koje vole slatko, već tijelo genetski povoljno reagira na slatkoću jer su šećeri izvor energije i evolucijski je poželjno konzumirati ih. Tvoja svijest je samo obaviještena da je tijelo povoljno reagiralo na kontakt jezika i slatke tvari i ti si motiviran da ju i dalje tražiš i unosiš u tijelo.

Kad bi te pak netko tukao cijelo djetinjstvo svaki put kad imaš slatko u ustima može ti se razviti averzija i tijelo bi ti nepovoljno reagiralo na slatkoću, čak i ako više nema batina. To je zato jer osim genetske predispozicije za nešto mi kroz život učimo i stvaramo nove veze u mozgu koje određuju naše ponašanje. Izreži dio mozga i čovjek se drugačije ponaša, znači ponašanje je u mozgu. Zaustavi mozak i nestaju svi osjećaji, sjećanja i ostali misaoni procesi.

 

Dakle ti pričaš o svijesti, a ne o duši. Svijest je pak vezana uz mozak i s njime umire, a i životinje imaju svijest i osjećaje. Tako da je duša u biti loš, neprecizan i potpuno nepotreban pojam za opis svijesti.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
10 godina
offline
Re: Najnovija procjena broja potencijalno nastanji
=XFX=PlayHard kaže...

 Kiki3000, ne moram gledati nikakve dokumentarce o svemiru, jer sam ih se nagledao za 5 zivota i ako sam u jedno siguran, onda sam siguran da ovakvi likovi poput tebe koji misle da puno znaju, zapravo nista ne znaju. 

 Ja ne kažem za sebe da sam znalac, samo pratim, kao što netko prati nogomet, ništa posebno. Ako gledaš dokumentarce onda se moraš divit alatima i količini znanja kojeg smo izgradili sa tako škrtim informacijama. U stvarnosti nema kao u SF-u šarenih bojica, animacija i UHD snimki. Imaš broj na ekranu.

 


=XFX=PlayHard kaže...

 Nisi upravu, pa komotno mogu reci niti za jednu izjavu koji si dao, niti za i jednu od njih postoje znanstveni dokazi. 

 Napisao sam i osvrt na trenutno stanje stvari (izloženih u članku koji se komentira) koji bi trebao biti interesantan onima koji prate ove teme.

 


=XFX=PlayHard kaže...

 Da je nevjerojatno s obzirom na nas stupanj inteligencije koliko se zna, to stoji, ali se jos jako puno toga ne zna. Evo krenimo samo od velicine svemira, pa mi pojma nemamo koliko je svemir uopce velik. Znaci mi ne znamo jos uvijek najosnovniji parametar prostora kojeg promatramo. Hubble i ostali teleskopi daju podatak samo o vidljivom sprektru svemira, veci dio svjetlosti koji dopire od krajnjih rubova mi uopce nismo u stanju detektirati.

 Sasvim je svejedno koliko je velik. Ni ne trebamo ga vidit cijelog da bi znali kako funkcionira. I to je ono što je više cool od svih tih filmova. 

 


=XFX=PlayHard kaže...

  I onda ti izvalis kako mi znamo jako puno toga. To je vrlo relativan pojam. Mi smo tek zagrebali o povrsinu velike sante leda. Vrlo je arogantno razmisljati na taj nacin. Tako nisu razmisljali ni neki od najvecih umova svih vremena sto se svemira tice. Pa niti jedan Hawking koji je nekoliko puta u svojim knjigama napomenuo koliko zapravo toga tek treba otkriti.

 Kako sam i napisao, većina ne zna koliko mi zapravo znamo i u odnosu na to znamo jako puno. Piše na hrvatskom jeziku. Ali čak i u odnosu na naprednu vanzemljsku civilizaciju, koja priziva materiju iz ništavila, mislim da čak i oni nebi za nas rekli da smo primitivni. Pogledaj ukupno stvaralaštvo ljudske vrste. Amo pogledat samo količinu, bez gledanja kvalitete... 

 



=XFX=PlayHard kaže...

 ...To da smo mi sami u prostranstvu koje nas mozak teorijski ne moze niti pojmiti, je valjda jednako razmisljanju onog plemena u Sjevernom Snetinelu koje jos uvijek misli da su sami na svijetu... 

...Niti statisticki nije moguce da smo sami u svemiru, pazi, niti statisticki! A kamoli ako ukljucis zrno zdravog razuma!

 Statistički je moguće. A ako ćemo se igrat sa novim podacima možemo povećat tu mogućnost. Najvjerovatnije je jako rijetka pojava ali i da smo sami u svemiru, što je odličan sf scenarij btw, samim naseljavanjem drugih planeta mi pravimo tijekom vremena druge vrste, tako da nije to sad nešto što ne mogu zamislit emocionalno...

Poruka je uređivana zadnji put pon 9.11.2020 18:53 (KIKI3ooo).
6 godina
offline
Najnovija procjena broja potencijalno nastanjivih

Imas dusu kad si siromasan ko deva i onda pomognes drugome,dusa si kad si siromasan ko deva i bojis se onog tko ima vise para i ne suprostavljas mu se da ne bi zavrsio u paklu.

 

Uvijek je dobro imati mastu i nesto usput znati o poznatome o svemiru. 

Sto,kako,gdje,kada,ako,s kim,koliko dugo,kratko itd. Nekad se poveca adrenalin i uzbuden i tuzan u isto vrijeme jer neces znati i ne znas nista.

 
0 1 hvala 0
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice