Šteta za ovakav površan članak, jer su napajanja tema koju treba široko obraditi.
Šteta za ovakav površan članak, jer su napajanja tema koju treba široko obraditi.
Šteta.
Da pridonesem sa par informacija koje konstantno ponavljam svojim anti elektrotehnički nastrojenim prijateljima i poznanicima:
Napon je nešto što daš uređaju, i tu vrijednost mora biti točna (u granicama koje su različite od uređaja do uređaja)
Struja je nešto što si uređaj uzima iz izvora struje - i tu se može fulati samo ako izvor ne može dati dovoljno struje.
Što bi značilo da na uređaj koji treba 12v i 2A, možemo spojiti napajanje od 12V i minimum 2A. To ne znači da uređaj neće raditi ukoliko se spoji napajanje koje može dati 1A, ali u trenutku kada uređaju zatreba 2A, gotovo sigurno će se (barem) resetirati.
Ukoliko fulamo sa naponom, računica je jednostavna - premali napon neće upaliti uređaj, previsoki će istjerati zloduha van u obliku bijelog dima.
U cijeloj priči je bitno da je napajanje stabilno u svim naponima koje daje na matičnu ploču, te da je sposobno dati minimalno onolko struje kolko maksimalno diskovi, grafulja i matična mogu povuć (a koliko će maksimalno matična povuć, ovisi o uštekanim komponentama), i bitno je da matična polča i grafička imaju kvalitetne stabilizatore, i step down elektroniku.
Dakle, nije napajanje jedino bitno u lancu
Šteta za ovakav površan članak, jer su napajanja tema koju treba široko obraditi.
- da, ali .. nije to članak-tema, nego mbaksova redovita rubrika u stilu laičkih pitanja-odgovora, nešto kao lastan ali za PC :)
- tu funkciju ispunjava vrlo dobro (daleko bolje nego moji postovi od kojih početnik pobjegne.. i iskusniji forumaši.. :))) ).
Šteta za ovakav površan članak, jer su napajanja tema koju treba široko obraditi.
Šteta.
Da pridonesem sa par informacija koje konstantno ponavljam svojim anti elektrotehnički nastrojenim prijateljima i poznanicima:
Napon je nešto što daš uređaju, i tu vrijednost mora biti točna (u granicama koje su različite od uređaja do uređaja)
Struja je nešto što si uređaj uzima iz izvora struje - i tu se može fulati samo ako izvor ne može dati dovoljno struje.
Što bi značilo da na uređaj koji treba 12v i 2A, možemo spojiti napajanje od 12V i minimum 2A. To ne znači da uređaj neće raditi ukoliko se spoji napajanje koje može dati 1A, ali u trenutku kada uređaju zatreba 2A, gotovo sigurno će se (barem) resetirati.
Ukoliko fulamo sa naponom, računica je jednostavna - premali napon neće upaliti uređaj, previsoki će istjerati zloduha van u obliku bijelog dima.
U cijeloj priči je bitno da je napajanje stabilno u svim naponima koje daje na matičnu ploču, te da je sposobno dati minimalno onolko struje kolko maksimalno diskovi, grafulja i matična mogu povuć (a koliko će maksimalno matična povuć, ovisi o uštekanim komponentama), i bitno je da matična polča i grafička imaju kvalitetne stabilizatore, i step down elektroniku.
Dakle, nije napajanje jedino bitno u lancu
-da.
-može se reći da je MBO najvažnija za stabilan napon, sve što se tiče struje na svim komponentama jer upravlja time i stabilizira-regulira koliko može. (upravo to u klasama razlikuje jeftikaner-skupe, VRM.. a time i dodane mogućnosti kao OC). Napajanje je kao komponenta relativno jednostavna-'glupa', koliko struje je potrebno, toliko nam treba.. može višak, ali ne manjak, no ništa nije besplatno pa nema potrebe plaćati duplo ako se ne koristi ..
-važno je da korisnici razumiju sa se sve kvari i stari.. da starenjem gubi efikasnost, raste otpor, time dodatno zagrijavanje i dodatni pad efikasnosti (sva elektronika ima veći otpor na višoj temp, na nižoj do nule..) i da se ono što je do danas radilo ne mora odnositi na sutra.. ili da upravo postotak-oznaka kao bronze-80 znači i to da će napajanje dati toliko ne samo prvi dan kad je novo nego i kasnije, dok je ispravno, dok radi.
-sve te brojke su onako, pribiližne, raspon-tolerancija.. i unutar recimo 10% sve će normalna MBO popeglati.. ako je to od prvog dana tad će prosječni vijek biti kraći, ako je sve robustnije, bit će duži.. no to ne znači da grmljavina nema utjecaja tj faktor sreće itd..
-u laičkim temamama ne treba cjepidačiti oko napona-struje što razumiju ferovci, čak i kao vic, jer mali juzer kao perica samo želi da mu igra radi i da može lock 300.. dok štefica želi uz face da joj printer isprinta obrazac i da je bankovni račun pun.. pri tome su oboje čuli za teslu no tu im je rauzimijevnju granica, amper-hamper.. njima je to isto.. Trgovac im jednostavno uvali 'najbolje' tj ono što ima na lageru, ako ima više tad skuplje.. neovisno o teh.detaljima o kojima možemo raspravljati ili kvaliteti-brandu itd..
Šteta za ovakav površan članak, jer su napajanja tema koju treba široko obraditi.
Ma svakako, ali ovo su pitanja i odgovori.
S te strane, što kraće jasnije i najbitnije da odgovor bude točan.....
Iz očitanja napona u biosu ne treba izvlačiti nikakve zaključke, napon mjerite voltmetrom.
Ako napon odsupa od specifikacija ( u ovom slučaju ATX design guide) napajanje je neispravno.
Ne treba se zamarati s preopterečenjem.
isa sam napisat može ako nije aktivni pfc pa tek sad vidim da se radi o izlaznim naponima xD
al isto mislim da su niski naponi coviku jer je napajanje jednostavno preslabo ili se osuši koji elektrolit a to multimetrom teško precizno izmirit izvana 
Ovdje fale informacije tipa koliki je ulazni napon i ima li korisnik barem line interactiv UPS.
Istina je da je korisnik pitao za tolerancije izlaznih napona, ali izlazni naponi ovise o dosta faktora, na koje utječe i ulazni napon.
U zavisnosti od sheme napajanja, kvalitete elektrolita i slično moguće je preopteretiti +12V čak i ako struja na tom naponu nije veća od specificirane.
Postoji minimalno opterečenje +3,3V i +5V, ako želimo koristiti maksimalno opterečenje +12V !
Zatim sva ta opterečenja važe za nominalni napon, ako je dosta niži, niže su i maksimalne vrijednosti struje.
Isto tako napajanje bi trebalo sa ugrađenim elektrolitima preživiti kratkotrajne nestanke struje do 20ms, ali i ovo ovisi o ulaznom naponu, opterečenju itd (zato se od najlošijih UPS-ova traži da imaju vrijeme prelaska na baterije manje od 10ms). Elektrolitski kondenzatori se suše i vremenom im kapacitet opada, a vijek trajanja im je najčešće 7 do 10 godina...
Istina je da je korisnik pitao za tolerancije izlaznih napona, ali izlazni naponi ovise o dosta faktora, na koje utječe i ulazni napon.
U zavisnosti od sheme napajanja, kvalitete elektrolita i slično moguće je preopteretiti +12V čak i ako struja na tom naponu nije veća od specificirane.
Možeš malo detaljnije objasniti ove teze svaku za sebe.....
Na koji način utječe ulazni napon na izlazni kod napajanja s aktivnim PFC?
Kako se može opteretiti 12v izvod ako na tom izvodu struja nije veća od specificirane?
Inače, SMPS niži napon viša struja, viši napon niža struja.
Recimo imaš regulaciju napona procesora. Procesor recimo iziskuje 12w za nekakav rad. Ako se napaja iz 12v izvoda tada nam taj izvod mora isporučiti 1A. Ali ako se napaja iz 10v izvoda tada nam je potrebno 1.2A......
Primjer; Možemo napajati nekakvo prijenosno računalo s 18 ili 20v. Ako ga napajamo s 18v struja će biti viša nego ako ga napajamo s 20v
Ovo naravno ne vrijedi ako je riječ o žarulji, odnosno otpornom opterećenju.....onak laički rečeno.
Hold up time je min 17ms pod max opterećenjem svih izvoda ako dobro pamtim.
pronađi negdje...mislim da je Šuštić obradio temu napajnja i UPSove ako se nevaram
Ovdje fale informacije tipa koliki je ulazni napon i ima li korisnik barem line interactiv UPS.
Istina je da je korisnik pitao za tolerancije izlaznih napona, ali izlazni naponi ovise o dosta faktora, na koje utječe i ulazni napon.
U zavisnosti od sheme napajanja, kvalitete elektrolita i slično moguće je preopteretiti +12V čak i ako struja na tom naponu nije veća od specificirane.
Postoji minimalno opterečenje +3,3V i +5V, ako želimo koristiti maksimalno opterečenje +12V !
Zatim sva ta opterečenja važe za nominalni napon, ako je dosta niži, niže su i maksimalne vrijednosti struje.
Isto tako napajanje bi trebalo sa ugrađenim elektrolitima preživiti kratkotrajne nestanke struje do 20ms, ali i ovo ovisi o ulaznom naponu, opterečenju itd (zato se od najlošijih UPS-ova traži da imaju vrijeme prelaska na baterije manje od 10ms). Elektrolitski kondenzatori se suše i vremenom im kapacitet opada, a vijek trajanja im je najčešće 7 do 10 godina...
Ako pretpostavimo da je el. kućna instalacija ispravna nebitan je UPS (osim kod nestanaka elektrike) jer većina napajanja po principu "switcher" imaju velike tolerancije ulaznog napona npr. 180 - 250V~ (danas imamo i nekih sa 100 - 250V ulazom) a imaju stabilane izlazne napone npr. +/- 3% .
Inače prosječni broj kućnih korisnika desktop računala koji koriste UPS je vrlo mali .
pronađi negdje...mislim da je Šuštić obradio temu napajnja i UPSove ako se nevaram
Nisam uspio naći.
Neznam, moram priznati da bi volio malo proširiti poznavanje ove tematike. Ipak smatram da poznajem neke osnove i jednostavno ne vidim poveznice i ne djeluje mi to logično. Naravno, to ne znači da ako meni nije logično da nije točno.....Nadao sam se malo detaljnijem objašnjenju kada si je čovjek već dao truda napisati oduži post.
Oscilacije napona na primaru i ulaznom dijelu će se vidjeti i na izlazu. Ali konstantno niži napon na ulazu napajanja mislim da nikako nebi smijelo imati utjecaja na izlazne napone jer sva moderna napajanja su ionako dizajnirana da rade na 230v i 115v. Nekada smo kod pasivnih PFC imali one prekidače.
Druga rečenica mi pak uopće nije jasna. Ali moguće da se tu mislilo o tkv klackalici kod jeftinijih napajanja.U tom slučaju ako se opterete 3 i 5 v izvod, a 12v je bez opterećenja tada će isti varirati ovisno o opterećenju dva potonija izvoda bez obzira što se na 12v izvodu opterećenje ne mijenja
Napajanja koja imaju 3 i 5V izvedeno iz 12V izvoda, utjecaj će biti minimalan..
Istina je da je korisnik pitao za tolerancije izlaznih napona, ali izlazni naponi ovise o dosta faktora, na koje utječe i ulazni napon.
U zavisnosti od sheme napajanja, kvalitete elektrolita i slično moguće je preopteretiti +12V čak i ako struja na tom naponu nije veća od specificirane.
Možeš malo detaljnije objasniti ove teze svaku za sebe.....
Na koji način utječe ulazni napon na izlazni kod napajanja s aktivnim PFC?
Kako se može opteretiti 12v izvod ako na tom izvodu struja nije veća od specificirane?
Desetak godina sam popravljao PC napajanja raznih proizvođača (i ponešto serverskih), a i testirao na desetke "jeftinih" napajanja. Naravno da su još od devedesetih godina sva napajanja SMPS, da od 2002 večina imaju PFC, a nešto kasnije i aktivni PFC..
Testirali smo:
Naravno bila je tu još hrpa testova, ali naveo sam ove koji su relevantni za ovu temu...
PFC prati sinosuidu od 0 do 230Veff tako da je struja najmanja pri najmanjim naponima i tu se najviše "muči", a najveća pri maksimalnoj vrijednosti, kako bi struja isto imala lijepi oblik sinusoide. Problem nastaje kad je ta maksimalna vrijednost ispod neke normalne razine i ne uspije napuniti elektrolite u PFC-u do kraja...
Slično je i sa on line UPS-ovima neki mogu imati 230V na izlazu s ulaznim naponom od 100 do 260V, ali na pola snage,a za maksimalnu snagu ulazni napon mora biti veći od 195V...
I da imali smo dosta slučajeva računala koja su dobro radila kod nas , a restartala se kod korisnika, nije pomagao ni običan UPS, već samo line interactive ili čak on-line...
Ili jednostavno kupiš bolje napajanje, ali to je već do korisnika kako će riješiti problem...
konstantno niži napon na ulazu napajanja mislim da nikako nebi smijelo imati utjecaja na izlazne napone jer sva moderna napajanja su ionako dizajnirana da rade na 230v i 115v. Nekada smo kod pasivnih PFC imali one prekidače.
Dio napajanja koja su predviđena da rade i na 115 i na 230V imaju problem u onoj zoni od 140V do 195V ...
ovako moj savjet.Postoji online psu calculator,osobno koristim coolermasterov. Pobereš komponente te opterećenje procesora da bi dobio odgovarajuće napajanje za svoju konfiguraciju. Tu bih se nadovezao što nitko nije napisao da ti je isto tako bitna i struja u utičnici koja je izuzetno loša i nestabilna. Ako ti padne napon malo žešće od 220 zna se javiti gašenje kompletne konfiguracije radi manjka struje čak i ako i imaš odgovarajuće napajanje. Svakako preporuka o razmišljanju o UPSu koji dodatno ispegla napon/struju te štiti od podnapona. Obrati pažnju na etiketiranje napajanja,brona/zlatno što se tebi odnosi upravo izlaznu struju iz napanjanja te da su ti što manji gubitci prema samim konponentama.
konstantno niži napon na ulazu napajanja mislim da nikako nebi smijelo imati utjecaja na izlazne napone jer sva moderna napajanja su ionako dizajnirana da rade na 230v i 115v. Nekada smo kod pasivnih PFC imali one prekidače.
Dio napajanja koja su predviđena da rade i na 115 i na 230V imaju problem u onoj zoni od 140V do 195V ...
Čisto da ispravim ovo moje lupetanje;
Napon ukoliko je između 90-135v te 180-135v napajanje mora isporučiti stabilan napon unutar specifikacija.
Što se tiče nebalansiranog opterećenja; i tu su se neke stvari promijenile, napajanje mora isporučiti napone unutar specifikacije iako je opterećenje na 12v izvodu jednak 0.
No, vjerujem da ćemo uskoro moći to analizirati.
Dio napajanja koja su predviđena da rade i na 115 i na 230V imaju problem u onoj zoni od 140V do 195V ...
Zato što se razlikuju napajanja predviđena za rad na 115 i na 230V od napajanja predviđenih za rad 90 - 250V - prvi su autoselect, a drugi full range.
