Zaboravite bajke o "ekološkim" električnim automob

Uz pretpostavku noćnog punjenja i pretpostavku da se u režimu manje snage elektrodistribucijska mreža pogoni strujom proizvedenom ekološki prihvatljivijima elektranama, ipak ekologija (dodatno) prevagnjuje na stranu električnih.

Međutim, čak i kad prevage ne bi bilo i kad bi električni imali jednak ekološki utjecaj kao i benzinski, opet bi i po pitanju zagađenja električni bili prihvatljiviji. Gradski promet proizvodi ispušne plinove u razini zemlje u velikim gradovima gdje je cirkulacija zraka daleko manja, a gustoća naseljenosti veća. To rezultira velikim lokalnim zagađenjem koje truje ogromni broj ljudi.

Električna energija se proivodi van gradova, u otvorenom i prozračnom prostoru, a malom gustoćom naseljenosti. Dimnjaci su visoki i plinovi se brzo raspršuju u velikim visinama.

Dakle, čak i ako bi globalni ekološki efekt bio isti, utjecaj na kvalitetu života i zdravlje je i dalje daleko manji kod električnih automobila.

I na kraju, motori s unutarnjim izgaranjem se približavaju teoretskoj granici korisnog djelovanja za taj tip motora, dok na području elektrana imamo daleko veći prostor za napredovati.

A gorive ćelije?

"Dr. Zdenko Šimić je Profesor za rizik i pouzdanost izvora energije na FER-u. Član je stručne udruge SRA, IEEE, ENS i suradnik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ)......."

Znanstvenik (" ") s ovakvim referencama u tematici s kojom se bavi napiše jednu rečenicu od četiri riječi u članku i obezvrijedi cijeli svoj rad na članku, a vjerojatno i više:

"Mi ne koristimo ugljen"

Termoelektrana Plomin  cca 15 - 20% el. energije RH.

Uostalom, i o nekim djelovima članka bi se dalo raspravljati ali ovo  gore navedeno je neoprostivo

.

Ovaj tekst samo potvrdjuje tezu da pokusavamo s pogresne strane pristupiti ekologiji. Nedavno je na HRTu bio dobar dokumentarac Klimatski zlocini koji prikazuje da gradnjom hidrocentrale ce biti potopljeno stotine hektara sume ili kad se krci prasuma da bi se dobile vece povrsine za usjeve za biodizel. Zakljucak je bio da mi ne mozemo nastaviti sa danasnjim tempom iskoristavanja resursa da bi nastavili zivjeti suvremenim zivotom, npr. da svatko ima svoj auto. Vec bi morali smanjiti potrosnju resursa, citaj struje, nafte ugljena,...npr. tako da se vise ulaze u javni prijevoz ili biciklisticke staze,... Ali na zalost nitko se ne zeli odreci luksuza ili komocije (vlastitgog auta) pa nastanu ovakva rijesenja kao el. auto koji na prvi pogled pomazu ekologiji a u stvari samo pomazu industriji da nastaviti proizvoditi novi proizvod i jos vise zaraditi.

 Upravo bi u budućnosti autonomna vozila koja bi bila u sustavu carsharing, mogla smanjiti potrebu za povećanjem proizvodnje vozila.

Poštovani čitatelji i komentatori, najprije isprika za glupost oko korištenja ugljena u Hrvatskoj. Mogao bih se pravdati da je trebalo pisati da mi ne koristimo puno ugljena i da sam to bio javio Dragi sinoć odmah nakon sto je stvar objavljena. No, ostaje da je to glupost.

Medutim, šteta bi bila da zbog tog trivijalnog lapsusa strada osnovna poruka rezultata istraživanja koje sam kratko opisao.  Najprije, to ne mijenja zaključke vezane za našu zemlju. Nadalje, vjerujem da, kao što su neki već primjetili, su opisani nalazi logični. Na okoliš utječe uz vožnju i proizvodnja, a hibridi i električni su skuplji i imaju baterije. Koristi li netko električni auto npr.  u Poljskoj to apsolutno nije zeleno. 

Komentari da je ovo statičan zaključak su u pravu, ali stvari se u proizvodnji električne energije ne mijenjaju preko noći.

Zdenko Šimić

(autor teksta)

Više je izvora korišteno za ovaj tekst, ali primarno su korištena ova dva dolje. Prvi za onečišćenje okoliša i smrtnost, a drugi za emisije stakleničkih plinova. Oba su rada dostupna na webu, a ukoliko imate problema dohvatiti ih ili ste zainteresirani za više izvora slobodno se javite. 

1. Tessum, Christopher W., Jason D. Hill, and Julian D. Marshall. "Life cycle air quality impacts of conventional and alternative light-duty transportation in the United States." Proceedings of the National Academy of Sciences 111.52 (2014): 18490-18495. (The Economist graf je temeljen na ovom radu.)

2. Hawkins, Troy R., et al. "Comparative environmental life cycle assessment of conventional and electric vehicles." Journal of Industrial Ecology 17.1 (2013): 53-64.

 Naravno da nije zeleno koristiti elektricni automobil u poljskoj, no pitanje je je li zelenije od benzinca i dizela. Kao prvo, koja je iskoristivost proizvodnje benzina iz sirove nafte + iskoristivost motora, a koja  iskoristivost termoelektrane na ugljen? Drugo, Poljska nije, odnosno ne mora biti energetski otok, a u Francuskoj npr. nuklearke koriste (i) za vrsna opterecenja, sto se na europskom nivou sigurno moze bolje rjesiti. 

Brojne sveobuhvatne analize pokazuju da su benzinci i dizelaši bolji od električnih kada se u proizvodnji koristi previše ugljena.

Za hibridne je to bolje, ali ipak ovisi o tehnologiji (pune li se ili ne, koliko ima baterija te kako su dobro napravljeni i kako se koriste). Sasvim osobni primjer: nakon skoro godinu dana vožnje hibridne Honde Civic (2010. 1,3l) mislim da baš i nije nešto puno štedljivija od mog jako starog (1996. 1,6l) benzinskog Civica.

Imate pravo skoro niti jedna zemlja nije izolirana, ali i na globalnoj razini koristimo preko 40% ugljen za proizvodnju el. en. Postavi li netko privatno  dovoljno fotonapona za punjenje EV-a je posve specifična situacija koja se u tekstu ne opisuje.

(Edit: korekcije i opi vlastitog hibridnog iskustva.)

Da li je u procjenu uzet i proces prerade i dostave nafte? Naftu je još uvijek potrebno dostavljati u cisternama, dok je električnu energiju daleko lakše dostaviti. Štoviše, mislim da će se sa širenjem punionica proširiti i oni koji bar dio energije dobivaju na licu mjesta od sunca.

Također, njemačka je nakon Fukushime napravila 3 koraka nazad u proizvodnji električne energije odmakom od nuklearki, apsolutno nevjerojatno glupa i populistička odluka. Ne znam jel su promijenili mišljenje u međuvremenu. Ali generalno se može zaključiti da će sve veća količina energije dolaziti iz obnovljivih i čistih izvora.

A onda imamo Plomin 3, koji je tragedija sama za sebe...

Od kad je bug.hr preuzeo naftni lobi?! 

Možda bi bilo korisnije da se znanstvenici sa fakulteta poput FER više brinu kako napraviti automobile sa solarnim panelima da oni sami sebe pune i pogone umjesto da bacaju lošu sliku na električne automobile. 

Zapravo ispod 10%, a ne ni 15 ni 20%. Od sedam termoelektrana koje imamo (http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/default.aspx) samo je Plomin na ugljen (ostale su lož ulje, plin i ekstra lako lož ulje) i daju 17% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj (17 TWh).

Od ukupne proizvodnje termoelektrana Plomin sudjeluje ispod polovice, oko 6% ukupne proizvodnje el. energije u Hrvatskoj (http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/plomin.aspx). 

evo, zaboravio sam. što sad? 

Da CO2 se promovira kao bauk a veći je problem što se uništavaju resursi koji obnavljaju kisik nego što se proizvodi CO2 a to su tropske šume, pa zagađivanje mora...

Uglavnom nije se poanta pos*** već guzicu obrisati - a svi nešto forsiraju više dalje brže bolje .. da bude više hrane, više energije .. a zašto? Da bi nas bilo više, ovak pametnih?

Treba raditi na kvaliteti a ne kvantiteti.

I na koncu konca te baterije u elektro autima su stvarno pušiona, zar nije lakše provuć sajlu iznad ceste pa nek elektro auti funkcioniraju kao tramvaji:)

Elektricni auti su sadasnjost i buducnost samo zbog nedostatka goriva..