ok, najniža teorijska je -273,15. kolika je najviša teorijski moguća? 
Limitirana je samo donja strana, s gornje strane nema limita. Eventualno smo ograničeni u praktičnom smislu koliku energiju imamo na raspolaganju da ju predamo česticama sustava.
Što se tiče najniže moguće temperature, ne radi se o teorijskoj vrijednosti nego o eksperimentalnoj činjenici.
Naravno, sama numerička vrijednost ovisi o tome kako definiramo temperaturu i kako odaberemo mjernu jedinicu.
kao jedan naš karizmatik po tvrdnjama jednog našeg fizičara
Pavuna, Pavuna.. Zanima me kad ce svoje gluposti pocet propovijedat i na fakultetima pa da se napokon opameti kad dobije nogu..
Takve gluposti ocito prolaze kod nas, ne i vani.
Ispricavam se na offtopicu.
Demokracija je, također, kada dva vuka i jedna ovca glasuju što će biti za večeru.
Limitirana je samo donja strana, s gornje strane nema limita. Eventualno smo ograničeni u praktičnom smislu koliku energiju imamo na raspolaganju da ju predamo česticama sustava.
Što se tiče najniže moguće temperature, ne radi se o teorijskoj vrijednosti nego o eksperimentalnoj činjenici.
Naravno, sama numerička vrijednost ovisi o tome kako definiramo temperaturu i kako odaberemo mjernu jedinicu.
hm ... vjerojatno sam pogrešno oblikovao pitanje. dio mjernih jedinica u sustavu SI ima donju i gornju granicu (npr. brzina: mirovanje > c), izmjerenu ili teorijsku. pod najvišom mogućom temperaturom mislio sam, primjerice, na onu oslobođenu pri velikom prasku (ako se uopće zbio, jasno), kad je vjerojatno bilo prilično toplo, barem u neposrednoj blizini i par prvih milijuntih dijelova nanosekunde, odn. na temperaturu kad više ni jedna čestica, ma kako malena bila (i uz pretpostavku da ima masu) ne može biti vezana ni uz koju drugu. nešto poput potpune entropije. sori. moja je fizika stala na gimnaziji. 
Nije offtopic. Da, mislio sam na Pavunu i baš sam se pitao hoće li ga tko u tom usputnom komentaru prepoznati.
Inače, ljudima obično promiče njegova perfidnost. Kad kaže: "Sudac može hodati po vodi" onda neukoj svjetini sugerira
da postoje religijska čuda koja prirodna znanost (kroz njegov autoritet) potvrđuje. A ako ga kolege fizičari pitaju što to govori
onda namigne i kaže: "da, po zaleđenoj". Kad kaže: "veliki praskak je samo jedan model, to nije nužno istina" onda neukoj
svjetini sugerira da se radi o praznoj neutemeljenoj priči. O jednoj od mogućih ideja o nastanku svemira koja je očito kriva.
A ako ga kolege fizičari pitaju što to govori onda namigne i kaže: "u čemu je problem, pa rekao sam istinu".
I rekao je istinu. Samo ljudi ne znaju da je SVAKA teorija u fizici "samo model", uključivši i onu kojom se on bavi.
I ne znaju da svi ti modeli nisu ravnopravni. Da neki imaju jake eksperimentalne potvrde, a neki nemaju nikakve.
Prve nazivamo znanstvenim teorijama, a druge samo hipotezama (ili, ako ih nije moguće ni opovrgnuti onda spekulacijama).
A veliki prasak je jako dobro eksperimentalno potvrđena teorija, najbolja koju zasad imamo. A Pavunina alternativna "teorija"
o nastanku svemira (koja naravno uključuje svevišnjega) je najobičnije laprdanje. Nije čak ni spekulacija, a kamoli znanstvena
hipoteza (a ni u snu znanstvena teorija). Tako da Pavuna zapravo ne laže. On svjesno obmanjuje. Manipulira.
Ne, dobro je pitanje.
Najviša temperatura koja se u fizici spominje je ona u najranijoj fazi velikog praska (najranijoj koju s današnjom fizikom možemo pojmiti).
To je nekih 10^32 K. Fizika ne tvrdi da više od toga nije moguće. Stvar je u tome da mi zasad ne znamo opisati što se događa iznad te temperature
kad se gravitacija ujedinjuje s ostale tri temeljne sile u jednu jedinstvenu silu. To je domena kvante gravitacije za koju još nemamo
adekvatnu teoriju. Možda ovakva definicija temperature, koju sad koristimo, ni nema smisla u toj domeni.
Ono što hoću reći je da nema neke čvrste gornje granice na takav način na koji ima donje.
Brzina je nešto drugo. To što postoji gornja granica brzine (materijalnih objekata u prostoru), za mene je jedna od najfascinantnijih i
najčudnijih stvari u fizici. Navikli smo se na činjenicu da je to tako, ali nitko zapravo ne zna zašto je to tako. Zašto postoji gornja granica brzine!?
Donja granica temperature je, s druge strane, potpuno razumljiva. Ona proizlazi iz definicije temperature kao mjere za intenzitet unutrašnjeg gibanja
čestica u sustavu. U jednostavnom sustavu, kao što je idealni plin u kojem čestice imaju samo kinetičke energije, apsolutna temperatura proporcionalna
je prosječnoj kinetičkoj energiji čestice. Ako sustav preda svu svoju energiju okolini (to nije potpuno izvedivo, govorim samo načelno) tad je prosječna
kinetička energija nula pa je i apsolutna temperatura nula. Nema manje. U praksi se apsolutnoj temperaturi asimptotski približavamo zbog detalja
koji za ovu priču (o postojanju donje granice) nisu bitni.
Još jedan odličan članak. 
Pohvala autoru i na dodatnim postovima s pojašnjenjima, dođu ko bonus track ili bis.
@Drago: Zašto autori članaka u znanstvenom dijelu nemaju 5 zvjezdica po defaultu. Nije da mislim da njima to nešto znači već čisto da se istaknu jer dosta ekipe pati na zvjezdice. Obzirom na stručno područje dr Hrupeca, šao se čeka?
Halo, majstore! Da li bi ti nas mogao malo češče obradovati ovakvim člancima? Hvala unapred!
Još jedan odličan članak. Pohvala autoru i na dodatnim postovima s pojašnjenjima, dođu ko bonus track ili bis.
@Drago: Zašto autori članaka u znanstvenom dijelu nemaju 5 zvjezdica po defaultu. Nije da mislim da njima to nešto znači već čisto da se istaknu jer dosta ekipe pati na zvjezdice. Obzirom na stručno područje dr Hrupeca, šao se čeka?
Nisam uopće razmišljao o tome. Zvjezdice su tu prvenstveno za njihove "imaoce" kao odgojni element da promiču poštivanje pravila foruma. Mislim da naši autori nemaju pojma ni da one postoje, niti me ijedan tražio da mu dodamo zvjezdice. Ne znam kako po zvjezdicama pretražuješ postove? Misliš "metodom neposrednog uvida", odnosno ručno?
pr0n lesbians Y U NO EXIST IRL?! ლ(ಠ益ಠლ)
Brzina je nešto drugo. To što postoji gornja granica brzine (materijalnih objekata u prostoru), za mene je jedna od najfascinantnijih i
najčudnijih stvari u fizici. Navikli smo se na činjenicu da je to tako, ali nitko zapravo ne zna zašto je to tako. Zašto postoji gornja granica brzine!?
I mene fascinira granica brzine.
Čovjek bi pomislio da ako postoji granica brzine mora postojati i granica temperature budući da temperatura ovisi o kinetičkoj energiji a samim time i o brzini čestica.
No stvar je u tome da je temperatura mjerilo energije predane sustavu (ili dobivene od sustava), a budući da energiju možemo teoretski beskonačno dodavati onda nema ni gornje granice temperature.
A što se tiče granične brzine, možda treba krenuti od pitanja zašto je ona baš c i što bi se dogodilo da je ona manja ili veća od c ili da je neograničena.
Rekao bih da je sâmo postojanje svemira uvjetovano fino podešenom graničnom brzinom, odn. temeljnim konstantama.
Ako idemo u ekstreme:
za c = 0 => ne postoji energija, vrijeme stoji, nema svemira (beskonačna zakrivljenost prostor-vremena?)
c = ∞ => energija beskonačna po Einsteinovoj relaciji, nema dilatacije vremena,
no u slučaju da c nije ograničen (c = ∞) ne bi ni vrijedila Eisteinova relacija jer to bi značilo da se dodavanjem energije brzina povećava linearno,
što se događa sa svemirom u tom slučaju, kad vrijeme teče jednako za sve i nema zakrivljenosti prostora, odn. nema gravitacije? Rekao bih da nema ni svemira..
Iz ovoga bih zaključio da granična brzina mora postojati, a zašto je ona baš c?
Svemir bi definitivno izgledao drugačije da je ona manja ili veća od c, ali pitanje je da li bi uopće bio moguć, trebalo bi probati simulirati..
Još nešto o teoriji u znanosti. "Teorija ja aparatus u kojem kemičar (dakako i fizičar!) radi svoj pokus", rekao je naš veliki popularizator znanosti Fran Bubanović. Etimološki bi se pak riječ "teorija" mogla prevesti kao "saglednica", jer putem teorije sagledavamo eksperimentalne činjenice.
Stoga teoriju ne treba brkati s hipotezom, tvrdnjom koju tek treba dokazati, a njome se još ne možemo koristiti. Kao i uvijek, riječi jasnog značenja se vulgariziraju, pa onda nastaju nesporazumi. Nije "teorija" da ću dobiti novac na lutriji, ja igram lutriju zbog "teorije" koja kaže da na njoj mogu nešto dobiti.
Naravno da njih ne zanimaju previše te zvjezdice ali imaš dosta ekipe, tu na forumu, kojoj su zvjezdice mjerilo, pa kad vide da autor odgovori nekome na postavljeno pitanje ili pojasni nešto, postom, pogledaju staž i zvjezdice i misle si svoje (u najboljem slučaju, malo gori sliučaj kreće s vređaonom). Nekako mi se čini da bi ove autore trebalo dići na rang moderatora tako da se naglasi njihov nesporni autoritet.
Ne znam tko je od vas (Bugovaca) birao autore za znanstvene teme ali odabir je izvrstan.
Ne znam tko je od vas (Bugovaca) birao autore za znanstvene teme ali odabir je izvrstan.
Prijatelju, svaka ti piva! Ti i sam znaš ko je ovdi najpametniji i zna odabrati najpamentije autore...
Iz ovoga bih zaključio da granična brzina mora postojati, a zašto je ona baš c?
Svemir bi definitivno izgledao drugačije da je ona manja ili veća od c, ali pitanje je da li bi uopće bio moguć, trebalo bi probati simulirati..
Brzina je c jer smo se mi tako dogovorili - da bude c. Mogla je biti i ž. 
Prije par dana sam citao clanak na nekom drugom siteu o istoj ovoj temi, pa sam naletio i na postojanje pojma negativna temperatura u kelvinima:
https://en.wikipedia.org/wiki/Negative_temperature
Doduse vise zvuci kao konvencija za odredjene sustave, toplije od bilo kakve pozitivne temperature, nego nesto ekstra hladno...
ok, najniža teorijska je -273,15. kolika je najviša teorijski moguća?
postoji par teorija... https://en.wikipedia.org/wiki/Absolute_hot
Brzina je nešto drugo. To što postoji gornja granica brzine (materijalnih objekata u prostoru), za mene je jedna od najfascinantnijih i
najčudnijih stvari u fizici. Navikli smo se na činjenicu da je to tako, ali nitko zapravo ne zna zašto je to tako. Zašto postoji gornja granica brzine!?
I mene fascinira granica brzine.
Čovjek bi pomislio da ako postoji granica brzine mora postojati i granica temperature budući da temperatura ovisi o kinetičkoj energiji a samim time i o brzini čestica.
No stvar je u tome da je temperatura mjerilo energije predane sustavu (ili dobivene od sustava), a budući da energiju možemo teoretski beskonačno dodavati onda nema ni gornje granice temperature.
A što se tiče granične brzine, možda treba krenuti od pitanja zašto je ona baš c i što bi se dogodilo da je ona manja ili veća od c ili da je neograničena.
Rekao bih da je sâmo postojanje svemira uvjetovano fino podešenom graničnom brzinom, odn. temeljnim konstantama.
Ako idemo u ekstreme:
za c = 0 => ne postoji energija, vrijeme stoji, nema svemira (beskonačna zakrivljenost prostor-vremena?)
c = ∞ => energija beskonačna po Einsteinovoj relaciji, nema dilatacije vremena,
no u slučaju da c nije ograničen (c = ∞) ne bi ni vrijedila Eisteinova relacija jer to bi značilo da se dodavanjem energije brzina povećava linearno,
što se događa sa svemirom u tom slučaju, kad vrijeme teče jednako za sve i nema zakrivljenosti prostora, odn. nema gravitacije? Rekao bih da nema ni svemira..
Iz ovoga bih zaključio da granična brzina mora postojati, a zašto je ona baš c?
Svemir bi definitivno izgledao drugačije da je ona manja ili veća od c, ali pitanje je da li bi uopće bio moguć, trebalo bi probati simulirati..
c u biti nije maksimalna brzina kretanja u svemiru, već se radi o maksimalnoj brzini prijenosa/razmjene informacije. Sam prostor se može kretati puno brže od brzine svijetlosti (možda beskonačno brzo). Čak je i opće poznato da se neke galaksije međusobno udaljavaju brzinom većom od brzine svijetlosti, pa i sam svemir se širi brže od c i još k tome ubrzava stalno. Inače osobno smatram da je brzina c, u kozmičkim razmjerima, smiješno mala...
c u biti nije maksimalna brzina kretanja u svemiru, već se radi o maksimalnoj brzini prijenosa/razmjene informacije. Sam prostor se može kretati puno brže od brzine svijetlosti (možda beskonačno brzo). Čak je i opće poznato da se neke galaksije međusobno udaljavaju brzinom većom od brzine svijetlosti, pa i sam svemir se širi brže od c i još k tome ubrzava stalno. Inače osobno smatram da je brzina c, u kozmičkim razmjerima, smiješno mala...
pa meni i jest logično da je najveća moguća brzina zapravo asimptota s granicom da ne možeš biti na dva mjesta istodobno (neovisno o njihovoj međusobnoj udaljenosti). oko ovoga sam se porječkao još s profom fizike u osnovnoj (završilo je neriješeno, a razasuti upitnici kao posljedica još se i dan danas mogu naći oko škole). meni je c kao granica apsurd (svaka druga čast Zweisteinu) jer da je točna, ne bi bilo svemira (ovog našeg, tu okolo). barem ne toliko prostranog i ovaaaaaaak velikog, a navodno zapravo mlađahnog (u njegovim omjerima). 
Brzina je nešto drugo. To što postoji gornja granica brzine (materijalnih objekata u prostoru), za mene je jedna od najfascinantnijih i
najčudnijih stvari u fizici. Navikli smo se na činjenicu da je to tako, ali nitko zapravo ne zna zašto je to tako. Zašto postoji gornja granica brzine!?
I mene fascinira granica brzine.
Čovjek bi pomislio da ako postoji granica brzine mora postojati i granica temperature budući da temperatura ovisi o kinetičkoj energiji a samim time i o brzini čestica.
No stvar je u tome da je temperatura mjerilo energije predane sustavu (ili dobivene od sustava), a budući da energiju možemo teoretski beskonačno dodavati onda nema ni gornje granice temperature.
A što se tiče granične brzine, možda treba krenuti od pitanja zašto je ona baš c i što bi se dogodilo da je ona manja ili veća od c ili da je neograničena.
Rekao bih da je sâmo postojanje svemira uvjetovano fino podešenom graničnom brzinom, odn. temeljnim konstantama.
Ako idemo u ekstreme:
za c = 0 => ne postoji energija, vrijeme stoji, nema svemira (beskonačna zakrivljenost prostor-vremena?)
c = ∞ => energija beskonačna po Einsteinovoj relaciji, nema dilatacije vremena,
no u slučaju da c nije ograničen (c = ∞) ne bi ni vrijedila Eisteinova relacija jer to bi značilo da se dodavanjem energije brzina povećava linearno,
što se događa sa svemirom u tom slučaju, kad vrijeme teče jednako za sve i nema zakrivljenosti prostora, odn. nema gravitacije? Rekao bih da nema ni svemira..
Iz ovoga bih zaključio da granična brzina mora postojati, a zašto je ona baš c?
Svemir bi definitivno izgledao drugačije da je ona manja ili veća od c, ali pitanje je da li bi uopće bio moguć, trebalo bi probati simulirati..
c u biti nije maksimalna brzina kretanja u svemiru, već se radi o maksimalnoj brzini prijenosa/razmjene informacije. Sam prostor se može kretati puno brže od brzine svijetlosti (možda beskonačno brzo). Čak je i opće poznato da se neke galaksije međusobno udaljavaju brzinom većom od brzine svijetlosti, pa i sam svemir se širi brže od c i još k tome ubrzava stalno. Inače osobno smatram da je brzina c, u kozmičkim razmjerima, smiješno mala...
Oprosti ali ne razumiješ neke stvari, prije svega koncept prostor-vremena.
Nitko ne priča o kretanju sâmog prostor-vremena, naravno da za prostor-vrijeme brzina nije ograničena, ali c JE max. brzina svega što se kreće u okviru prostor-vremena i ne radi se tu samo o informaciji!
Konstanta c je utkana u sve dijelove fizike, pričali o relativističkoj ili kvantnoj fizici!
Kad kažeš da se radi samo o informaciji očito ne razumiješ značenje ove formule E=mc², gdje je m relativistička masa => m = m0 / √(1-(v²/c²)),
a iz koje se jasno vidi da je potrebna beskonačna količina energije za ubrzanje čestice do brzine c, osim ako je ta čestica bez mase, kao foton - nosilac te tvoje informacije...
c u biti nije maksimalna brzina kretanja u svemiru, već se radi o maksimalnoj brzini prijenosa/razmjene informacije. Sam prostor se može kretati puno brže od brzine svijetlosti (možda beskonačno brzo). Čak je i opće poznato da se neke galaksije međusobno udaljavaju brzinom većom od brzine svijetlosti, pa i sam svemir se širi brže od c i još k tome ubrzava stalno. Inače osobno smatram da je brzina c, u kozmičkim razmjerima, smiješno mala...
pa meni i jest logično da je najveća moguća brzina zapravo asimptota s granicom da ne možeš biti na dva mjesta istodobno (neovisno o njihovoj međusobnoj udaljenosti). oko ovoga sam se porječkao još s profom fizike u osnovnoj (završilo je neriješeno, a razasuti upitnici kao posljedica još se i dan danas mogu naći oko škole). meni je c kao granica apsurd (svaka druga čast Zweisteinu) jer da je točna, ne bi bilo svemira (ovog našeg, tu okolo). barem ne toliko prostranog i ovaaaaaaak velikog, a navodno zapravo mlađahnog (u njegovim omjerima).
Izgleda da ni ti ne razumiješ koncept prostor-vremena..
Prostor-vrijeme i širenje istog nije ograničeno brzinom c (dapače, može se širiti puno brže od c, hint: inflacija).
Ali c JE max. brzina svega što se kreće u tom svemiru, tj. prostor-vremenu.
A ta asimptota o kojoj pričaš je jednostavno teorijski max. moguća brzina koju može postići nekakav hipotetski entitet koji ničim nije ograničen...
Oprosti ali ne razumiješ neke stvari, prije svega koncept prostor-vremena.
Nitko ne priča o kretanju sâmog prostor-vremena, naravno da za prostor-vrijeme brzina nije ograničena, ali c JE max. brzina svega što se kreće u okviru prostor-vremena i ne radi se tu samo o informaciji!
Konstanta c je utkana u sve dijelove fizike, pričali o relativističkoj ili kvantnoj fizici!
Kad kažeš da se radi samo o informaciji očito ne razumiješ značenje ove formule E=mc², gdje je m relativistička masa => m = m0 / √(1-(v²/c²)),
a iz koje se jasno vidi da je potrebna beskonačna količina energije za ubrzanje čestice do brzine c, osim ako je ta čestica bez mase, kao foton - nosilac te tvoje informacije...
Sve kaj veliš stoji, no ne kužim u kojoj sam to rečenici pogriješil :)
Oprosti ali ne razumiješ neke stvari, prije svega koncept prostor-vremena.
Nitko ne priča o kretanju sâmog prostor-vremena, naravno da za prostor-vrijeme brzina nije ograničena, ali c JE max. brzina svega što se kreće u okviru prostor-vremena i ne radi se tu samo o informaciji!
Konstanta c je utkana u sve dijelove fizike, pričali o relativističkoj ili kvantnoj fizici!
Kad kažeš da se radi samo o informaciji očito ne razumiješ značenje ove formule E=mc², gdje je m relativistička masa => m = m0 / √(1-(v²/c²)),
a iz koje se jasno vidi da je potrebna beskonačna količina energije za ubrzanje čestice do brzine c, osim ako je ta čestica bez mase, kao foton - nosilac te tvoje informacije...
Sve kaj veliš stoji, no ne kužim u kojoj sam to rečenici pogriješil :)
Ako sve kaj velim stoji a ti ne smatraš da si pogriješil, da li kužiš da je to paradoks?!
Ili znaš da si pogriješio ali stvarno ti nije jasno gdje??
Oprosti ali ne razumiješ neke stvari, prije svega koncept prostor-vremena.
Nitko ne priča o kretanju sâmog prostor-vremena, naravno da za prostor-vrijeme brzina nije ograničena, ali c JE max. brzina svega što se kreće u okviru prostor-vremena i ne radi se tu samo o informaciji!
Konstanta c je utkana u sve dijelove fizike, pričali o relativističkoj ili kvantnoj fizici!
Kad kažeš da se radi samo o informaciji očito ne razumiješ značenje ove formule E=mc², gdje je m relativistička masa => m = m0 / √(1-(v²/c²)),
a iz koje se jasno vidi da je potrebna beskonačna količina energije za ubrzanje čestice do brzine c, osim ako je ta čestica bez mase, kao foton - nosilac te tvoje informacije...
Sve kaj veliš stoji, no ne kužim u kojoj sam to rečenici pogriješil :)
Ako sve kaj velim stoji a ti ne smatraš da si pogriješil, da li kužiš da je to paradoks?!
Ili znaš da si pogriješio ali stvarno ti nije jasno gdje??
Nemam doktorat iz teorijske fizike, pa mozda grijesim, no ovak ja to vidim:
1. Konstanta c, tu se ne radi o nikakvoj brzini svijetlosti, vec o brzini sirenja/razmjene informacija i c je uvijek stalan, zato i je konstanta
2. Nema niceg brzeg od c u kretanju kroz prostor osim samog prostora.
3. Cestice koje imaju masu ne mogu distici brzinu c jer bi za to im trebalo beskonacno energije.
I gdje tu grijesim?
Nemam doktorat iz teorijske fizike, pa mozda grijesim, no ovak ja to vidim:
1. Konstanta c, tu se ne radi o nikakvoj brzini svijetlosti, vec o brzini sirenja/razmjene informacija i c je uvijek stalan, zato i je konstanta
2. Nema niceg brzeg od c u kretanju kroz prostor osim samog prostora.
3. Cestice koje imaju masu ne mogu distici brzinu c jer bi za to im trebalo beskonacno energije.
I gdje tu grijesim?
Očito 1) i 2).
1) Konstanta c JEST brzina svjetlosti (bez i), a ne nikakva "brzina razmjene informacija", iako fotone možeš gledati kao nositelje informacije pa posljedno možeš reći da razmjena svake informacije putuje najviše brzinom svjetlosti.
2) Sam prostor se ne kreće kroz prostor pa i ne može ići "brzinom većom od brzine svjetlosti" jer na osnovu čega bi se utvrdila ta brzina? U relativističkoj fizici imaš pojam referentnog okvira - prostor vremena u kojem međusobna fizikalna djelovanja materije i energije imaju utjecaj jedno na drugo. Sve što se događa unutar istog referentnog okvira poštuje načela relativističke fizike, odnosno, ništa se unutar istog referentnog okvira ne događa brzinama većim od brzine svjetlosti.
Van istog referentnog okvira zbroj brzina može biti veći od brzine svjetlosti (širenje svemira na velikim međusobnim udaljenostima, primjerice), ali takva događanja nemaju nikakve veze jedna s drugim - jer nisu u istom referentnom okviru.
Nemam doktorat iz teorijske fizike, pa mozda grijesim, no ovak ja to vidim:
1. Konstanta c, tu se ne radi o nikakvoj brzini svijetlosti, vec o brzini sirenja/razmjene informacija i c je uvijek stalan, zato i je konstanta
2. Nema niceg brzeg od c u kretanju kroz prostor osim samog prostora.
3. Cestice koje imaju masu ne mogu distici brzinu c jer bi za to im trebalo beskonacno energije.
I gdje tu grijesim?
Očito 1) i 2).
1) Konstanta c JEST brzina svjetlosti (bez i), a ne nikakva "brzina razmjene informacija", iako fotone možeš gledati kao nositelje informacije pa posljedno možeš reći da razmjena svake informacije putuje najviše brzinom svjetlosti.
2) Sam prostor se ne kreće kroz prostor pa i ne može ići "brzinom većom od brzine svjetlosti" jer na osnovu čega bi se utvrdila ta brzina? U relativističkoj fizici imaš pojam referentnog okvira - prostor vremena u kojem međusobna fizikalna djelovanja materije i energije imaju utjecaj jedno na drugo. Sve što se događa unutar istog referentnog okvira poštuje načela relativističke fizike, odnosno, ništa se unutar istog referentnog okvira ne događa brzinama većim od brzine svjetlosti.
Van istog referentnog okvira zbroj brzina može biti veći od brzine svjetlosti (širenje svemira na velikim međusobnim udaljenostima, primjerice), ali takva događanja nemaju nikakve veze jedna s drugim - jer nisu u istom referentnom okviru.
Hvala na iscrpnom pojasnjenju, vjerojatno sam u krivu, no tocku 1 ne mogu i dalje prihvatiti jer npr. Brzina svjetlosti u mediju moze biti manja od c, a dok u tom istom mediju je moguce ubrzati cestice poput npr. elektrona iznad te brzine svijetlosti, ali naravno ispod c. Primjer za to je Cherenkovo zracenje. Nekak mi nema smisla tu c zvati brzinom svjetlosti.
Pa c je brzina svjetlosti u vakumu, ne u nekom mediju. Zato je konstanta. Ne?
I jos kaj me zanima, zbog cega je c bas koliki je? Ima li to veze s kvantnim fluktuacijama u vakuumu koje bi mogle usporiti kretanje? Jer ako se svijetlo najbrze krece u praznom prostoru, a vakuum i nije bas prazni prostor, mozda se radi o refrakciji beskonacne/jos vece brzine od c?
Evo i neke studije na tu temu:
Nemam doktorat iz teorijske fizike, pa mozda grijesim, no ovak ja to vidim:
1. Konstanta c, tu se ne radi o nikakvoj brzini svijetlosti, vec o brzini sirenja/razmjene informacija i c je uvijek stalan, zato i je konstanta
2. Nema niceg brzeg od c u kretanju kroz prostor osim samog prostora.
3. Cestice koje imaju masu ne mogu distici brzinu c jer bi za to im trebalo beskonacno energije.
I gdje tu grijesim?
Očito 1) i 2).
1) Konstanta c JEST brzina svjetlosti (bez i), a ne nikakva "brzina razmjene informacija", iako fotone možeš gledati kao nositelje informacije pa posljedno možeš reći da razmjena svake informacije putuje najviše brzinom svjetlosti.
2) Sam prostor se ne kreće kroz prostor pa i ne može ići "brzinom većom od brzine svjetlosti" jer na osnovu čega bi se utvrdila ta brzina? U relativističkoj fizici imaš pojam referentnog okvira - prostor vremena u kojem međusobna fizikalna djelovanja materije i energije imaju utjecaj jedno na drugo. Sve što se događa unutar istog referentnog okvira poštuje načela relativističke fizike, odnosno, ništa se unutar istog referentnog okvira ne događa brzinama većim od brzine svjetlosti.
Van istog referentnog okvira zbroj brzina može biti veći od brzine svjetlosti (širenje svemira na velikim međusobnim udaljenostima, primjerice), ali takva događanja nemaju nikakve veze jedna s drugim - jer nisu u istom referentnom okviru.
Hvala na iscrpnom pojasnjenju, vjerojatno sam u krivu, no tocku 1 ne mogu i dalje prihvatiti jer npr. Brzina svjetlosti u mediju moze biti manja od c, a dok u tom istom mediju je moguce ubrzati cestice poput npr. elektrona iznad te brzine svijetlosti, ali naravno ispod c. Primjer za to je Cherenkovo zracenje. Nekak mi nema smisla tu c zvati brzinom svjetlosti.
Kao što je kolega rekao, po definiciji c = brzina svjetlosti u vakuumu, a ne c = brzina svjetlosti.
Kroz nekakav medij je brzina svjetlosti manja od c i naravno da uz dovoljno energije možeš elektrone ubrzati na veću brzinu ali opet manju od c.
Sve je tu jasno. Svjetlost = elektromagnetski val, pa ako ti smeta c zvati brzinom svjetlosti zovi to brzinom em valova... Kako drugačije bi ju zvao??
I jos kaj me zanima, zbog cega je c bas koliki je? Ima li to veze s kvantnim fluktuacijama u vakuumu koje bi mogle usporiti kretanje? Jer ako se svijetlo najbrze krece u praznom prostoru, a vakuum i nije bas prazni prostor, mozda se radi o refrakciji beskonacne/jos vece brzine od c?
Evo i neke studije na tu temu:
Permitivnost i permabilnost vakuuma su konstante, ako bi one bile drugačije i konstanta c bi bila drugačija.
Sve tri se smatraju nepromjenjivim fundamentalnim konstantama, tj. svojstvom prirode, a to znači sve >c je zabranjeno, bez obzira na fluktuacije i bilo šta.
No ako se pokaže da su ove konstante mjerljive i da dolaze npr. iz magnetizacije i el. polarizacije parova fermiona koji se stalno pojavljuju i nestaju sudarima virtualnih fotona onda bi to značilo
da ni c nije konstanta nego ovisi o svojstvima vakuuma kroz koji prolazi. Do sada to nije pokazano.
