Teslin solarni crijep pušten u prodaju

da, hm... 350 000 kuna za nekih 200 kvadrata krova i powerwall s inverterom. Kažu da se u americi to ulaganje vraća kroz uštedu električne energije za nešto više od 20 godina.
Neznam koliko je kod nas, ali "ružne zaostale solarne ploče" za offgrid, dakle sa setom invertera i baterijskih čelija je kod nas negdje oko deset put amanja cifra. Jasno, ako se već ima krov. 

450 USD po kvadratu su ploče ili kompletna instalacija? Odakle ta cijena uopće?

Na prvom linku je usporedba gdje daju prosječne cijene, a na drugom linku je narudžba na kojoj nema navedene ni cijene niti je jasno za što točno plaćaš predujam, niti kad će biti isporučeno. Da li postavljanje uključuje promjenu greda (ukoliko je potrebno, a često jest kad se mijenja krov), da li je to uključeno u cijenu, ako nije, koliko diže cijenu. Ako moraš uzeti vanjskog izvođača za promijeniti grede, nije baš da možeš to organizirati bez točnog datuma početka radova...

Ja uskoro planiram promjenu krova i ovisno o cijeni i povratu investicije bih možda i razmislio, ali, kako će se raditi veći zahvati (promjena greda, promjena nagiba krova jer je previše strm, izvlačenje rubova zbog fasade i sl.), organizacija da mi jedna firma to radi, a druga samo postavlja krov je nemoguća.

Dodatni problem je to što jedna strana krova gleda na sjever-sjeveroistok. Da bi mi ovo uopće bila opcija, morale bi u ponudi biti i znatno jeftinije ploče istog izgleda i istih mehaničkih svojstava koje su cijenom maksimalno 10% skuplje od običnog crijepa jer mi pola krova neće vraćati investiciju uopće.

Totalni hipster magnet, ko i sve iz te tvrtke.

Efikasnost solarnih panela raste 0.3% godišnje, dakle za 20 godina će hipseri imati prilično zastarjeli "crijep" s doživotnom garancijom.

 Za sad mislim da moraju oni raditi instalacije. Svaki taj crijep mora biti spojen i pričvršćen na grid posebnih nosača sa konektorima, i to sve prespojeno inverterima na power grid. A to oni (zasad) čuvaju kao patent i tehnologiju, i nemogu ti dati doživotnu garanciju ako ti joža i mile to inovativno spoje i spokelje s pur pjenom. Po ovoj cifri to će valjda neko vrijeme naručivati samo državne i lokalne vlasti. Možda je dobra ideja da se neka naša firma prijavi za licenciranje i obuku u usa, ali s tom cijenom sumnjam da to bude baš letjelo. No možda 2M (mislim da su oni proizveli crijepove) ipak krene u prodaju mimo Muskovog aranžmana, i to bi moglo pokrenuti pravu lavinu jeftinijih proizvođača.

 U svakoj šali ima istine.

Svaki vlasnik solarnog panela zna da je i obična kiša dovoljna da ti zasere investiciju.

Panel je lakše oprati nego cijeli krov, čak i ako je na krovu.

Barem će meksikanci koje Trump ne uspije istjerati iz zemlje dobro zaraditi na pranju tih krovova :)

U osnovi, nabrži povrat investicije daje topla voda preko solara uz dogrijavanje ili grijačem ili toplinskom crpkom, ovisno o poziciji (ako ti dogrijavanje treba samo par mjeseci godišnje, onda nemaš neke uštede na godišnjoj razini).

Solarnim panelima možeš pokriti 20-30% potreba za pripremu potrošne tople vode. Ovisi o dosta faktora ali to ti je range. Ako je u igri grijanje (a slično je i sa svim drugim obnovljivim sustavima) onda se problem uvijek dijeli na dva dijela:

1. Novogradnja

Ovdje je situacija vrlo jednostavna. Pribaviš ponudu za jedan ili drugi sustav i usporediš razliku u investiciji. Pogledaš pogonske troškove (prema procjenjenoj godišnjoj potrošnji) i troškove održavanja. Usporediš brojke i detektiraš onu koja je povoljnija investicijski, pogonski i održavanje. Ukoliko se u pogonskim i troškovima održavanja novac vraća do 10 godina ugraditi odmah. Ako je povrat novca od 10 do 15 godina dodatno sagledati sve činjenice i malo pomnije analizirati prije odluke, ako je povrat novca od 15 do 20 godina cijela priča naginje više na stranu da se sustav ne ugradi, ako je povrat novaca iznad 20 godina ne ugrađivati. Ako se u igru uključe subvencije onda je potrebno ponoviti cijelu matematiku s novim brojkama.

2. Rekonstrukcija

Ovo je već škakljivija tema. Ako je rekonstrukcija nužna zbog dotrajalosti onda slijedi postupak kao pod točkom 1. Ako sustav nema problema i dobro radi onda je vrlo vjerojatno da se bez deblih subvencija ne isplati ugradnja novog, osim u slučajevima kada se potpuno neracionalno koristi energija. Ovdje treba pomnije analizirati pogonske troškove i troškove održavanja te sagledati za koliko godina se vrati investicija, obzirom na razliku u istima. Isplativost promjene je ista kao i u prethodnoj točci.

Preporučeni vijek trajanja opreme je cca 30 godina. (sve što pređe 20 je OK).