Supernova početkom 2016. – predviđanje nepredvidiv

Zanimljivo kao i uvijek, ali današnji članak je u kontradikciji s prethodnim:

Drugim riječima, svjetlost koja ide zaobilaznim putem kasni.

Osim toga, optička leća je obično optički gušća pa svjetlost kroz samu leću putuje sporije nego izvan leće.

Što je na kraju točno?

dakle, kad netko kaže da se tako zviznuo da vidi sve zvijezde, ustvari ih vidi samo 1/5 a ostalo je posljedica zakrivljenog lećovitog prostora. vole ljudi preuveličavati. 

 To se zove pažljivi čitatelj :)

Da, ove dvije tvrdnje jesu u kontradikciji.

Mea culpa.

Dakle, prva tvrdnja nije dovoljno općenita. "Svjetlost koja ide zaobilaznim putem kasni" ako se prečica i zaobilazni put razlikuju samo po fizičkoj duljini,

ako su gustoće na oba puta jednake ili ako gustoća na kraćem putu nije naročito velika.
Ali, to ne mora biti tako. Zaobilazni put može ispasti brži ako nije značajno dulju (ako obilazak nije u jako velikom luku), a prečica ima veliku

gustoću na relativno dugačkom komadu puta.

U slučaju supernove Refsdal, situacija je dosta specifična. Raspodjela materije i sveukupna geometrija (udaljenosti izvora i galaksije koja djeluje kao gravitacijska leća)

su takve da na kraju ispada da središnja slika kasni. Nije uvijek baš tako, ali ovdje jest.

Uglavnom, situacija nije uvijek ista. Komplicirano je.
U prethodnom članku naglasak nije bio na kašnjenju pa nisam na to obraćao pažnju, premda (kako sam kasnije pročitao) već je u izvornom članku
prije šest mjeseci bilo govora o tome da će središnja slika kasniti.

Ako ju uopće na kraju i vidimo. Postoji mogućnost da je središte previše neprozirno pa neće propustiti dovoljno svjetlosti da tu sliku ikada ugledamo.

Da, nešto kao "Shapiro delay"
https://en.wikipedia.org/wiki/Shapiro_delay

samo su malo drukčiji uvjeti pa su i formule nešto drukčije. Ali, fizika je ista.

Itekako ima šanse da svjetlost prođe kroz galaksiju.

U središtu je sigurno supermasivna crna rupa, ali ona je sićušna u usporedbi s veličinom galaksije.
Postoji, osim zvijezda, i plin i prašina... ali svjetlost izvora koji je iza ipak može dijelom proći kroz cijelu galaksiju.

Mala je vjerojatnost da su Zemlja (tj. mi kao opažač), crna rupa galaksije koja služi kao leća (dakle onaj najgušći, neprozirni centar) i izvor točno na istom pravcu.

Najčešće samo središte nije na spojnici izvora i opažača nego je malo pomaknuto.

Osim toga, izvor je eksplozija supernove čiji je sjaj jači (u onih par tjedana dok se vidi) od sjaja čitave galaksije.

Zamislite si vrlo šupljikavu prepreku i izuzetno snažan snop koji se kroz nju (dobrim dijelom) probija.

Između tijela koja čine galaksiju, zvijezda i planeta, je ogroman prostor.

Npr. kod bude spajanje naše galaksije i Andromede za 4 biljuna godina, male su šanse da dođe do ikakvog sudara zvjezda ili planetarnih tijela jer između ima dovoljno prostora.

Na kraju krajeva:

Zgodan članak, samo ako koji admin može ispraviti tipfeler, tj. dodati "svjetlosnih" u rečenici
"Radi se o supernovi nazvanoj Refsdal, udaljenoj nevjerojatnih 14 milijardi godina."

Naravno očekujemo i pozivnicu na predstavljanje, te neku dobru mezu i pića. Čisto da se i mi zaokružimo, ako me razumiješ...

fakat ne kuzim cemu thumbs down.