Stanford: Nosivi uređaji nisu precizni u mjerenju

Eh, dobro je ovo znati. Naime, mnogi ljudi nevješto i nestručno komentiraju tehnologiju, al' ja jedino vjerujem kada se provede ovako ozbiljno istaživanje sa strane ozbiljne institucije. Sve ostalo je blebetaljka nepametnih ljudi.

Mada su ovakve narukvice pomodarstvo, te su njezine najčeće mušterije ovi fitness kampanjci kaj se dođu, recimo u gym mjesec-dva prije ljeta da se malo steštu, te ih nema do slijedećeg ljeta. A, svake godine, oni su veći i veći....

Druga je stvar kako tome pristupaju ozbiljni rekreativci, te sportaši u puno smilsu te riječi. Njima i trebaju ovakve istraživanja, da znaju što mogu očekivati od čuda modernih tehnologija.

Mada je uvijek bolje osloniti se na vlastitu intuiciju, te znati što i kako se troše kalorije. Mada je vrhunski sport danas dosta tehnološki napredovao, te je idiotizam ne koristiti tehnologiju, kao ispomoć u praćenju svojih performansi....

Uzeli su smartwatcheve poznatih tehnoloških kompanija, koji eto usput imaju i fitness funkciju, dakle razvikanu šminku, umjesto ozbiljnih uređaja namijenjenih sportašima, poput Garmina, Suunta i sličnih.

Zaista fenomenalno otkriće.
1. potrošnju energije izvan laboratorija nije moguće utvrditi, moguće ju je aproksimirati, više ili manje točno. Ako o promatranom subjektu znamo jako puno onda brojke mogu biti dosta blizu stvarnima. Za početak ti nosivi uređaji potrošnju određuju prema aktivnosti, a možemo krenuti da svaki organizam nije jednako efikasan već na staničnoj razini. Ako to izuzmemo, nadalje svaki čovjek nije jednako efikasan pri određenoj radnji, npr netko dok hoda više maše rukama, mrda glavom, ima drugačiji pokret gležnja, sve to ima utjecaja. Različita razina uvježbanosti nekog pokreta (utreniranost) također ima utjecaja, pa tu imamo utjecaj mišićne memorije i manju razinu živčanog podražaja za neki pokret što također smanjuje energetske potrebe. Ako se svemu pribroje različite razine moždane aktivnosti, hormonalnu aktivnost (također ima utjecaja) ili vanjski faktore (npr. energija potrebna za održavanje tjelesne temperature ili razina hidracije koja utječe na mišićnu efikasnost) ispada da su ova odstupanja još i vrlo mala.
2. ono što čudi jest da ne mogu postići veću točnost mjerenja pulsa. Za nešto tako jednostavno i egzaktno odstupanja od 5% ne djeluju kao nešto normalno. OK, upitno je kakva je metodologija i kako su došli do te brojke, ali istina je da odstupanja postoje. Sjećam se da sam jednom jako davno na trening uzeo Polara XT kojeg sam dobio da isprobam i Cateye kojeg sam redovito koristio i odstupanja su postojala, što je najbolje Cateye koji je bio cca 4 puta jeftiniji je bio točniji.
3. Na kraju krajeva sva ta odstupanja i nisu toliko bitna, ono što je bitno jest monitoring napretka, opterećenja, razine umora i oporavka a ako koristiš jedan uređaj i dobiješ konzistentan izlazni podatak onda je nebitno griješi li on 2% ili 50% dok god uvijek griješi jednako.
4. U profesionalnom sportu je pulsmetre ionako većina odavno odbacila i koriste se laktatometri i razni uređaji koji mjere izlaznu karakteristiku (npr powermetri). Ovisno o tehničkim mogućnostima koje priroda aktivnosti omogućava.

Dal' netko ima da linka neka istraživanja u vezi ovdje gore navednih ....Garmin, Sunto....

???

 Za utrošak kalorija apsolutno ista stvar.

Utrošak kalorija ovisi o dobi, težini, fizičkoj spremi, temperaturi tijela, tip mišićnih vlakana koji se cilja (sprinter i maratonac će za istu aktivnost različito utrošiti energije) i vjerojatno još par čimbenika koje sam zaboravio. Jednostavno ima jako puno varijabli. "Jačim" satovima možeš podesiti te parametre i biti će precizniji (zapravo izuzetno precizni), ali ovako, out-of-box, sve je to ista stvar.
Kalorijski utrošak čisto i isključivo može služiti kao neka jedinica odrađenog treninga i onda uspoređuješ kako napreduješ ili stagniraš kroz određeno vremensko razdoblje. Za išta više trebaš i kod "profi" nosivig ftines gadgeta podosta fine tuninga i to konstantnoga kako se i tebi tijelo mijenja.