vec godinama citam i slusam o super baterijama, o turbo punjacima koji pune baterije za par sekundi...
pa od toga nikad nist... litijski lobi je prejak
vec godinama citam i slusam o super baterijama, o turbo punjacima koji pune baterije za par sekundi...
pa od toga nikad nist... litijski lobi je prejak
Upravo tako! Komično je koliko razvoj tehnologija pohrane el. energije zaostaje za drugim tehnologijama. Možda će me neki inženjer demantirati, ali praksa više nego očito pokazuje dugotrajnu stagnaciju u performansama.
LITIJSKI LOBI??
Wtf x )
Jedini lobi koji ima snage zadržati (ali ne i zaustaviti ) bakterijsku revoluciju je NAFTNI lobi.
Zamisli elektro aute sa ovakvim baterijama - napune se za 10ak minuta pa voze tisuće kilometara!
Ma kompletni promet bi se revolucionizirao, od automobilskog, do brodskog i avionskog, a moždajoš veća promjena bi došla iz robota na elektro pogon koji bi ušli u svaku poru društva.
Napredni humanoidni roboti bi preuzeli masu fizičkih poslova, a ljudi bi se rutinski koristili robotskim alatima i ekstenzijama.
Uglavnom, ta baterijska revolucija će se dogoditi jer je mobilna tehnologija postala najjači mainstream, i nemoguće je zaustaviti razvoj u tom području.
A jednom kad super baterije preuzmu mobitele, tablete i "naglavna računala ", prijenos tehnologije u druge industrije bit će neizbježan.
Isto se već u određenoj mjeri dogodilo sa litij-ionskom tehnologijom.
Da nije bilo smartfon revolucije, naftni lobi bi tehnologiju držao podalje a upotrebljivi elektro auti bi još uvijek bili pusta tlapnja, a ne realna opcija.
Ali ovakve stvari traže vremena jer komercijalizacija koncepata sa potencijalom game-chancinga je dugotrajan proces.
Jedno je napraviti teorijski prototip a sasvim drugo pokrenuti masovnu proizvodnju gotovog, pouzdanog i tržišno spremnog proizvoda.
Realno, čekat ćemo 10ak godina prije nego se tako nešto dogodi.
Super-kondenzator (supercapacitor) nije, niti će ikad biti, super-baterija jednostavno zato što nije baterija. I ježi ga. Super-kondenzatori zaista imaju perspektivu kao zamjena za baterije, ali će i dalje biti kondenzatori, a ne baterije. U izvornom članku je sve kako treba i ne nazivaju jabuke kruškama.
Drazen, Drazen, predmet elektrotehnika je trebalo poslusati do kraja sata. U pravu si za 130 A, ali na 5 V. Postoji rjesenje koje se moze primijeniti, a to je da povecas napon baterije (umjesto u paralelu postavis ih u seriju). Tako bi ta struja u slucaju da ih punis naponom od 220V (sto bi postalo nuzno jer ne mozes bas raditi 600W ispravljace, kostali bi kao smartphone) iznosila samo 3A sto je prihvatljivo.
Drazen, Drazen, predmet elektrotehnika je trebalo poslusati do kraja sata. U pravu si za 130 A, ali na 5 V. Postoji rjesenje koje se moze primijeniti, a to je da povecas napon baterije (umjesto u paralelu postavis ih u seriju). Tako bi ta struja u slucaju da ih punis naponom od 220V (sto bi postalo nuzno jer ne mozes bas raditi 600W ispravljace, kostali bi kao smartphone) iznosila samo 3A sto je prihvatljivo.
Nastavno na ovo što si napisao, korištenje kondenzatora umjesto baterije (ako riješe samopražnjenje, postignu dovoljnu gustoću energije i još par stvari) bi olakšalo izvedbe kod kojih se telefon puni s npr. 220 V, a interno radi na npr. 3 V.
Drazen, Drazen, predmet elektrotehnika je trebalo poslusati do kraja sata. U pravu si za 130 A, ali na 5 V. Postoji rjesenje koje se moze primijeniti, a to je da povecas napon baterije (umjesto u paralelu postavis ih u seriju). Tako bi ta struja u slucaju da ih punis naponom od 220V (sto bi postalo nuzno jer ne mozes bas raditi 600W ispravljace, kostali bi kao smartphone) iznosila samo 3A sto je prihvatljivo.
Nastavno na ovo što si napisao, korištenje kondenzatora umjesto baterije (ako riješe samopražnjenje, postignu dovoljnu gustoću energije i još par stvari) bi olakšalo izvedbe kod kojih se telefon puni s npr. 220 V, a interno radi na npr. 3 V.
Mobitel ne bi bio ni siguran da je u njemu baterija s preko 50 V. Zato se na punjaču i samo na punjaču mobitel napaja iz samo jedne čelije (ili čak iz pomoćnog ispravljača) dok su sve čelije spojene u seriju zbog punjenja. Kad punjenje završi, punjač se odspaja, a čelije se prespajaju paralelno ili čak, ukoliko bi za radnu karakteristiku superkondezatora bilo prikladnije, koriste se jedna po jedna.
Jedini lobi koji ima snage zadržati (ali ne i zaustaviti ) bakterijsku revoluciju je NAFTNI lobi.
Zamisli elektro aute sa ovakvim baterijama - napune se za 10ak minuta pa voze tisuće kilometara!
Ma kompletni promet bi se revolucionizirao, od automobilskog, do brodskog i avionskog, a moždajoš veća promjena bi došla iz robota na elektro pogon koji bi ušli u svaku poru društva.
Napredni humanoidni roboti bi preuzeli masu fizičkih poslova, a ljudi bi se rutinski koristili robotskim alatima i ekstenzijama.
Zamisli samo koliko bi trebalo otvoriti nuklearnih centrala po cijelom svijetu da bi se opskrbila odjednom SVA vozila, SVA industrija koja bi se bazirala na el. energiji ?
Ne misliš valjda da bi toliku količinu el. energije mogao dobiti iz vjetroelektrana ili solarnih panela ?
A... cijeli svijet je PROTIV nuklearki.
A... nema ni "prirodnog" uranijuma-235 do beskonačnosti !?
Ne znam zašto se takve vijesti uopće objavljuju, relevantne su kao 'i tada je svizac zamotao čokoladu'. Znamo svi da neće biti bolje dok naftni lobi vlada svijetom.
Budokai, tvoje pitanje se svodi na način na koji gledamo društvo.
Npr. da li činjenicu da SAD godišnje potroši tisuću milijardi na ratni stroj gledaš kao nepromjenjivu, ili ne.
Ja ću se radije zapitati koliko su promjene moguće u teoriji..i zamisliti kako bi stvari izgledale da se sredstva koja danas bacaju u čistu destrukciju preusmjere u izgradnju, istraživanje i razvoj obnovljivih izvora energije, te mrežno smanjivanje potrošnje kućanstava na minimum.
Ne misliš valjda da bi toliku količinu el. energije mogao dobiti iz vjetroelektrana ili solarnih panela ?
A... cijeli svijet je PROTIV nuklearki.
A... nema ni "prirodnog" uranijuma-235 do beskonačnosti !?
Šta se tiče električnih vozila, sa trenutnom tehnikom proizvodnje struje zagadili bi majčicu Zemlju u roku sekund. Danas neke države (prvenstveno Kina i Indija kao veliki potrošači energije) su počeli razmatrati Torij (Thorium) kao nuklearno gorivo. Isto je radioaktivan ali ga je potrebno oko 200 puta manje da bi se dobila ista količina energije kao i sa uranijem, i također mu treba oko 300 godina, nakon šta se upotrijebi, da postane bezopasan za razliku od uranija kojem treba tisuće i tisuće godina.
Ako takva proizvodnja zaživi onda bi i ovakve baterije imale smisla u večim količinama, inače ionako smo otišli u PM! 
E sad je pitanje zašto se taj torij već ne upotrebljava (ne bi došlo do Fukushime i ostalih nuklearnih katastrofa), a odgovor je opet zbog razno-raznih lobija, prventveno vojnih zbog osiromašenog urana.
vec godinama citam i slusam o super baterijama, o turbo punjacima koji pune baterije za par sekundi...
pa od toga nikad nist... litijski lobi je prejak
Upravo tako! Komično je koliko razvoj tehnologija pohrane el. energije zaostaje za drugim tehnologijama. Možda će me neki inženjer demantirati, ali praksa više nego očito pokazuje dugotrajnu stagnaciju u performansama.
Uopće nije tako. Kapacitet baterija po volumenu ima svoj Mooreov zakon koji kaže da svake godine raste za 15%. Možeš dobiti koji god drugi parametar želiš - brzinu pražnjenja, brzinu punjenja i slično.
Kada bi Teslu punili onom brzinom kojom to BATERIJE omogućavaju, trebali bi priključak od 100kW što ima prosječan neboder u HR, a ne stan/kuća :=)
Zamisli elektro aute sa ovakvim baterijama - napune se za 10ak minuta pa voze tisuće kilometara!
U tom slučaju bi se sadašnji tesla roadster punio strujom od 1470A ili, u prijevodu, trebao bi promijeniti limitator u svom stanu za jedan koji je 42 PUTA jači. Struja za malo veći neboder kroz žicu debelu kao prst; dobra ti je ideja, a sad hajdemo povećati kapacitet tesle za jedno tri puta tako da može u jednom punjenju sve do dubrovnika... :) To je samo što se tiče brzine punjenja. Efikasnost baterija i elektromotora je već sada na vrhuncu i tu se stvari mogu, u teoriji, promijeniti za 1-2%, ništa više, tako da su limitirajući faktori aerodinamika, masa i volumen vozila a tu su stvari također zadane.
Postoji razlog zašto struja nije zaživjela, iako je početkom 20. stoljeća bilo više električnih automobila - nepraktična je. i bit će sve dok netko dovoljno velikih mud..a ne kaže: od sutra ograničavamo brzinu automobila na tvorničkih 90km/h (to će smanjiti težinu vozila za faktor 3) i uvodimo elektrificirane ceste... i to će se dogoditi samo ako ne nađemo održiv način proizvodnje tekućih ili plinovitih goriva.
Naime, prosječna učinkovitost termoelektrana u svijetu je ispod 40% minus gubici distribucije (oko 7-10% što je maksimum i teško može biti znatno bolje), minus gubici punjenja/pražnjenja bateerije (12-15%, jako dobro i nema niti teoretske mogućnosti da se znatno smanji) i dođemo do efikasnosti današnjeg dizel motora koja je iznad 30% i uz malo hibridizacije može doći na 40%.
Ako netko sanja o nuklearkama, moram ga razočarati - u svijetu sudjeluju sa oko 15%, a obnovljivi izvori su još niže. I to se neće tako lako ili skoro promijeniti jer su i jedan i drugi izvor, zdravo-seljački rečeno, bolesno skupi (1GW nuklearke košta preko milijardu dolara, a sutra ti ekipa može doći demonstrirati ispred vrata i zaustaviti rad)
Zamisli elektro aute sa ovakvim baterijama - napune se za 10ak minuta pa voze tisuće kilometara!
U tom slučaju bi se sadašnji tesla roadster punio strujom od 1470A ili, u prijevodu, trebao bi promijeniti limitator u svom stanu za jedan koji je 42 PUTA jači. Struja za malo veći neboder kroz žicu debelu kao prst; dobra ti je ideja, a sad hajdemo povećati kapacitet tesle za jedno tri puta tako da može u jednom punjenju sve do dubrovnika... :) To je samo što se tiče brzine punjenja. Efikasnost baterija i elektromotora je već sada na vrhuncu i tu se stvari mogu, u teoriji, promijeniti za 1-2%, ništa više, tako da su limitirajući faktori aerodinamika, masa i volumen vozila a tu su stvari također zadane.
Postoji razlog zašto struja nije zaživjela, iako je početkom 20. stoljeća bilo više električnih automobila - nepraktična je. i bit će sve dok netko dovoljno velikih mud..a ne kaže: od sutra ograničavamo brzinu automobila na tvorničkih 90km/h (to će smanjiti težinu vozila za faktor 3) i uvodimo elektrificirane ceste... i to će se dogoditi samo ako ne nađemo održiv način proizvodnje tekućih ili plinovitih goriva.
Naime, prosječna učinkovitost termoelektrana u svijetu je ispod 40% minus gubici distribucije (oko 7-10% što je maksimum i teško može biti znatno bolje), minus gubici punjenja/pražnjenja bateerije (12-15%, jako dobro i nema niti teoretske mogućnosti da se znatno smanji) i dođemo do efikasnosti današnjeg dizel motora koja je iznad 30% i uz malo hibridizacije može doći na 40%.
Ako netko sanja o nuklearkama, moram ga razočarati - u svijetu sudjeluju sa oko 15%, a obnovljivi izvori su još niže. I to se neće tako lako ili skoro promijeniti jer su i jedan i drugi izvor, zdravo-seljački rečeno, bolesno skupi (1GW nuklearke košta preko milijardu dolara, a sutra ti ekipa može doći demonstrirati ispred vrata i zaustaviti rad)
sve ovo baterijama u autima je bullshit i neodrzivo... određeni lobiji usporavaju razvoj, da nije tak, za koju godinu bi imali fuzijske generatore u kucama i autima...
LITIJSKI LOBI??
Wtf x )
Jedini lobi koji ima snage zadržati (ali ne i zaustaviti ) bakterijsku revoluciju je NAFTNI lobi.
Zamisli elektro aute sa ovakvim baterijama - napune se za 10ak minuta pa voze tisuće kilometara!
Ma kompletni promet bi se revolucionizirao, od automobilskog, do brodskog i avionskog, a moždajoš veća promjena bi došla iz robota na elektro pogon koji bi ušli u svaku poru društva.
Napredni humanoidni roboti bi preuzeli masu fizičkih poslova, a ljudi bi se rutinski koristili robotskim alatima i ekstenzijama.
Uglavnom, ta baterijska revolucija će se dogoditi jer je mobilna tehnologija postala najjači mainstream, i nemoguće je zaustaviti razvoj u tom području.
A jednom kad super baterije preuzmu mobitele, tablete i "naglavna računala ", prijenos tehnologije u druge industrije bit će neizbježan.
Isto se već u određenoj mjeri dogodilo sa litij-ionskom tehnologijom.
Da nije bilo smartfon revolucije, naftni lobi bi tehnologiju držao podalje a upotrebljivi elektro auti bi još uvijek bili pusta tlapnja, a ne realna opcija.
Ali ovakve stvari traže vremena jer komercijalizacija koncepata sa potencijalom game-chancinga je dugotrajan proces.
Jedno je napraviti teorijski prototip a sasvim drugo pokrenuti masovnu proizvodnju gotovog, pouzdanog i tržišno spremnog proizvoda.
Realno, čekat ćemo 10ak godina prije nego se tako nešto dogodi.
da, upravo tako, litijski lobi. cak i ispred naftnog! kaj mislis otkud dolazi struja? iz uticnice? promisli jos jednom... hint: u svijetu struja nastaje uglavnom iz fosilnih goriva
Mislis da je jeftino bilo oformiti proizvodne kapacitete za liion baterije? miljarde su ulozene u taj posao i istrazivanje.
Mobitel ne bi bio ni siguran da je u njemu baterija s preko 50 V. Zato se na punjaču i samo na punjaču mobitel napaja iz samo jedne čelije (ili čak iz pomoćnog ispravljača) dok su sve čelije spojene u seriju zbog punjenja. Kad punjenje završi, punjač se odspaja, a čelije se prespajaju paralelno ili čak, ukoliko bi za radnu karakteristiku superkondezatora bilo prikladnije, koriste se jedna po jedna.
Ništa se ne prespaja (LOL) nego je u mobitelu zbilja jedna ćelija, takva se puni i prazni.
Superkondenzatori imaju katastrofalno loš omjerpohranjene energije i volumena, tako da možete slobodno zaboraviti na njih.
A da ne počnem komentirati neke druge stvari napisane u temi 
Mobitel ne bi bio ni siguran da je u njemu baterija s preko 50 V. Zato se na punjaču i samo na punjaču mobitel napaja iz samo jedne čelije (ili čak iz pomoćnog ispravljača) dok su sve čelije spojene u seriju zbog punjenja. Kad punjenje završi, punjač se odspaja, a čelije se prespajaju paralelno ili čak, ukoliko bi za radnu karakteristiku superkondezatora bilo prikladnije, koriste se jedna po jedna.
Ništa se ne prespaja (LOL) nego je u mobitelu zbilja jedna ćelija, takva se puni i prazni.
Superkondenzatori imaju katastrofalno loš omjerpohranjene energije i volumena, tako da možete slobodno zaboraviti na njih.
A da ne počnem komentirati neke druge stvari napisane u temi
A da prije komentiranja pročitaš članak!? Iako je relativno loše napisan (čitaj: preveden) daje naslutiti da ovaj novi tip superkondezatora ima bolji omjer pohranjene energije i volumena od litijevih baterija, pri čemu se zadržava sposobnost brzog punjenja koju litijeve baterije nemaju. Za iskoristiti te mogućnosti, potrebno je još riješiti i problem visoke struje punjenja, a mi raspravljamo o teoretskim rješenjima tog problema. Kako pričaš o tome kako trenutne baterije u mobitelima rade, očito ni temu nisi čitao s previše pažnje!
Evo i tebi jedan
