Obavljen prvi test Hyperloopa u stvarnoj veličini

Hm, a što sa tim vakuumskim cijevima na nevremenu, promjeni vanjske temperature i tlaka, ili mehaničkim oštećenjima i prenaprezanjima koja možda nisu vidljiva, ali pri 1200 kmh dođu do faze da kolabiraju? Zašto dakle Musk forsira baš hyperloop, a ne sudjeluje u radu na maglevima koji su već negdje i u upotrebi? Zašto USA nema ni jedan TGV?

Zašto bi se gurao tamo gdje ga ne treba? Čovjek je našao svoju nišu. Ako vakuumski vlakovi zažive to će biti daleko važnije od magleva.
Promjenu vanjske temperature će morati riješiti nekako, to je veliki problem. Nevrijeme nije neki izazov, kao niti naprezanja, jer postoje standardi i tolerancije. Neće pustiti kapsulu tom brzinom "napamet". Inače, ja sam se još prije 10-15 godina pitao zašto nitko nije napravio vakuumski vlak i najveći problem koji mi je pao na pamet jest izloženost terorističkim napadima/sabotaži.

Jel se to meni učinilo ili oni protjeraše prazna kolica po tračnicama?

overhaul kaže...

miller1985 kaže...

Zato jer ameri vlak koriste za teret a ne za ljudi, premda imaju i putnicke vlakove, ameri koriste aute i avione masovno.

 Pa kužiš, ne zanima ih željeznica za putnički prijevoz, a trebao bi hyperloop? Sad mi tu kolege forumaši ironiziraju, a pričamo o tome da on ima u planu voziti xx ljudi brzinom od 1200 kilometara na sat kroz vakuumirane cijevi na duljini od više stotina i tisuća kilometara (danas ne postoji tako velik vakuumirani sistem), dok istovremeno još nisu niti "običnu" brzu putničku željeznicu uveli niti usavršili. I to on bi si spojio svoje urede sa svojim tvornicama, dakle ono los angeles sa san franciscom - dio amerike koji je izuzetno trustan glede seizmičke aktivnosti. Pa tamo se na toj udaljenosti tlo doslovno miče i razdvaja i kad i nema potresa. Kako bi hyperloop izdržao bez da popusti vakuum?
Pa nisam jedini koji se počešao po glavi i promislio da je malo teže takav sistem izorganizirati a da bude isplativiji od onoga što radi japan, kina, europa. 

https://www.theguardian.com/commentisfree/2013/aug/16/elon-musk-hyperloop-going-nowhere
Kažu da amerika već sada dobrano podplaćena u održavanju postojeće infrastrukture, da su im mostovi, tračnice i mnoge autoceste u prilično lošem stanju, a sad bi trebali financirati još i kompletno novi nepoznati sistem. Japanski i europski stručnjaci su amerikancima izračunali da bi im za infrastrukturu TGV-ova iliti "bullet train" kako oni zovu, trebalo 64 milijarde dolara. Elon Musk iz one stvari izvlači cifru da on to može za 6 milijardi. Kak? Toliku infrastrukturu nemože izraditi nikakva tesla factory. TO mora imati tisuće podizvođača, kao i tgv projektiran od poznatih proizvođača. Plus, tgv moće ponijeti sve i svakakve vrste tereta. Što može hyperloop i cijevi? Nitko nezna.
Jedino što radi ove predstave. Zašto kažem predstave?  Pa jel ovo "full scale test"? Evo vam trenutak istine na njihovom videu:

Gurnuli su kroz cijev mala kolica brzinom od 70 milja na sat kroz 500 metara. Dakle ne kapsulu, kolica. Doslovno drndaju kolica kroz cijev. Rollercoaster. Ali tvrde da su na trenutak lebdjela. Sve tvrdnje su isključivo njihove. 
Interni test bez gostiju. Neznam, ja bih barem, ono bubnuo 100 milja na sat, da bolje zvuči.

 Uredu je da propituješ, možeš biti i skeptičan, ali daj ljudima malo vjere! Napredovali smo drastično u zadnjih stotinjak godina i mnoge stvari koje su se nekad činile nemogućima sada se čini kao da su tu oduvijek. Ja vjerujem da će se sve prepreke koje danas vidiš u razvoju hyperloopa riješiti prije ili kasnije. Najveći problem koji ja vidim su financije i isplativost cijelog koncepta.Ali ako se utuce dovoljno novaca mogao bi hyperloop zaživit jako brzo.

 Pa ako nisi znao kad se nešto još razvija testiraju se razni scenariji, maksimumi, minimumi i slično. 113 km/h je sasvim solidan rezultat za prvi test, treba se vidjeti kako ubrzava, usporava i održava brzinu, a onda se to sve pomalo gura dalje. Kao da od prototipa novog auta očekuješ da odmah ide 300 na prvom testu. Malo morgen. Pa zamisli da nešto otkaže i pogine vozač. Ne znam kako su ljudi postalo tako nestrpljivi i da ne mogu pričekati nekoliko godina da se razvije nova tehnologija, svi sve očekuju sutra. Pa ima nekoliko tvrtki koje su napravile maglev vlakove i sad se očekuje da sljedeća firma odmah na prvom testu obori rekorde konkurenata, i pazi, još u vakumu što nitko drugi nije testirao nikada.

Posebno zato mi se ne sviđa kad se svako malo objavljuju ovakvi rezultati umjesto da su obavili još koji test, možda malo unaprijedili tehniku i slično pa onda se objavi neki veliki skok.

 Hm, pa ne komentiram misu zadušnicu kardinala vinka puljića, nego stvari koje su vrlo dokazive i provjerljive. Ovo je ono neki IT portal - dakle tehnologija je sastavni dio u samom imenu, nije vjera u imenu. Jeste li vi uopće gledali objašnjenja i eksperimentalne ovog fizičara u videu? Ili barem myth bustere? širenje metala na temperaturnim razlikama u području između Los Angelesa i San francisca? 300 metara razilaženja. Naravno pruge i mostovi to imaju, i sve se o tome zna, ali oni imaju otvorene raspore, hyperloop to nemože imati. Nema u planu na 600km nikakvih otvora, prozora, stanica. Dali vi uopće razmišljate o temi ili samo vjerujete PR-u (uzgred budi rečeno PR voditelj ima najvišu plaću u hyperloopu - pola milijuna dolara, upravo da bi radio ovakve prezentacije koje se ne propituju). Zamislite čuvati 600 km cijevi. Jedan snajperski hitac u te cijevi oslobađa pritisak atmosfere (10 tona po kvadratnom metru) u cijevi koji se širi brzinom zvuka (jer zraku nema prepreke u tom vakuumu). Jednim hicem dakle raspada se čitav hyperloop u kaskadnom procesu i ubija sve koji se trenutno nalaze u kapsulama cijevima. Sve vam je u videu. Ne treba vjerovati, nego treba učiti.

 Pa ovo je maglev i to vrlo jadan. Mala lagana kolica koja su lebdjela (navodno) 5 sekundi. Nikakva nova revolucionarna šokantna tehnologija. 
Već sam napisao. Japanci, Kinezi i Europljani ih imaju odavno. Evo ovo je stari dokumentarac. 

 Nemoj te bajke o ravnoj zemlji i legende o jabukama koje padaju na glavu na ovakvom portalu. Ima ovdje ljudi koji su završili tehničkih struka. Avion je nešto posve drugo od 600km vakuuma okruženog atmosferom tlaka 1 bar. Oni koji su se rugali avionima nisu imali najmanjeg pojma o fizici, i povrg toga, već su tada letjeli baloni sa popriličnom težinom tereta. Ovo kritiziraju fizičari, ne dokone tetke na placu. 
Bajdvej, lijep primjer koliko slijepo gledamo u zapadnu propagandu (uključujući i muska i tu braću wright) je to da je hrvatski inžinjer D. Schwarz, još 1896. konstruirao prvi funkcionalan zračni brod krute konstrukcije, dakle desetak godina prije leta braće wright. Naravno da za njega neznamo. Jer nije imao PR managera na plaći od pola milijuna dolara, i ekipu koja je pometala 10 monitora i pola sata odbrojava sanjkanje kolica od 5 sekundi a potom pola sata slavi i drži govore. 

 Tako je, dobra usporedba. I kad su počeli sa prvim letovima nisu bili usamljeni niti su im inžinjeri tvrdili da je to nemoguće, dapače - bila je u pitanju utrka tko će prije poletjeti, dakle legende o tome kako je netko rekao da je let nemoguć su novinarski citati raznih "autoriteta" toga doba kao što i danas imamo gomilu stručnjaka koji znaju da je svijet star 4000 godina. Dapače, već sam rekao - Wright brothers i njihov let su isforsirani kao usamljeni i prvi jer je na djelu bila propaganda (konkurencija nije zvala sve novinare i ekipu filmskih snimatelja), slično kao danas muskov "revolucionarni" maglev. 
http://www.businessinsider.com/wright-brothers-not-first-in-flight-2013-12 Spominjao sam već u prošlom postu da je cepelin razvijen ranije, a baloni još prije njega.

Slažem se s Overhaulom u svemu. Ova sva priča s Hyperloopom je pretvaranje da ne postoje realni inženjerski problemi koji za sada nisu uopće riješeni da bi se uopće moglo razmišljati o praktičnoj primjeni ovoga u stvarnim skalama kako je najavljeno. 

1) Skupljanje/rastezanje materijala vakuumske cijevi ovisno o vanjskim temperaturama dovodi u pitanje uopću praktičnu mogućnost pravljenja ovakvih linija na imalo većim razdaljinama od kilometra ili dva. Naime, lokacije HL stanica na nekoliko stotina kilometara udaljeosti bi se morale pomicati nekoliko stotina metara, kao i nosači cijevi jer rješenja iz željezničkog prometa za skupljanje/širenje tračnica - razmak između tračnica, ovdje zbog imperativa održanja vakuuma nije moguće ponoviti. 

2) Neriješen problem potencijalno katastrofalnog proboja integriteta vakuumske cijevi iz bilo kojeg razloga za sada čini HL (ako zanemarimo 1) pogodnim isključivo za teretni transport, a i to je upitno.

3) Utovar/istovar/evakuacija iz kapsula i cijevi čini se bizarno zakompliciran za nešto što bi trebalo biti masovno korišteno poput tramvaja ili podzemne.

4) Energetske potrebe sustava (napajanje samo iz pratećih solarnih kolektora) čine se već sada daleko od predviđenih.

Za sada nakon barem dva kruga natjecanja i prototipova, imamo nešto što ni izbliza ne ide brzinama koje su najavljene u vakuumu koji je najavljen na dužinama linija koje su najavljene. 

Ovo je kao da netko zagovara raketu za put na Mars, a kao "proof of concept" ispali bocu Cole 30 metara u zrak ili eventualno protugradnu raketu i kaže - "Evo, stvar u principu funkcionira". 

Problem 1. 

https://www.youtube.com/watch?v=0a07B7cc_dk

Problem 2. 

Potencialno katastrofalne posljedice postoje u svim oblicima prijevoza, avioni padaju, brodvi tonu, autobusi/auti se razbijaju. Ljudi su ginuli, ginu još i danas, ginut će i ubuduće, no i dalje brodovi plove, avioni lete, a automobili voze. Problem nije u tome da li može doći do katastrofalnog kvara pri kojem će ljudi poginuti nego da li će kvarovi biti u toj mjeri česti da će biti ekonomski neisplativi. Da, ljudski život ima cijenu. Ako problemi budu takvi da nesreća ne opravda ekonomsku isplativost, ljudi se neće voziti, ako bude suprotno, vozit će. Nitko normalan danas ne razmišlja o obustavi avio prijevoza jer tu i tamo neki avion padne, a svi putnici poginu. Ili ako se neki autobus zapali ili ako neki vlak izleti iz tračnica.

Problem 3.

Pošto ne postoji ni približno nikakvo rješenje koje bi predstavljalo upotrebljiv koncept ne znam odakle te informacije i predviđanja da će ukrcaj i isrkcaj biti komplicirani. Možda bude sve jednostavno kao na ovoj razradi: http://dev.sergeroux.com/portfolio/hyperloop-passenger-station/. 

Problem 4.

http://sunmetrix.com/is-elon-musks-hyperloop-a-hype-when-it-comes-to-solar-energy-use/

"Ovo je kao da netko zagovara raketu za put na Mars, a kao "proof of concept" ispali bocu Cole 30 metara u zrak ili eventualno protugradnu raketu i kaže - "Evo, stvar u principu funkcionira"." Recimo kao Wernher von Braun?

BlackDog:

1) To uopće nije konkretno rješenje problema Hyperloopa nego općenita priča o termalnoj ekspanziji. Upravo tračnice s početka na prugama koje su čitave vijugave demantiraju ovaj "nonšalantan" pristup za taj "well known problem". Segmenti cijevi su dugački više desetaka metara, kao i tračnice i na tim duljinama već na pojedinačnom segmentu počinju se na prstenima javljati uočljivi problemi. 

2) Ponovo ne govoriš o konkretnom problemu, nego općenito o problemima transporta ljudi i ponovo, nema veze s konkretnim problemom hyperloopa.

Ti u avionu možeš doživjeti i preživjeti rapidnu dekompresiju i gubitak motora i razne strukturalne otkaze; vlak može stati, pa i izletjeti i ne moraju svi poginuti itd., ali u HL kapsuli koja prometuje na gotovo 0 atmosfera tlaka, nagla kompresija atmosferskog tlaka stvara udarni val nalik onome atomske bombe koji možeš preživjeti jedino u tenku. 

3) Napisao sam ukrcaj/iskrcaj/evakuacija - s obzirom da postoji nekoliko modela/ideja kako bi to trebalo izgledati (ukrcaj i iskrcaj - za evakuaciju nitko nema pojma kako to izvesti bez švasanja cijevi na mjestu havarije) - jasno je da ideje o brzom prometovanju između dvaju točaka imalo većeg broja ljudi ne dolaze u obzir jer nema klasičnih željezničkih stanica niti koncepta dugog vlaka - veliki broj kapsula/"vagona" zbog sigurnosnih i tehničkih razloga. 

4) Ne znam što si s ovim zadnjim točno htio reći? Niti je Werner von Braun došao na Mars, niti su ljudi uopće stupili na Mars, niti je Verner von Braun demonstrirao let rakete na Mars bocom Cole ili protugradnom raketom. 

Ako je trebala biti neka ironija, nije baš da je uspješna. 

Vidim da mnogi kolege forumaši nemaju baš pojma pod kojim tlakom smo mi u biti evoluirali da živimo? Što je to jedna atmosfera tj. otprilike 1 Bar?
Ponavljam, 10 tona na kvadratni metar pritiska na nultoj nadmorskoj visini. Toliko je težak plin naše atmosfere koji 
nas obavija do otprilike 80km iznad naših glava i pritiska svaki djelić nas i oko nas. Venera ima još 90 puta težu atmosferu. Mars daleko lakšu- samo 0,6% naše. 
No da se vratimo na zemaljski tlak. Evo što čini kad se pokuša napraviti vakuum kakav je neophodan hyperloopu na čitavoj trasi, na vagonu cisterni koji je projektiran za plinove i tlakove.

Pa nitko nije "protiv toga", nego jednostavno nitko još nije pokazao da to može raditi u razmjerima u kojima treba raditi, a svi se pretvaraju da je to gotova stvar. 

Kad vidim segment od barem nekoliko desetaka kilometara s vakuumom koji drži i ne treba više sati ili dana da se ispumpa i u kojemu stvarno ide neka kapsula 1200 km/h onda ću vjerovati da je to tehnički izvedivo. 

Sve do sada što je pokazano niti je dosegnulo brzinu, niti razdaljinu, niti bilo što od onoga što je bitno za ideju Hyperloopa i što ga odvaja od, recimo, pneumatske pošte ili bilo kakve druge vakuumske cijevi za koju nitko ne tvrdi da može voziti putnike brzinom zvuka na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara. 

Musk nije zaposlio nikoga. Musk je objavio svoje viđenje pneumatske željeznice za 21. stoljeće, a što je koncept iz 1799. (https://en.wikipedia.org/wiki/Atmospheric_railway), kojega je nazvao Hyperloop i pustio ga u javno vlasništvo (a ionako ga nije mogao zaštiti jer nije autor ideje pneumatske željeznice). 

I to je to. 

O ideju Hyperloopa smo pisali čim ju je Musk iznio u javnost, Bug 250, rujan 2013., str. 120-123 - http://www.bug.hr/bug/rujan-2013/94363.aspx.

Da! Za sada me traže da im vjerujem bez ikakvog dokaza. U tome jest stvar.