Dajte više g. Hrupecu otvorite račun, da može samostalno objavljivati tekstove...
Još jedan super članak, BTW!
Priznajte Dario: tko šljivi Nobelovu nagradu. Svaki povod je dovoljno dobar za objaviti neku svoju pjesmu (makar i prijevod).
kao prevoditelj mogu reći da prijevod pjesme uopće nije loš. čak štoviše. kao papak za kvantnu mehaniku, mogu posumnjati da, kad penzić kaže da ga je tu probolo, ustvari ga je interreagirao neutrino. laki bastrd. 
Dajte više g. Hrupecu otvorite račun, da može samostalno objavljivati tekstove...
Da, jer to mu je san u životu - da se rve s našim CMS-om...
Ajde, ajde, nije ni taj CMS kvantna fizika, pa da se g. Hrupec ne bi snašao... 
Ako standardni model ne predviđa masu, a druga teorija predviđa, znači već postoji model bolji od standardnog, ili je to samo jedna izolirana teorija koja ne utječe na ostatak standardnog modela? Ako utječe na ostatak, koje su druge zanimljive posljedice?
Ovi članci Daria Hrupeca su mi u zadnje vrijeme postali najdraži i najkvalitetniji sadržaj na ovom siteu. E kad bi svi koji tu pišu pisali ovako kvalitetno i promišljeno !
Priznajte Dario: tko šljivi Nobelovu nagradu. Svaki povod je dovoljno dobar za objaviti neku svoju pjesmu (makar i prijevod).
Pošteno priznajem. Pročitan sam :)
Ako standardni model ne predviđa masu, a druga teorija predviđa, znači već postoji model bolji od standardnog, ili je to samo jedna izolirana teorija koja ne utječe na ostatak standardnog modela? Ako utječe na ostatak, koje su druge zanimljive posljedice?
Ukratko: izolirana teorija.
Moj mozak tvrdoglavo odbija subatomske informacije, al mu se sviđa pjesma i crtić!
Moj mozak tvrdoglavo odbija subatomske informacije, al mu se sviđa pjesma i crtić!
A subatomske čestice uglavnom ignoriraju i tvoj i moj mozak!
Jako lijep članak.
Ne. Masa fotona je nula. Masa neutrina je veća od nule.
Također, nema razlike što se tiče crnih rupa. Fotoni, neutrini ili teže čestice (recimo protoni) isto završavaju što se tiče crnih rupa. Ako prođu kroz horizont događaja, nema im povratka u ovaj svijet.
Dobiti izvrsno štivo iz nuklearne fizike, pjesmu i crtić nakon napornog radnog dana - šta čovjek može više poželjeti? ;)
Jucer bas idem posla i slusam na radiju interview s Macdonaldom, nazvali ga 12 sati nakon objave, kaze da prakticki nije silazio s telefona cijeli dan. Interview je inace online ovdje.
Traje <10 minuta, kratko je opisao sto je radio, dobar dio interviewa je zapravo vise osobne reakcije na nagradu.
Nemam rijeci!
Jednostavno, mogu se samo jos jednom ponoviti sa prigodnom ilustracijom.
Imam samo jedan prigovor na tezu po kojoj neutrini imaju masu. Naime, neutrini i fotoni sa supernove SN 1987A u Velikom Magellanovom oblaku detektirani su istodobno, a imajući u vidu udaljenost od 51400 parseka, naprosto nema prostora za tumačenje po kojem je brzina neutrina različita od C.
Naime, teorija predviđa da se oscilacije događaju samo u slučaju da neutrini imaju masu. A standardni model čestica i sila, najbolja dosadašnja teorija gradivnih elemenata svijeta, predviđa bezmasene neutrine. Što očito pokazuje da je standardni model nepotpun.
Koja teorija predviđa da moraju imati masu i zašto mijenjati standardni model, a ne tu teoriju?
Imam samo jedan prigovor na tezu po kojoj neutrini imaju masu. Naime, neutrini i fotoni sa supernove SN 1987A u Velikom Magellanovom oblaku detektirani su istodobno, a imajući u vidu udaljenost od 51400 parseka, naprosto nema prostora za tumačenje po kojem je brzina neutrina različita od C.
Argument je dobar, ali ja imam odgovor koji je još bolji :)
Kao prvo, neutrini i fotoni sa supernove SN 1987A nisu detektirani istodobno. Neutroni su detektirani dva do tri sata PRIJE!!!
Prvo su došli neutrini (neovisno su ih opazila čak tri opservatorija), a kasnije svjetlost.
To naravno ne znači da su neutrini brži od svjetlosti. To je u skladu s modelima koji predviđaju da se neutrini prvi emitiraju. Oni se, naime, lakše izvuku iz tog kaosa eksplozije zvijezde. Svjetlosti treba vremena da se probije van.
No, da su krenuli baš istodobno, došli bi gotovo istodobno, makar neutrini imaju masu.
Probajte sami izračunati. Ako za masu neutrina uzmemo 0,3 mc2 (to je gornja granica procjene mase), a njihova energija je u većini slučajeva oko 10 MeV.
Gama-faktor je u tom slučaju 100 milijuna, a brzina je praktički brzina svjetlosti u vakuumu (malo, malo, malo manja).
Za udaljenost od 168 tisuća godina svjetlosti (udaljenost SN 1987A do Zemlje) meni je delta t (razlika u dolasku neutrina i fotona, pod pretpostavkom da su istodobno krenuli) ispala manja od TISUĆINKE SEKUNDE.
Ako ne cjepidlačimo onda možemo reći: da, stigli su istodobno. Ali to ne znači da "nema prostora za tumačenje po kojem je brzina neutrina različita od C"
Itekako ima prostora. Prostora koliko hoćete :)
Naime, teorija predviđa da se oscilacije događaju samo u slučaju da neutrini imaju masu. A standardni model čestica i sila, najbolja dosadašnja teorija gradivnih elemenata svijeta, predviđa bezmasene neutrine. Što očito pokazuje da je standardni model nepotpun.
Koja teorija predviđa da moraju imati masu i zašto mijenjati standardni model, a ne tu teoriju?
Pa ako baš hoćete imena teorija: u standarnosm modelu postoji matrica Cabibbo–Kobayashi–Maskawa. koja opisuje miješanje kvantnih stanja zbog slabe interakcije kod slobodne propagacije čestica.
Za neutrine (zbog njihove specifičnosti) ekvivalent te matrice je je matrica Pontecorvo–Maki–Nakagawa–Sakata. Otuda dolazi predviđanje masa ako postoje oscilacije.
Ali nisu bitna imena, ni tehnički detalji teorija.
Odgovor na pitanje: koju teoriju od dvije odabrati ako daju različita predviđanja: ONU ČIJA SE PREDVIĐANJA SLAŽU S EKSPERIMENTOM.
Naime, teorija predviđa da se oscilacije događaju samo u slučaju da neutrini imaju masu. A standardni model čestica i sila, najbolja dosadašnja teorija gradivnih elemenata svijeta, predviđa bezmasene neutrine. Što očito pokazuje da je standardni model nepotpun.
Koja teorija predviđa da moraju imati masu i zašto mijenjati standardni model, a ne tu teoriju?
Pa ako baš hoćete imena teorija: u standarnosm modelu postoji matrica Cabibbo–Kobayashi–Maskawa. koja opisuje miješanje kvantnih stanja zbog slabe interakcije kod slobodne propagacije čestica.
Za neutrine (zbog njihove specifičnosti) ekvivalent te matrice je je matrica Pontecorvo–Maki–Nakagawa–Sakata. Otuda dolazi predviđanje masa ako postoje oscilacije.
Ali nisu bitna imena, ni tehnički detalji teorija.
Odgovor na pitanje: koju teoriju od dvije odabrati ako daju različita predviđanja: ONU ČIJA SE PREDVIĐANJA SLAŽU S EKSPERIMENTOM.
Rekao bih da se teorija o masivnim neutrinima ne slaže s eksperimentom jer im je brzina c. Moje mišljenje je da za postojanje oscilacija treba potražiti alternativno objašnjenje. Naime i predviđanja Ptolomejevog geocentričnog sustava su se svojedobno bolje slagala s eksperimentalnim opažanjem od kopernikanskog heliocentrizma, pa to svejedno nije bio dobar razlog za ostajanje na geocentrizmu, budući da je rješenje bilo u smjeru izmišljanja potpuno nove grane matematike i drugačijeg modela Sunčevog sustava, a ne po principu imaš dvije teorije pa biraj. Često su sve ponuđene teorije krive i treba naprosto smisliti bolje objašnjenje opažanja.
Rekao bih da se teorija o masivnim neutrinima ne slaže s eksperimentom jer im je brzina c. Moje mišljenje je da za postojanje oscilacija treba potražiti alternativno objašnjenje. Naime i predviđanja Ptolomejevog geocentričnog sustava su se svojedobno bolje slagala s eksperimentalnim opažanjem od kopernikanskog heliocentrizma, pa to svejedno nije bio dobar razlog za ostajanje na geocentrizmu, budući da je rješenje bilo u smjeru izmišljanja potpuno nove grane matematike i drugačijeg modela Sunčevog sustava, a ne po principu imaš dvije teorije pa biraj. Često su sve ponuđene teorije krive i treba naprosto smisliti bolje objašnjenje opažanja.
Jesi li uopce procitao autorov odgovor?!
Argument je dobar, ali ja imam odgovor koji je još bolji :)
Kao prvo, neutrini i fotoni sa supernove SN 1987A nisu detektirani istodobno. Neutroni Neutrini su detektirani dva do tri sata PRIJE!!!
Prvo su došli neutrini (neovisno su ih opazila čak tri opservatorija), a kasnije svjetlost.
To naravno ne znači da su neutrini brži od svjetlosti. To je u skladu s modelima koji predviđaju da se neutrini prvi emitiraju. Oni se, naime, lakše izvuku iz tog kaosa eksplozije zvijezde. Svjetlosti treba vremena da se probije van.
No, da su krenuli baš istodobno, došli bi gotovo istodobno, makar neutrini imaju masu.
Probajte sami izračunati. Ako za masu neutrina uzmemo 0,3 mc2 (to je gornja granica procjene mase), a njihova energija je u većini slučajeva oko 10 MeV.
Gama-faktor je u tom slučaju 100 milijuna, a brzina je praktički brzina svjetlosti u vakuumu (malo, malo, malo manja).
Za udaljenost od 168 tisuća godina svjetlosti (udaljenost SN 1987A do Zemlje) meni je delta t (razlika u dolasku neutrina i fotona, pod pretpostavkom da su istodobno krenuli) ispala manja od TISUĆINKE SEKUNDE.
Ako ne cjepidlačimo onda možemo reći: da, stigli su istodobno. Ali to ne znači da "nema prostora za tumačenje po kojem je brzina neutrina različita od C"
Itekako ima prostora. Prostora koliko hoćete :)
Mislim da jasnije od ovoga ne moze.
Imam samo jedan prigovor na tezu po kojoj neutrini imaju masu. Naime, neutrini i fotoni sa supernove SN 1987A u Velikom Magellanovom oblaku detektirani su istodobno, a imajući u vidu udaljenost od 51400 parseka, naprosto nema prostora za tumačenje po kojem je brzina neutrina različita od C.
Argument je dobar, ali ja imam odgovor koji je još bolji :)
Kao prvo, neutrini i fotoni sa supernove SN 1987A nisu detektirani istodobno. Neutroni su detektirani dva do tri sata PRIJE!!!
Prvo su došli neutrini (neovisno su ih opazila čak tri opservatorija), a kasnije svjetlost.
To naravno ne znači da su neutrini brži od svjetlosti. To je u skladu s modelima koji predviđaju da se neutrini prvi emitiraju. Oni se, naime, lakše izvuku iz tog kaosa eksplozije zvijezde. Svjetlosti treba vremena da se probije van.
Koliko sam ja shvatio model supernove, neutrini su posljedica gravitacijskog kolapsa zvijezde u kojem uslijed pritiska dolazi do beta raspada protona na neutron, pozitron i elektronski neutrino, i tih proizvedenih neutrina ima toliko da su u stanju izvršiti ozbiljan utjecaj na vanjsku ljusku zvijezde (navodno se 10% mase mirovanja zvijezde konvertira u neutrine, odnoosno 10^46 Joulea) i tu se radi o nesvakodnevnoj pojavi, budući da ti neutrini transmutiraju elemente na poprilično masivnoj skali; ne bih rekao da fotonima treba više vremena da se (vjerojatno uslijed difrakcije) izvuku iz tog pakla, nego bih rekao da je neutrinski burst posljedica gravitacijskog kolapsa zvijezde uslijed pada radijacijskog tlaka (zbog završetka željeznog ciklusa), nakon čega ogromni neutrinski flux krene prema van i "all hell breaks loose", uključujući, apparently, sintezu elemenata težih od željeza, i naglo oslobađanje velike količine energije.
S ostatkom proračuna se slažem, po podacima koje sam vidio masa neutrina se procjenjuje negdje na 10^-10 mase elektrona, tako da se smatram ispravljenim, na 50-tak kiloparseka udaljenosti se ne bi vidjela primjetna vremenska razlika između fotona i neutrina.
Rekao bih da se teorija o masivnim neutrinima ne slaže s eksperimentom jer im je brzina c. Moje mišljenje je da za postojanje oscilacija treba potražiti alternativno objašnjenje. Naime i predviđanja Ptolomejevog geocentričnog sustava su se svojedobno bolje slagala s eksperimentalnim opažanjem od kopernikanskog heliocentrizma, pa to svejedno nije bio dobar razlog za ostajanje na geocentrizmu, budući da je rješenje bilo u smjeru izmišljanja potpuno nove grane matematike i drugačijeg modela Sunčevog sustava, a ne po principu imaš dvije teorije pa biraj. Često su sve ponuđene teorije krive i treba naprosto smisliti bolje objašnjenje opažanja.
Jesi li uopce procitao autorov odgovor?!
:facepalm:
Ajmo to ovako formulirati.
Autor napiše dvije poruke. U jednoj primjetim jednu stvar na koju želim replicirati, a u drugoj drugu. U prvoj poruci se ne slažem s konceptom da se prihvaća ona teorija koja se bolje slaže s mjerenjima jer bi po tom kriteriju još koristili Ptolomejev geocentrizam, a u drugoj smatram da je autor u okviru definiranih parametara u pravu, dakle da je za ponuđene vrijednosti mase neutrina 50kpc premala udaljenost za opažanje značajnijih razlika u vremenu dolaska. Unatoč tome, nisam uvjeren da neutrino ima masu; neko treće objašnjenje bi moglo biti bolje, pogotovo budući da je neutrino jako egzotična čestica i promjena okusa neutrina bi mogla imati uzrok na neočekivanom mjestu. Kao potencijalni uzroci mi padaju na pamet svakakve stvari, od toga da možda ima ne-cjelobrojnu Hausdorffovu dimenziju i da je "okus" zapravo rezultat načina na koji se neutrino "postavi" u odnosu na "uobičajeni" prostor, i dalje u tom smjeru. Inače nisam neki ljubitelj standardnog modela ali ovo mi ne izgleda kao točka na kojoj bi on padao tako da sam sklon drugačijim tumačenjima.
Hura za napotpuni standardni model!
Sama pomisao da smo zarobljeni ovdje i da ne mozemo mrdati a toliko ima neceg tamo negdje van je deprimirajuca.
Ostalo ce nekako nadoci samo treba vremena.
:facepalm:
Ajmo to ovako formulirati.
Autor napiše dvije poruke. U jednoj primjetim jednu stvar na koju želim replicirati, a u drugoj drugu. U prvoj poruci se ne slažem s konceptom da se prihvaća ona teorija koja se bolje slaže s mjerenjima jer bi po tom kriteriju još koristili Ptolomejev geocentrizam, a u drugoj smatram da je autor u okviru definiranih parametara u pravu, dakle da je za ponuđene vrijednosti mase neutrina 50kpc premala udaljenost za opažanje značajnijih razlika u vremenu dolaska. Unatoč tome, nisam uvjeren da neutrino ima masu; neko treće objašnjenje bi moglo biti bolje, pogotovo budući da je neutrino jako egzotična čestica i promjena okusa neutrina bi mogla imati uzrok na neočekivanom mjestu. Kao potencijalni uzroci mi padaju na pamet svakakve stvari, od toga da možda ima ne-cjelobrojnu Hausdorffovu dimenziju i da je "okus" zapravo rezultat načina na koji se neutrino "postavi" u odnosu na "uobičajeni" prostor, i dalje u tom smjeru. Inače nisam neki ljubitelj standardnog modela ali ovo mi ne izgleda kao točka na kojoj bi on padao tako da sam sklon drugačijim tumačenjima.
Nakon sto nam napisao da ti je autor odgovorio, vidio sam da si i ti njemu replicirao i tu smo se mimoisli, bio sam par sekundi brzi sa svojim postom.
Chill dude.
