Mogu li računalne igre doista biti pokretač ekonom

poruka: 99
|
čitano: 11.789
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Mogu li računalne igre doista biti pokretač ekonom".
8 godina
offline
Mogu li računalne igre doista biti pokretač ekonom

Hrvatima a i cijeloj jugoistocnoj europi najbolje rijesenje za gospodarski procvat jeste da se ugledaju na Tajland i sex turizam ! a gaming industriju  nek ostave onima koji imaju ozbiljne investitore !

waaagh
 
0 1 hvala 0
15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
CalvinRi kaže...
Zasto je nemoguće vratiti kredit?

 Moguće je na pojedinačnoj razini, određeni postotak ljudi će uspjeti vratiti kredit. No, na globalnoj razini, kredit je matematički neotplativ. Ne zato što su neki lijeni ili neefikasni ili nisu proizveli, nego jednostavno jer ne postoji novac za kamatu, nikada nije proizveden, matematički je nemoguće otplatiti ga. Barem ne u novcu. Možeš ga otplaćivati nekretninama, autocestama, tvrtkama, izvorima vode itd, ali ćeš i dalje biti u dugu čak i kada ostaneš bez svega. Dok god imaš novac koji je nastao kao dug, ti si dužan a novac za kamatu ne postoji, znači ostaješ i dalje bez imovine sve više i više. Slično kao ona igra gdje 10 ljudi pleše i imaš 9 stolica na koje moraju sjesti kad muzika prestane što prije. Jedan izvisi. Netko oduzme još jednu stolicu (kamata) i novi krug s 9 ljudi i 8 stolica počinje. Ostali se rugaju ovom koji ispada, ne znajući da su oni na redu sljedeći puta. Tek kad zadnja osoba ostane počne se pitati, jer do sada nije ni primijetio da netko oduzima stolice (način proizvodnje novca). Koriste međusobne svađe ljudi kao dimnu zavjesu, jer se onda bave međusobnim prepirkama a ne korjenskim uzrokom problema.

15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Čak i društvo koje ima idealnu proizvodnju, veliku, efikasnu, bez troškova, ne može izaći iz duga jer novac koji duguju nikad nije proizveden. Mogu pokušati u robi vratiti, ali robu banka ne prihvaća.
14 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Top Bugovac kaže...
Ne stvaras novac ali stvoris nove vrijednosti s kojima ce doći i novci

 Vidim da ne razumiješ. Zapitaj se zašto je onda recimo Njemačka u sve većem dugu a stalno stvaraju nove vrijednosti? Banke nikad ne puštaju u opticaj slobodan novac koji bi pokrivao novostvorene vrijednosti, nego samo u obliku kredita. Preporučam ti da pročitaš knjigu Kako je nastao novac (imas online u pdfu), pa će ti odmah biti sve jasno.

Poruka je uređivana zadnji put ned 17.4.2016 10:04 (ojpi).
15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...

 Moguće je na pojedinačnoj razini, određeni postotak ljudi će uspjeti vratiti kredit. No, na globalnoj razini, kredit je matematički neotplativ. Ne zato što su neki lijeni ili neefikasni ili nisu proizveli, nego jednostavno jer ne postoji novac za kamatu, nikada nije proizveden, matematički je nemoguće otplatiti ga. Barem ne u novcu. Možeš ga otplaćivati nekretninama, autocestama, tvrtkama, izvorima vode itd, ali ćeš i dalje biti u dugu čak i kada ostaneš bez svega. Dok god imaš novac koji je nastao kao dug, ti si dužan a novac za kamatu ne postoji, znači ostaješ i dalje bez imovine sve više i više. Slično kao ona igra gdje 10 ljudi pleše i imaš 9 stolica na koje moraju sjesti kad muzika prestane što prije. Jedan izvisi. Netko oduzme još jednu stolicu (kamata) i novi krug s 9 ljudi i 8 stolica počinje. Ostali se rugaju ovom koji ispada, ne znajući da su oni na redu sljedeći puta. Tek kad zadnja osoba ostane počne se pitati, jer do sada nije ni primijetio da netko oduzima stolice (način proizvodnje novca). Koriste međusobne svađe ljudi kao dimnu zavjesu, jer se onda bave međusobnim prepirkama a ne korjenskim uzrokom problema.

 

ojpi kaže...

 Vidim da ne razumiješ. Zapitaj se zašto je onda recimo Njemačka u sve većem dugu a stalno stvaraju nove vrijednosti? Banke nikad ne puštaju u opticaj slobodan novac koji bi pokrivao novostvorene vrijednosti, nego samo u obliku kredita. Preporučam ti da pročitaš knjigu Kako je nastao novac (imas online u pdfu), pa će ti odmah biti sve jasno.

 Kriste Isuse i Majko Marijo koje gluposti vas dvojica možete nadrobiti.  Nije ni čudo da smo u banani ako nam je ovo reprezentativni primjerak ekonomske pismenosti.

 

Kamata je vrijednost koju plaćaš zato jer novac trebaš odmah a ne kroz vrijeme. Recimo, ja sam prošli mjesec digao kredit na 50k, a vratiti ću mislim oko 53-54k. Tih 4k je cijena koju sam ja spreman platiti da taj novac imam sada a ne nakon tri godine (koliko je dogovorena otplata). De facto, tebi kamata je vrijednost u novcu vremena koje ne moraš čekati da dođeš do određenih resursa.

 

Ajmo okrenuti priču, po ovome vašem magičnom nastajanju i nestajanju novca - što je onda štednja? Kao što imam kredit, imam i štednju otovorenu u banci za X iznos kroz Y godina  nakon koje ću dobiti Z para (gdje je Z > X). Kako je tu onda odjednom stvoren novac na mom računu?

You can patch technical vulnerabilities as they evolve, but there is no patch for stupidity, or rather gullibility. - Kevin Mitnick
14 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...
CalvinRi kaže...
Zasto je nemoguće vratiti kredit?

 Moguće je na pojedinačnoj razini, određeni postotak ljudi će uspjeti vratiti kredit. No, na globalnoj razini, kredit je matematički neotplativ. Ne zato što su neki lijeni ili neefikasni ili nisu proizveli, nego jednostavno jer ne postoji novac za kamatu, nikada nije proizveden, matematički je nemoguće otplatiti ga. Barem ne u novcu. Možeš ga otplaćivati nekretninama, autocestama, tvrtkama, izvorima vode itd, ali ćeš i dalje biti u dugu čak i kada ostaneš bez svega. Dok god imaš novac koji je nastao kao dug, ti si dužan a novac za kamatu ne postoji, znači ostaješ i dalje bez imovine sve više i više. Slično kao ona igra gdje 10 ljudi pleše i imaš 9 stolica na koje moraju sjesti kad muzika prestane što prije. Jedan izvisi. Netko oduzme još jednu stolicu (kamata) i novi krug s 9 ljudi i 8 stolica počinje. Ostali se rugaju ovom koji ispada, ne znajući da su oni na redu sljedeći puta. Tek kad zadnja osoba ostane počne se pitati, jer do sada nije ni primijetio da netko oduzima stolice (način proizvodnje novca). Koriste međusobne svađe ljudi kao dimnu zavjesu, jer se onda bave međusobnim prepirkama a ne korjenskim uzrokom problema.

 Sorry, al meni to nema veze s vezom. Ja recimo, dignem kredu, kupim neki apartman i iznajmljujem. Nakon nekoliko godina vratim kredu, ostane mi taj apartman. Ja u plusu, banka u plusu, ne vidim tko je ostao bez stolice. Ekipa koja iznajmljuje ima neku njihovu racunicu, ne zanima me. Ja tu kamatu za kredit platim kako mogu, dal od svoje place, ili od toga sta sam zaradio od iznamjlivanja. Ne moram ga platit autocestama, nekretninama, izvorima vode i sl. Jedino da nesto krene po zlu, pa da moram prodat tu nekretninu da pokrijem kredit, al to je moj rizik u koji se upustam.

 

Lack of money is the root of all evil. George Bernard Shaw
15 godina
odjavljen
offline
Mogu li računalne igre doista biti pokretač ekonom

LOL, čitam i ne vjerujem. 

Moj PC  
0 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
CalvinRi kaže...
Ja recimo, dignem kredu, kupim neki apartman i iznajmljujem. Nakon nekoliko godina vratim kredu, ostane mi taj apartman. Ja u plusu, banka u plusu, ne vidim tko je ostao bez stolice. ...

E, tu je onaj dio koji je teže shvatljiv. Svatko je navikao razmišljati iz perspektive "ja", i teško mu se prebaciti na perspektivu cjeline. Kao drvo koje vidi samo metar oko sebe a ne vidi šumu i njene granice. Iz perspektive "ja" osoba misli da je količina novca i resursa beskrajna, što nije točno, ali tako ljudi razmišljaju i iz te perspektive kreću i onda im je svako drugačije razmišljanje glupost i neshvatljivo. Ali probati ću:

Na otoku si na kojem do tada nije bilo novca. Tamo smo ja, ti, Marko i Mirko, i potpuna je izolacija, to je naš "svijet".

Ti, Marko i Mirko shvatite da je teško razmjenjivati robu za robu, jer trebaš naći što drugoj osobi međusobno treba. Lakše je roba-novac-roba.

Ja vam predložim rješenje: razmjena robe preko novca, s tim da JA proizvodim novac, i samo ja to smijem. Uz kamatu.

Vi se sretni složite (velika pogreška, ali to još ne vidite).

Ti iznajmljuješ apartmane.

Marko ima kuću i voćnjak (proizvodi jabuke, same od sebe rastu, samo ih ubereš).

Mirko ima izvor vode (samo je upakira u bocu i prodaje, nema skoro ništa za raditi).

Nitko ništa ne duguje nikome, prepuni ste robe i dobara, a ja sam bankar koji nema novaca.

Imam točno NULA novaca uloženo u taj bankarski posao, ali smijem stvarati novac, VI (zakon) ste mi dali dozvolu.

(primijetite da vam ne posudjujem novac koji imam, nego ga stvaram po potrebi - velika, epohalna razlika).

 

Marko želi kupiti vodu, pa posudi 10. Misli "vratiti ću od zarade kad prodam jabuke".

Mirko želi kupiti jabuke, pa posudi 10. Misli "vratiti ću od zarade kad prodam vodu".

Ti želiš kupiti malo jabuka i malo vode, pa posudiš 10. Misliš "vratiti ću od zarade najma".

 

Ja kao bankar, napišem na stanje vaših računa, 10, 10, 10 - uplatio sam vam glavnicu kredita.

Vi mislite da sam vam novac koji sam vam dao da je došao kamionom u banku, ili da sam ga uzeo s nekog svog računa pa stavio vama, ili s računa štediša pa ga stavio vama, niste svjesni da nije bilo nikakvog kamiona novca ni transfera s ičijeg računa. Stvorio sam novi novca upisivanjem brojke na stanje vašeg računa. I toga vi niste svjesni. Ali svjsni ste da ste sada dužni i da dug morate vratiti.

U cijelom financijskom sustavu sada postoji 30 novaca. Ali zbog kamate svi vi zajedno morate vratiti 45 (svatko mora vratiti 5 za kamatu). Mislite da ćete uspjeti, jer efikasno proizvodite i nema korupcije. Izgleda vam "sve 5".

 

Dođe vrijeme naplate kredita.

Ja moram dobiti 45. To je nemoguće, jer u sustavu (na vašim računima) postoji samo 30, ali vi to još ne znate jer gledate svatko iz samo svoje perspektive, "zaraditi ćete pa otplatiti".

Niste sposobni razmišljati na ukupnoj razini, vidjeti skupnu sliku, niti vas je tko učio razmišljati na toj razini. To neznanje će vas skupo koštati.

...nastavak slijedi... (sad moram ići, obaveze)

9 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže....

U cijelom financijskom sustavu sada postoji 30 novaca. Ali zbog kamate svi vi zajedno morate vratiti 45 (svatko mora vratiti 5 za kamatu). Mislite da ćete uspjeti, jer efikasno proizvodite i nema korupcije. Izgleda vam "sve 5".

 

Dođe vrijeme naplate kredita.

Ja moram dobiti 45. To je nemoguće, jer u sustavu (na vašim računima) postoji samo 30, ali vi to još ne znate jer gledate svatko iz samo svoje perspektive, "zaraditi ćete pa otplatiti".

Niste sposobni razmišljati na ukupnoj razini, vidjeti skupnu sliku, niti vas je tko učio razmišljati na toj razini. To neznanje će vas skupo koštati.

...nastavak slijedi... (sad moram ići, obaveze)

 

Taj "matematicki" problem nedovoljne mase novca je rjesen tako da stvaranje novca sa "povratnim kamatama" nije jedini mehanizam stvaranja. Npr. centralna (drzavna) banka moze stvorit novac i bez kamata, bilo printanjem novca ili kupovanjem dobara sa stvorenim novcem - npr. financijskih instrumenata. Dakle drzavna banka moze stvorit novac doslovno iz nicega. ( https://en.wikipedia.org/wiki/Quantitative_easing )


Zasto uopce stvarat novac "iz nicega"? Stvaranje novca je potrebno da se stabilizira "kupovna moc" (vrijednost) novca. Laicki najjednostavnije receno vrijednost novca tezi vrijednosti koja se dobije dijeljenjem ukupne mase novca na trzistu sa ukupnom masom dobara na trzistu koje se moze (i zeli) kupiti sa tim novcem. S obzirom da se ukupna masa dobara na trzistu stalno povecava proizvodnjom (ali nekad i smanjuje), time i varira vrijednost novca.


Da je npr. masa novca uvijek staticna, a ukupna masa dobara na trzistu se stalno povecava i poveca 100 puta, nakon sto se vrijednost novca stabilizira (padom cijene dobara) tada sa brojcano jednakom notom/novcanice mozete kupiti 100 puta vise dobara. Znaci onda bi npr. umjesto kuna u primarnoj upotrebi bile lipe, sto bas i nije zgodno ni nepredviceno. Naravno to sto mozete sa istim brojem kuna kupiti 100 puta vise dobara, ne znaci nuzno da ste bogatiji, ako se proizvodnja povecala tako da se zaposlilo 100 puta vise ljudi (recimo da svi imaju istu vrijednost rada/placu), onda je vasa placa brojcano pala (ista masa novca, 100x veci broj primatelja) i brojcano je sto puta manja, ali vrijednost joj je i dalje ista kao i prije zbog jacanja valute, i dalje mozete kupit jednaku kolicinu dobara! Ako pak je postignuto sa samo 50 puta vise ljudi (povecana efikasnost), tada je vasa placa brojcano 50 puta manja (recimo da i vi sada imate tu efikasnost), ali je valuta 100x jaca pa je sada vrijednost place duplo veca, jeey! Ako ne zelimo lipe zamjeniti s kunama onda drzava i banke moraju stvarati novac brzinom kojom raste gospodarstvo.


Naravno to nije jedina uloga stvaranja novca. Npr. ako zelite povecati obujam gospodarstva, mozete "upumpavat" stvoren novac u njega, koji sluzi kao kapital za stvaranje novih poduzeca ili za prosirivanje kapaciteta postojecih poduzeca, bez tog upumpavanja gospodarstvo bi bilo puno tromije i nedinamicnije. Primarni nacin na koji se to danas postize je da komercijalne banke stvore novac "na dug" i izdaju ga kao kredit.


Ali opet ako previse novca prebrzo upumpavamo tada dolazi opasnost od inflacije, da vrijednost novca naglo padne zbog velikog povecanja mase novca naspram iste mase dobara na trzistu. Ako se cijene dobara dovoljno brzo ne korigiraju prema novoj ukupnoj masi novca, moze se dogoditi da ukupna cijenovna vrijednost robe ne pokriva sav novac na trzistu i netko "izvisi", sto moze naglo dodatno eksalirati ako ljudi pocnu panicarit i pokusaju si stvorit "zalihe" osnovnih dobara. Recimo ako se ne varam SFRJ je u jednom trenutku stvarala novac za place sluzbenika jer im se kasa ispraznila. Masa novca na trzistu je naglo rasla bez da je taj rast pratila ukupna mase dobara, dapace, masa dobara je padala - uslijedile su velike nestasice dobara i ogromna inflacija.

 


BTW Naravno da je trenutni globalni financijski sustav daleko on neceg idealnog i pametnog, ali nemoj uzimat zdravo za gotovo sve sto procitas u nekoj knjizi ili na internetu. Bilo tko moze napisat knjigu, pa cak i jedan Pernar. 

Poruka je uređivana zadnji put ned 17.4.2016 16:24 (DanijelX).
15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...

Imam točno NULA novaca uloženo u taj bankarski posao, ali smijem stvarati novac, VI (zakon) ste mi dali dozvolu.

(primijetite da vam ne posudjujem novac koji imam, nego ga stvaram po potrebi - velika, epohalna razlika).

 To tako ne funkcionira.

 

2 + 2 = 5.

Kako? Zamislimo da smo se mi dogovorili da 2 može biti 2, ali može biti i 3. Eto tako. Argumenti su ti negdje na toj razini.

You can patch technical vulnerabilities as they evolve, but there is no patch for stupidity, or rather gullibility. - Kevin Mitnick
8 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Pa zapravo, od kada novac nije vezan za zlato, on je postao čisto virtualna stvar.
https://en.wikiquote.org/wiki/Mikhail_Bakunin
Moj PC  
1 0 hvala 0
13 godina
offline
Mogu li računalne igre doista biti pokretač ekonom

Netko je gledao zeitgeist

You have to be odd to be number one
Moj PC  
1 0 hvala 0
14 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Tonči kaže...

LOL, čitam i ne vjerujem. 

 Ne vjerujem i čitam!
Ajmo malo sa kredita povratak na temu. Tema mi je zanimljiva, rasprava iz klupa HNB-a i ne baš...

15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
DanijelX kaže...

 

Taj "matematicki" problem nedovoljne mase novca je rjesen tako da stvaranje novca sa "povratnim kamatama" nije jedini mehanizam stvaranja. Npr. centralna (drzavna) banka moze stvorit novac i bez kamata...
BTW Naravno da je trenutni globalni financijski sustav daleko on neceg idealnog i pametnog, ali nemoj uzimat zdravo za gotovo sve sto procitas u nekoj knjizi ili na internetu.

Riješen je? Kad bi to bila istina, ja bih bio jako sretan. Pogledaj zbroj duga svih zemalja, pa zbroji količinu novca koji postoji i usporedi kako su "jednaki" pa je riješeno, krediti su otplativi! Brzo ćeš vidjeti da ne da nije riješen, nego se problem produbljuje sve većom brzinom, akcelerira! Ne znam gdje živiš i pratiš li to, ali stari moj, to nije niti načet problem, jer sve mjere koje "pokušavaju" ni ne okrznu izvor problema, zaobilaze uzrok u širokom luku. Ono što me plaši je koliko je teško ljudima to objasniti, koliko malo ljudi to vidi, pa čak i obrazovanih intelektualaca, čak i ekonomski obrazovanih.

Novac koji sada stvaraju centralne banke je doslovno zanemariv u odnosu na novac koji stvaraju privatne banke prilikom izdavanja kredita. A čak i da nije zanemariv, nego veći od novca stvorenog u privatnim bankama, ukoliko taj novac ne ode direktno dužnicima (državama, pojedincima, tvrtkama - što su također zabranili), oni se i dalje ne mogu izvući iz duga.

Mogu jedino izvozom mrvu smanjiti zaduženost na kratko vrijeme, problem prebaciti "preko plota". Jer što je jednoj zemlji izvoz, drugoj zemlji je uvoz. Suma svih izvoza jednaka je sumi svih uvoza. Kad jedna zemlja smanji dug izvozom, znači da ga druga zemlja povećava. Ali ukupan dug svih zemalja zajedno (suma) raste, i dokle god novac nastaje kao kredit, rasti će i dalje, i države će biti sve slabije i ostajati bez sve više imovine, skupa s ljudima i firmama, konstantni generator krize.

Nekada je samo car smio stvarati novac, jer to je znak vlasti i moći. Danas to imaju privatne tvrtke, a moć država i naroda je sve manja kako tonu u sve dublji dug, i više oni ne odlučuju nego čelnici tvrtki kojima su dužni.

Jedino se čudim kako ljudi mogu biti slijepi pored zdravih očiju, to mi je na razini fenomena. Ono 30 godina gledaju kako dug raaste, što god pokušaju ne upali (naravno, jer ne diraju uzrok), i ima ljudi koji i dalje misle da rade ispravno i da razumiju uzrok. Nevjerojatno. Meni da veš mašinu neko ne popravi 30 godine a stalno nešto pokušava i uvjerava me da još samo ovaj dio moram promijenit, ne bih ga pustio ni blizu, nego bi zvao nekog tko zna u čemu je konačan uzrok problema. I ne, nije to "jako komplicirano i neshvatljivo" kao što bi neki voljeli to prikazati. Jednostavno je kad se jednostavno objasni.

14 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Bukva kaže...
Keso kaže...

 Moguće je na pojedinačnoj razini, određeni postotak ljudi će uspjeti vratiti kredit. No, na globalnoj razini, kredit je matematički neotplativ. Ne zato što su neki lijeni ili neefikasni ili nisu proizveli, nego jednostavno jer ne postoji novac za kamatu, nikada nije proizveden, matematički je nemoguće otplatiti ga. Barem ne u novcu. Možeš ga otplaćivati nekretninama, autocestama, tvrtkama, izvorima vode itd, ali ćeš i dalje biti u dugu čak i kada ostaneš bez svega. Dok god imaš novac koji je nastao kao dug, ti si dužan a novac za kamatu ne postoji, znači ostaješ i dalje bez imovine sve više i više. Slično kao ona igra gdje 10 ljudi pleše i imaš 9 stolica na koje moraju sjesti kad muzika prestane što prije. Jedan izvisi. Netko oduzme još jednu stolicu (kamata) i novi krug s 9 ljudi i 8 stolica počinje. Ostali se rugaju ovom koji ispada, ne znajući da su oni na redu sljedeći puta. Tek kad zadnja osoba ostane počne se pitati, jer do sada nije ni primijetio da netko oduzima stolice (način proizvodnje novca). Koriste međusobne svađe ljudi kao dimnu zavjesu, jer se onda bave međusobnim prepirkama a ne korjenskim uzrokom problema.

 

ojpi kaže...

 Vidim da ne razumiješ. Zapitaj se zašto je onda recimo Njemačka u sve većem dugu a stalno stvaraju nove vrijednosti? Banke nikad ne puštaju u opticaj slobodan novac koji bi pokrivao novostvorene vrijednosti, nego samo u obliku kredita. Preporučam ti da pročitaš knjigu Kako je nastao novac (imas online u pdfu), pa će ti odmah biti sve jasno.

 Kriste Isuse i Majko Marijo koje gluposti vas dvojica možete nadrobiti.  Nije ni čudo da smo u banani ako nam je ovo reprezentativni primjerak ekonomske pismenosti.

 

Kamata je vrijednost koju plaćaš zato jer novac trebaš odmah a ne kroz vrijeme. Recimo, ja sam prošli mjesec digao kredit na 50k, a vratiti ću mislim oko 53-54k. Tih 4k je cijena koju sam ja spreman platiti da taj novac imam sada a ne nakon tri godine (koliko je dogovorena otplata). De facto, tebi kamata je vrijednost u novcu vremena koje ne moraš čekati da dođeš do određenih resursa.

 

Ajmo okrenuti priču, po ovome vašem magičnom nastajanju i nestajanju novca - što je onda štednja? Kao što imam kredit, imam i štednju otovorenu u banci za X iznos kroz Y godina  nakon koje ću dobiti Z para (gdje je Z > X). Kako je tu onda odjednom stvoren novac na mom računu?

 Ne isplati se ići u daljnju raspravu s tobom, zato sam ti i rekao da pročitaš knjigu.

14 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...
DanijelX kaže...

 

Taj "matematicki" problem nedovoljne mase novca je rjesen tako da stvaranje novca sa "povratnim kamatama" nije jedini mehanizam stvaranja. Npr. centralna (drzavna) banka moze stvorit novac i bez kamata...
BTW Naravno da je trenutni globalni financijski sustav daleko on neceg idealnog i pametnog, ali nemoj uzimat zdravo za gotovo sve sto procitas u nekoj knjizi ili na internetu.

Riješen je? Kad bi to bila istina, ja bih bio jako sretan. Pogledaj zbroj duga svih zemalja, pa zbroji količinu novca koji postoji i usporedi kako su "jednaki" pa je riješeno, krediti su otplativi! Brzo ćeš vidjeti da ne da nije riješen, nego se problem produbljuje sve većom brzinom, akcelerira! Ne znam gdje živiš i pratiš li to, ali stari moj, to nije niti načet problem, jer sve mjere koje "pokušavaju" ni ne okrznu izvor problema, zaobilaze uzrok u širokom luku. Ono što me plaši je koliko je teško ljudima to objasniti, koliko malo ljudi to vidi, pa čak i obrazovanih intelektualaca, čak i ekonomski obrazovanih.

Novac koji sada stvaraju centralne banke je doslovno zanemariv u odnosu na novac koji stvaraju privatne banke prilikom izdavanja kredita. A čak i da nije zanemariv, nego veći od novca stvorenog u privatnim bankama, ukoliko taj novac ne ode direktno dužnicima (državama, pojedincima, tvrtkama - što su također zabranili), oni se i dalje ne mogu izvući iz duga.

Mogu jedino izvozom mrvu smanjiti zaduženost na kratko vrijeme, problem prebaciti "preko plota". Jer što je jednoj zemlji izvoz, drugoj zemlji je uvoz. Suma svih izvoza jednaka je sumi svih uvoza. Kad jedna zemlja smanji dug izvozom, znači da ga druga zemlja povećava. Ali ukupan dug svih zemalja zajedno (suma) raste, i dokle god novac nastaje kao kredit, rasti će i dalje, i države će biti sve slabije i ostajati bez sve više imovine, skupa s ljudima i firmama, konstantni generator krize.

Nekada je samo car smio stvarati novac, jer to je znak vlasti i moći. Danas to imaju privatne tvrtke, a moć država i naroda je sve manja kako tonu u sve dublji dug, i više oni ne odlučuju nego čelnici tvrtki kojima su dužni.

Jedino se čudim kako ljudi mogu biti slijepi pored zdravih očiju, to mi je na razini fenomena. Ono 30 godina gledaju kako dug raaste, što god pokušaju ne upali (naravno, jer ne diraju uzrok), i ima ljudi koji i dalje misle da rade ispravno i da razumiju uzrok. Nevjerojatno. Meni da veš mašinu neko ne popravi 30 godine a stalno nešto pokušava i uvjerava me da još samo ovaj dio moram promijenit, ne bih ga pustio ni blizu, nego bi zvao nekog tko zna u čemu je konačan uzrok problema. I ne, nije to "jako komplicirano i neshvatljivo" kao što bi neki voljeli to prikazati. Jednostavno je kad se jednostavno objasni.

 Odlično napisano, ali kolko ja znam, u Hrvatskoj, a i u mnogim drugim zemljama, nitko ne može direktno do novca od centralne banke, nego samo od privatnih banaka uz kamate. I da, nije da baš svi ljudi ne razumiju da taj sustav vodi u propast. Svi stručnjaci i bankari sve znaju, ali ne žele pričati o tome jer predobro žive (čast izuzecima). Zašto bi rezali granu na kojoj sjede...

Poruka je uređivana zadnji put pon 18.4.2016 12:13 (ojpi).
9 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...

Riješen je? Kad bi to bila istina, ja bih bio jako sretan. 

 

Upravo to, rijesen. To je samo primjer koliko bi lako bilo rijesit taj problem kad bi to uopce bio problem u nasoj ekonomiji. Nazalost taj problem koji opisujes uopce ni ne postoji i nije glavni problem nase ekonomije :( ... "nazalost" - jer ga je tako lako rijesiti.


Objasnjenje zasto to ne postoji je kristalno jasno i objasnjivo osnovnoskolskom matematikom, ali nazalost bas se i ne lovi na ljude, ne volim bas ulaziti u to jer kad cujem "protuodgovore" na tu osnovnoskolsku matematiku, dode mi da zaplacem od muke :/


Pocetne postavke tvoje teze su da banka stvori 50kn, Perici posudi tih 50kn a trazi nazad 55kn. Tvrdis da matematika vracanja toga duga izgleda ovako: 50 - 55 = -5... i da zbog te negativne razlike na svijetu ima premalo novca da se vrati sav dug. Tvoja formula vrijedi za racunanje bilance pojedinca nakon vracanja duga, ali ne i za izracun "svjetske" bilance odnosno kolicine novca u svijetu nakon vracanja duga.


Primarna greska u toj formuli (kod primjene na zatvoreni sustav) je sto implicira da je novac unisten vracanjem duga. Za pojedinca to stvarno jest tako, jer se ne gleda zatvoreni/ukupni sustav vec lokalni/mali dio zatvorenog sustava u kojem mogu biti razne neujednacenosti, no naravno za ukupnu kolicinu novca u svijetu znamo da to nije tako. Evo i vizualni primjer toga:


Prije vracanja duga:
- ukupna kolicina novca na svijetu: 0kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 0kn


Banka stvori 50kn i posudi uz 10% kamate:
- ukupna kolicina novca na svijetu: 50kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 55kn


Posudioc vrati banci 50kn:
- ukupna kolicina novca na svijetu: 50kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 5kn


Ako ponovimo ove korake za jos jednu takvu transakciju dobijemo:
- ukupna kolicina novca na svijetu: 100kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 10kn


Dakle, vidis da se tvoja formula (iako intuitivna) ne moze primjeniti na ono sto racunas, i vidis da se kolicina novca povecava puno brze od kolicine duga, i uvijek se kolicinski stvara vise novca nego duga (tako dugo dok je kamata manja od 100%).


Ajmo sad na drugi problem, koji po istom principu intuitivno izgleda nerjesiv jer se gleda iz krivog kuta. S obzirom da sad banka ima sav novac, a druga strana sav dug, kako ce druga strana platiti taj dug? Odgovor je naravno neintuitivno rjesenje da ce banka sav novac (koji nije obvezna rezerva) dati drugoj strani, kao sto se to i dogada u stvarnom svijetu.


Greska je sto se na ovaj problem gleda iz perspektive Banka i Pero, a dobro znamo da Pero nema nista s bankom, zasto bi Banka Peri svojevoljno dala novac natrag? Gledanje iz perspektive Banka<->Pero nije zatvoreni sustav, vec opet lokalni dio velikog sustava, te ako Banku i Peru oduzmemo iz zatvorenog/ukupnog sustava tu onda jos ostaje treci "entitet" - ogromno trziste.


Kako onda banka vraca sav taj novac drugoj duznoj strani (Peri i trzistu)? Pogledajmo osnovnu bilancu poslovanja banke. Novac koji ulazi u banku zovemo prihod, novac koji "odlazi" iz banke zovemo rashod, a razliku izmedu to dvoje zovemo dobitak ili prihod, koji je idealnom slucaju pozitivan.


Prihod: ovo je ovdje ocito, 50kn koje im je Pero platio, plus naplate usluga odrzavanja racuna i sl. - al to cemo radi jednostavnosti ignorirati.
Rashod: place radnika, rezije, odrzavanje, marketing/oglasi, etc...


Za primjer uzmimo da bilanca izgleda ovako:


Prihod: 50kn
Razhod: 40kn
Profit: 50 - 40 = 10kn


Tkome sta ide? Prihod ocito ide banci, ali to nas i ne zanima, zanima nas kako sav taj novac zavrsi van ruka banke, po mogucnosti nesto i u rukama Pere.
Gdje zavrsi rashod? Ovo je ocito, osim ako Pero ne radi u toj istoj banci, sav rashod ode svima osim Banci i Peri, odnosno trecem entitetu - trzistu.
Gdje zavrsi profit? Profit direktno i indirektno zavrsi u rukama vlasnika dionica banke. Banka nije sam svoj vlasnik, i ako Pero nema dionice te banke onda sav profit ode u treci entitet - trziste.


Nakon ove raspodjele imamo stanje:


- ukupna kolicina novca na svijetu: 50kn
- Banka: 0 (radi jednostavnosti ignoriramo obveznu rezervu)
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 50

- ukupna kolicina duga na svijetu: 5kn
- Banka: 0
- Pero: 5
- Trziste(ostali svijet): 0

 

Ako se sad Pero zaposli na trzistu, na trzistu je vise i nego dovoljno novca (50kn) da zaradi za ostatak svog duga, te ce ga otplatiti. Ako se Pero iz bilo kojeg razloga ne uspije zaposliti, npr. nema kvalifikacija ili vlada nezaposlenost, onda su i Pero i Banka u k.


Ako banke bez ikakve odgovornosti daju kredit miljunima trzisno nezaposlivih Perica, onda je u k. cijeli svijet osim onih koji su dobivali bonuse za izdane kredite :/
Ako se sjecas onog jako simplificiranog modela ukupne mase novca i ukupne mase dobara iz prijasnjeg posta, dug je samo jos jedan oblik robe/dobara (moze se kupovat i prodavat) dakle dio te mase. U tom slucaju masovnog kreditiranje ljudi koji nemogu zaraditi taj novac, u jednom trenutku shvatit ce se da je taj dug nenaplativ, iluzija ce se razbit - ta roba je odjednom postala bezvrijedna, sto u praksi znaci da je unutar te ukupne mase dobara - jedan dobar dio implodirao.

 

Ako se sjecas opisa hiperinflacije, definicija je bila veliko povecanje mase novca koje ne prati povecanje mase dobara. Kod ove implozije imamo tehnicki slican efekt, s obzirom da je ukupna masa dobara naglo opala, znaci da je odjednom masa novca puna veca od mase dobara. U tom trenutku su na svijetlo sunca izlozene sve mane naseg financijskog sustava. Vise informacija ovdje: http://www.imdb.com/title/tt1645089/

Poruka je uređivana zadnji put uto 19.4.2016 10:40 (DanijelX).
15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...
DanijelX kaže...

 

Taj "matematicki" problem nedovoljne mase novca je rjesen tako da stvaranje novca sa "povratnim kamatama" nije jedini mehanizam stvaranja. Npr. centralna (drzavna) banka moze stvorit novac i bez kamata...
BTW Naravno da je trenutni globalni financijski sustav daleko on neceg idealnog i pametnog, ali nemoj uzimat zdravo za gotovo sve sto procitas u nekoj knjizi ili na internetu.

Riješen je? Kad bi to bila istina, ja bih bio jako sretan. Pogledaj zbroj duga svih zemalja, pa zbroji količinu novca koji postoji i usporedi kako su "jednaki" pa je riješeno, krediti su otplativi! Brzo ćeš vidjeti da ne da nije riješen, nego se problem produbljuje sve većom brzinom, akcelerira! Ne znam gdje živiš i pratiš li to, ali stari moj, to nije niti načet problem, jer sve mjere koje "pokušavaju" ni ne okrznu izvor problema, zaobilaze uzrok u širokom luku. Ono što me plaši je koliko je teško ljudima to objasniti, koliko malo ljudi to vidi, pa čak i obrazovanih intelektualaca, čak i ekonomski obrazovanih.

Novac koji sada stvaraju centralne banke je doslovno zanemariv u odnosu na novac koji stvaraju privatne banke prilikom izdavanja kredita. A čak i da nije zanemariv, nego veći od novca stvorenog u privatnim bankama, ukoliko taj novac ne ode direktno dužnicima (državama, pojedincima, tvrtkama - što su također zabranili), oni se i dalje ne mogu izvući iz duga.

Mogu jedino izvozom mrvu smanjiti zaduženost na kratko vrijeme, problem prebaciti "preko plota". Jer što je jednoj zemlji izvoz, drugoj zemlji je uvoz. Suma svih izvoza jednaka je sumi svih uvoza. Kad jedna zemlja smanji dug izvozom, znači da ga druga zemlja povećava. Ali ukupan dug svih zemalja zajedno (suma) raste, i dokle god novac nastaje kao kredit, rasti će i dalje, i države će biti sve slabije i ostajati bez sve više imovine, skupa s ljudima i firmama, konstantni generator krize.

Nekada je samo car smio stvarati novac, jer to je znak vlasti i moći. Danas to imaju privatne tvrtke, a moć država i naroda je sve manja kako tonu u sve dublji dug, i više oni ne odlučuju nego čelnici tvrtki kojima su dužni.

Jedino se čudim kako ljudi mogu biti slijepi pored zdravih očiju, to mi je na razini fenomena. Ono 30 godina gledaju kako dug raaste, što god pokušaju ne upali (naravno, jer ne diraju uzrok), i ima ljudi koji i dalje misle da rade ispravno i da razumiju uzrok. Nevjerojatno. Meni da veš mašinu neko ne popravi 30 godine a stalno nešto pokušava i uvjerava me da još samo ovaj dio moram promijenit, ne bih ga pustio ni blizu, nego bi zvao nekog tko zna u čemu je konačan uzrok problema. I ne, nije to "jako komplicirano i neshvatljivo" kao što bi neki voljeli to prikazati. Jednostavno je kad se jednostavno objasni.

 Stvarno nije teško za shvatiti. Da, zemlje su dužne, ali tu se računa na rast gospodarstva i kako gospodarstvo raste, raste i količina novca koje ima pa se može vratiti dug.

15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
DanijelX kaže...

Primarna greska u toj formuli (kod primjene na zatvoreni sustav) je sto implicira da je novac unisten vracanjem duga...

DanijelX, sviđa mi se kako logično razmišljaš. Međutim, treba znati da kao što novac banka stvara posuđivanjem, tako ga uništava njegovim vraćanjem. Vidi:

Kad bi otplatili sve dugove, ne bi više bilo novca u opticaju.

 

Prije vracanja duga:
- ukupna kolicina novca na svijetu: 0kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 0kn


Banka stvori 50kn i posudi uz 10% kamate:
- ukupna kolicina novca na svijetu: 50kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 55kn


Posudioc vrati banci 50kn:
- ukupna kolicina novca na svijetu: 0kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 5kn

 

Ako ponoviš ciklus:

- ukupna kolicina novca na svijetu: 0kn
- ukupna kolicina duga na svijetu: 10kn

 

 

Slijedi onaj većini ljudi TEŠKI DIO:

1) Ne postoji novac za vraćanje duga. Dakle, ne možeš dug vratiti nikakvom proizvodnjom! (mnogima to nikako nije jasno)

2) Možeš odgoditi vraćanje dizanjem novog kredita da bi otplatio stari. Ali time samo zbrajaš kamate i povećavaš brzinu kojom toneš u dug.

3) Možeš pokušati vratiti kredit tako da banci daš imovinu u zamjenu za ostatak duga. Za građane to je zapljena stana, a za državu je privatizacija tvrtki.

Međutim, niti to te neće izvući iz duga, jer je sav koji postoji dug, pa prema tome dok ima novca ti si dužan, plaćaš kamate i daješ imovinu banci dok ona (i s njom povezane sestrinske firme i privatni/poslovni računi nekolicine vlasnika banaka) ne postane vlasnik SVEGA što postoji plus kamate.

 

Koji su potezi ove i svih prijašnjih vlada?

1) dizanje novih kredita da bi se vraćali stare

2) privatizacija svega što država posjeduje (država ostaje bez imovine)

 

Nakon što se sve proda i dalje ćemo biti dužni.

 

Po mom mišljenju to bi moglo završiti ovako:

 

1) Ljudi i dalje ne shvaćaju kako ih varaju kroz jednostavnu novčanu prevaru. Dodatno im "zadime" raznim sukobima, da se pobiju među sobom. Ako previše ljudi skuži u čemu je stvar, izazvati svjetski rat, nakon kojeg se postave vlade koje njeguju jednak sustav, u kojem privatne firme stvaraju novac. Samo treba njegovati podjele i razlike među ljudima (vjerske, nacionalne ili neke druge, što god "upali" narod da se pobiju), pronaći ekstremne pojedince i obučiti ih da izvedu par diverzija dobro medijski pokrivenih, začas oružje zvecka.

 

2) Dovoljno ljudi skuži da državni novac treba stvarati država. I nitko drugi, pogotovo ne privatna osoba/tvrtka, strogo kažnjavati i kriminalizorati takav čin. S razlogom se hapse privatne osobe koje u podrumu štampaju novčanice, jer otimaju imovinu ljudima i vlast državi. Tada bi moć stvaranja novca bila isključivo na centralnoj banci čiji vlasnik smije biti isključivo država. Ona kreira novac, a banke ga posuđuju uz malu ili nikakvu kamatu, i dalje ga posuđuju ljudima i tvrtkama uz malo veću (ali i dalje nisku) kamatu. Količina novca da prati količinu roba, pa vrijednost ostaje ista (nema inflacije). Centralna banka smije godišnje direktno dati (ne posuditi, dati) državi iznos koji je potreban za kamate (ne više od toga!) i sustav bi bio održiv. Količina novca i duga bili bi u ravnoteži (jednaki), a pojedinci (vlasnici banaka) više ne bi mogli stvarati novac i time se enormano bogatiti "kruhom bez motike" kao što je sada, čista otimačina, iako ljudima nejasna.

 

Optimistični scenarij (2) mislim da je malo vjerojatan. Jer ako na ovom forumu, gdje pretpostavljam da su uglavnom intelektualci, je vrlo mali postotak skužio čak i nakon objašnjenja, onda zbilja nema nade da će se svijest ljudi o tom problemu promijeniti. Smjer nam je zacrtan, na žalost, financijska propast zbog svoje gluposti, gubitak slobode. Htio bih pomoći ali ne znam kako to objasniti, a da je kristalno jasno svakome. I što je uzrok i kamo vodi i kako ga riješiti. Pričam uzalud, sve se odbija od glava.

 

Bilo je ljudi koji su to pokušali promijeniti, i zbilja jesu vratili stvaranje državnog novca državi (Kennedy) ali je popio metak i odmah nakon toga je ekspresno vraćen zakon po kojem privatne banke i dalje mogu stvarati državni novac.Kad si naštancaju dovoljno para, mogu kupiti svakoga, moć raste.

15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
dejo6 kaže...

...kako gospodarstvo raste, raste i količina novca koje ima pa se može vratiti dug.

Krivo! Gospodarstvo stvara robe i usluge, NE NOVAC. Primijeti razliku. U novcu je dug nemoguće vratiti jer ne postoji i gospodarstvo ga ne može stvoriti. Nego vraćaš u imovini, ali bez nje ćeš ostajati sve brže i brže kako se kamate nagomilavaju. Banka daje kredit, i zbog te pozicije ona određuje što je zanima kao zalog i sigurno kao zalog ne želi tvoj proizvod (jabuke, flaše vode, konzumirati smještaj tvojih apartmana), nego umjesto toga želi tvoju kuću/apartman, tvoj voćnjak (izvor hrane), izvor vode, zdravstvo i školstvo - ono o čemu ovisi tvoj život. Nakon imovine gubiš slobodu, a potom život. Nadam se da sam u krivu.

9 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...
Međutim, treba znati da kao što novac banka stvara posuđivanjem, tako ga uništava njegovim vraćanjem.

 

Hvala na ispravci, to je potpuno tocno!

 
Da bi vidjeli sta se tocno desava, stavimo sad tvoje gore citirane rijeci direktno na papir i ispravimo one moje kalkulacije. Ti si ispravak napravio za prvi dio mojih kalkulacija, ja cu ih napraviti za drugi dio mojih kalkulacija.

Prvo malo detaljnije nakon novih saznanja kako izgleda taj transfer kredita izmedu banke i klijenta. Znaci banka za kredit ima interni racun koji je u minusu za onoliko novca koliko su stvoriti, dakle za iznos izdanog kredita - i taj minus se smanjuje kako klijent vraca novac:


Stanje u banci nakon stvaranja kredita:
 - Stanje internog racuna za izdani kredit = -50
 - Stanje tekuceg racuna banke = 0
 - Stanje Perinog tekuceg racuna = 50

Stanje nakon vracanja glavnice:
 - Stanje internog racuna za izdani kredit = 0
 - Stanje tekuceg racuna banke = 0
 - Stanje Perinog tekuceg racuna = 0
 
Stanje nakon vracanja kamate:
 - Stanje internog racuna za izdani kredit = 0
 - Stanje tekuceg racuna banke = 5
 - Stanje Perinog tekuceg racuna = -5 (otiso nam Pero u minus :/ )
 


Prvi ispravak je da prihod banke ne cini iznos stvorenog novca + kamata nego samo kamata (sukladno tome smanjit cemo rashod na realnu razinu, u idealnom slucaju banka nece trosit vise novca nego ga prima). Takoder cemo u proracunima uzeti da pocetna kolicina ukupnog novca u svijetu nije 0, nego je kao i u stvarnom svijetu trziste je puno vece od duga.


Stanje u svijetu prije izdavanja kredita:

-- ukupna kolicina novca na svijetu: 1000
- Banka: 0
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 1000

-- ukupna kolicina duga na svijetu: 0
- Banka: 0
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 0


Stanje u svijetu nakon izadavanja kredita:

-- ukupna kolicina novca na svijetu: 1050
- Banka: (-50)
- Pero: 50
- Trziste(ostali svijet): 1000

-- ukupna kolicina duga na svijetu: 55
- Banka: 0
- Pero: 50 osnovica + 5 kamata
- Trziste(ostali svijet): 0


Stanje u svijetu nakon otplacene osnovice:

-- ukupna kolicina novca na svijetu: 1000
- Banka: 0
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 1000

-- ukupna kolicina duga na svijetu: 5
- Banka: 0
- Pero: 5
- Trziste(ostali svijet): 0


Stanje u svijetu nakon sto se Pero zaposli:

-- ukupna kolicina novca na svijetu: 1000
- Banka: 0
- Pero: 5
- Trziste(ostali svijet): 995

-- ukupna kolicina duga na svijetu: 5kn
- Banka: 0
- Pero: 5
- Trziste(ostali svijet): 0


Stanje u svijetu nakon otplacene kamate:

-- ukupna kolicina novca na svijetu: 1000
- Banka: 5
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 995

-- ukupna kolicina duga na svijetu: 0kn
- Banka: 0
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 0


Poslovanje banke:

- Prihod: 5 (kamata od kredita)
- Razhod: 4 (troskovi poslovanja)
- Profit: 5 - 1 = 1 (ide vlasnicima banke)


Stanje u svijetu nakon sto Banka plati svoje troskove poslovanja i isplati profit vlasnicima:

-- ukupna kolicina novca na svijetu: 1000
- Banka: 0
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 1000

-- ukupna kolicina duga na svijetu: 0kn
- Banka: 0
- Pero: 0
- Trziste(ostali svijet): 0

Poruka je uređivana zadnji put sri 20.4.2016 16:59 (DanijelX).
15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Banka nema minus kad nekom izda kredit, ne "skida" novac s nekog svog računa nego ga stvara iz ničega, samo upiše brojku ba stanje računs onog tko diže kredit i puf, novi novac je stvoren.
Bilježi minus samo za DOSPJELU neplaćenu ratu, i ako se neplaćenih rata skupi puno (veliki minus) centralna banka može toj banci zabraniti rad. Drugim rihečima, banka može bit u problemu (minusu) samo ako se krediti ne vraćaju, tzv. liši krediti. Takvih je čini mi se oko 20%.
A čak i da banka "propadne" izgubila je ono što ionako nije ni uložila, jer je taj novac stvarala ni iz čega.
Velim ti, provjerio sam iz više izvora, pričao sa mrsc i drsc ekonomije, uključivo i jednog predsjednika uprave jedne manje banke.
Potvrdili su da sam dobro razumio, zbilja je tako. Sustav je napravljen da generira krizu i nemoguće je trudom izvući se, osim promjenom sustava. Dozvola za print novca dana je privatnim entitetima i njihovi žepovi se od tada pune, a svi ostali su u sve dubljoj krizi. Jedino rješenje je zabraniti privatnicima proizvodnju državnog novca. Mislim da je samo po sebi dati tu enormnu ovlast (vlast nad novcem) nekoj osobi/tvrtci ključna pogreška sustava i generator krize i nestabilnosti, ali pojedincima (vlasnici banaka) donosi nevidjene količine novca i moći, i neće se lako i bez borbe toga odreći.
15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...
Banka nema minus kad nekom izda kredit, ne "skida" novac s nekog svog računa nego ga stvara iz ničega, samo upiše brojku ba stanje računs onog tko diže kredit i puf, novi novac je stvoren.

 A kako kad ti isplate kredit u kešu? Isprintaju novce? Naravno da banka ima novce koje ti posuđuje.

15 godina
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
dejo6 kaže...
Keso kaže...
Banka nema minus kad nekom izda kredit, ne "skida" novac s nekog svog računa nego ga stvara iz ničega, samo upiše brojku ba stanje računs onog tko diže kredit i puf, novi novac je stvoren.

 A kako kad ti isplate kredit u kešu? Isprintaju novce? Naravno da banka ima novce koje ti posuđuje.

Dobro uočavaš stvari.

Udio gotovine (kovanice i novčanice) u ukupnoj količini novca u opticaju je zanemariv. Oko 5% je gotovog novca, negdje i manje, kako u kojoj državi. Skoro sav novac (oko 95%) postoji isključivo i jedino kao brojka u računalu banke, brojka koju vidiš kao stanje svog računa.

 

Kako je moguće da svi mi imamo dojam da će nam novac biti isplaćen u gotovini ako to zatražimo, iako gotovina za to ne postoji?

Zato što većina nas novac ne drži u čarapi niti novčaniku (u papirnatom obliku) nego mali dio, recimo 100kn, a veliku većinu svog novca držimo na računu u banci (recimo desetke tisuća kn). Pogotovo je to istina za one koji imaju velike iznose novca, oni skoro sve drže na računu a ništa u novčaniku pa je omjer još "gori".

Ako ikad odlučiš podići veliku količinu novca u gotovini, recimo kupuješ stan i vadiš 100 000 EUR u gotovini, taj novac ćeš izvaditi i brzo, za dan-dva dati prodavatelju stana koji će tu gotovinu staviti u banku a ne čarapu. Tako da je novac u gotovini u vrlo maloj količini kod tebe a veće količine su vrlo kratko vrijeme kod tebe. Zato je dovoljno svega par postotaka da postoji u gotovu novcu da bi svi mi imali dojam da ćemo biti isplaćeni. A naravno da je to lažni dojam, jer NEĆEMO svi biti isplaćeni da krenemo podizati novac.

 

Banka nema ni približno dovoljno gotovine za isplatu onih cifri koje pišu na svim računima privatnih osoba ili tvrtki.

Da bi to sakrila, baš zadnjih mjeseci jako lobiraju da se ukine gotovi novac, što je već učinila Švedska - uplate u gotovini su ZABRANJENE u Švedskoj (provjerio, ne možeš platiti eurskim novčanicama)!

Kad bi svi krenuli podići svoj novac, dobili bi ga samo prvih 5% koji dođu u banku, a ostalih 95% dočekali bi natpisi "zatvoreno" ili čekanje u redovima i dijeljenje sitniša na kapaljku, kao što si vidio u Grčkoj.

Banka skoro da nema gotovine. Moraš se najaviti unaprijed da ćeš podići novac, kako bi oni skupili iz drugih banaka ukoliko kod sebe nemaju dovoljno novčanica. Sve je posljedica stvaranja novca u računalu, virtualnog novca, iz ničega i bez pokrića. Taj postotak virtualnog u odnosu na gotovinu je sve veći (jer sve više "printaju" virtualni novac kad izdaju sve više kredita). Ako uspiju i zabrane gotovinu u svijetu, onda mogu "štancati" do mile volje a da ljudi ne primijete da su prevareni. Plus dobivaju zgodan alat kontrole ako se netko ne slaže s političkim režimom: samo mu isključi račun i on ne može ni kupovati hranu ni vodu, jer ne može imati gotovinu kod sebe koja ne vrijedi. Naravno, sve je tobože "protiv terorista i perača love" i "za naše dobro", tako pokušavaju to prodati raji, a u biti se uvodi jedno totalitarno društvo, smanjuje se demokracija odnosno utjecaj naroda na vlast (demos kratos=narod vlada, a zapravo tko proizvodi novac, taj vlada).

 

Zaključno: banka NEMA novac koji ti posuđuje. Stvara virtualni novac (brojku u računalu, stanje tvog računa) u trenutku kad ti kažeš da hoćeš kredit.

Poruka je uređivana zadnji put sri 20.4.2016 18:32 (Keso).
9 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...
Banka nema minus kad nekom izda kredit, ne "skida" novac s nekog svog računa nego ga stvara iz ničega, samo upiše brojku ba stanje računs onog tko diže kredit i puf, novi novac je stvoren.
Bilježi minus samo za DOSPJELU neplaćenu ratu

 

 

Da, naravno da glavnicu kredita ne prebace nego stvore (onaj interni racun predstavlja "bookkeeping"), ali da li zelis reci da banka uz glavnicu unisti i placenu kamatu na glavnicu ili je ovo s ratama samo nespretni izraz?

Kamata se ne unistava, tako sustav ne funkcionira.

 

Kako bilo nije ni bitno, ako si pogledao gornji ciklus toka novca onda znas da su oba slucaja brojke za dug iste, nakon svih transakcija dug iznosi 0.

(osim sto se u slucaju unistenja kamate smanjuje masa novca na trzistu nakon svakog takvog ciklusa )

15 godina
offline
Mogu li računalne igre doista biti pokretač ekonom

Kamata se ne uništava. Naime, u svijetu postoji novac samo za vratiti glavnicu, nema novca kojim bi vratio (uništio) kamatu.

Onaj porimjer vidim da ide uz jednu pretpostavku:
Da banka sav prihod predaje svijetu (tržištu).
U stvarnosti znamo da to nije ni blizu. Banka hrani svoje vlasnike i gomila njihovo bogatstvo (bilo na računima, bilo kupnjom i posjedovanjem sve više nekretnina i tvrtki). Nije to socijalna ustanova, nije to narod, nego privatna tvrtka s vrlo malim brojem (većinskih) vlasnika, uski krug ljudi, i cilj je da zaradi profit svojim vlasnicima. Ne vraćaju oni, bez brige, gledaju kako izvući što više iz svijeta, a ne vratiti mu što više. Kad bi vratili sve, ne bi imali ništa.
A sad su najbogatiji u svijetu. Kad bi vraćali sve svoje narodu, onda se ne bi povećavala razlika između najbogatijih i najsiromašnijih (kao sada) nego bi se približavali sredni. Ali razlika raste sve više, jer jedni imaju prava stvoriti novac, a drugi nemaju. Ovi drugi moraju raditi puno godina ili dati nešto svoje (npr. zemlju) da dobe novac. Ovi prvi ne moraju ništa dati niti raditi, samo upišu broj koji im se ćefne i stvore ga. Zakon im to dopušta. A kako su zakonodavca privolili da im to odobri i takav zakon prođe, mogu samo zamisliti...

 
0 0 hvala 0
9 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...

Kamata se ne uništava. Naime, u svijetu postoji novac samo za vratiti glavnicu, nema novca kojim bi vratio (uništio) kamatu.

Onaj porimjer vidim da ide uz jednu pretpostavku:
Da banka sav prihod predaje svijetu (tržištu).
U stvarnosti znamo da to nije ni blizu. Banka hrani svoje vlasnike i gomila njihovo bogatstvo (bilo na računima, bilo kupnjom i posjedovanjem sve više nekretnina i tvrtki).

 

Nekretnine i tvrtke upravo i jesu trziste.

 

A vlasnici su ionako manji faktor u tom novcanom odljevu. Ako je profit cak i ogromnih 50%, to i dalje znaci da je trosak poslovanja dva puta veci od profita koji dobivaju vlasnici ( npr. na 100kn troska profit je 50kn ). A trosak poslovanja ide dijelom direktno na place ljudi, a ostatak indirektno kroz usluge drugih tvrtki (odrzavanje, marketing, rezije... )

 

Keso kaže...

Nije to socijalna ustanova, nije to narod, nego privatna tvrtka s vrlo malim brojem (većinskih) vlasnika, uski krug ljudi, i cilj je da zaradi profit svojim vlasnicima. Ne vraćaju oni, bez brige, gledaju kako izvući što više iz svijeta, a ne vratiti mu što više. Kad bi vratili sve, ne bi imali ništa.

 

U biti, malo je neintuitivno, ali kad ne vrate tek onda najvise gube.  Ako zaradeni novac maknu sa trzista, onda im ga jede inflacija, gubi vrijednost. 

Pa ih pohlepa i inflacija prisiljava da novac investiraju na trzistu i pokusaju imati povrat na investiciju vecu od inflacije. I tako u krug. Oni najpohlepniji ni nemaju drugog izbora nego investirati natrag na trziste jer im jedino to maksimizira dobit.

 

 

Razlika u moci izmedu superbogatih i ostatka naroda se povecava zbog puno drugih faktora. To je cisto politicni problem, jer je iz politike nastao i jedino ga politika moze rijesiti :/ .... Ekonomskih rjesenja ima, ali ne i politickog rjesenja, odnosno nema uopce politike koja je voljna rjesit problem.... 

11 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Stjepanj kaže...
1domagoj1 kaže...

Racunalne igre kao tek dijelic pojma softver, tj. programska podrska koji obuhvaca puno toga, solo ne mogu previse napraviti. Ali IT industrija, sveukupno, da.

"industrija" video igara  je vec  odavno prešišala hollywood-sku produkciju ne!? 

 Quotation needed. 

Koristimo domaće donje rublje (Galeb d.d.)
9 godina
neaktivan
offline
Re: Mogu li računalne igre doista biti pokretač ek
Keso kaže...

Banka nema ni približno dovoljno gotovine za isplatu onih cifri koje pišu na svim računima privatnih osoba ili tvrtki.

Da bi to sakrila, baš zadnjih mjeseci jako lobiraju da se ukine gotovi novac, što je već učinila Švedska - uplate u gotovini su ZABRANJENE u Švedskoj (provjerio, ne možeš platiti eurskim novčanicama)!

 

Nebi rekao bas da je to pokusaj skrivanja. Da banke nemaju ni priblizno dovoljno "kesa" za isplatu svih racuna je situacija koja je javno poznata i traje vec stoljecima. Vec su u 18. stoljecu propadale banke kod pokusaja masovnog dizanja novca i time uzrokovale kaos i krizu bilo regionalno ili globalno.

 

Svedska je inace zemlja sa najvecim postotkom koristenja kreditnih kartica, skoro pa uopce ne koriste novac.

No mozda izbacivanje gotovine iz igre i jest neki jalovi pokusaj smanjivanja nestabilnosti sustava - jer u trenutku panike (najranjivija tocka sustava), ne mogu vise novac sakrit u carape i time drzat van sustava (ako im onemoguce i pristup devizama), nego da bi dobili nazad vrijednost biti ce prisiljeni panicno mijenjat brojke na bankovnom racunu za opipljive stvari (nekretnine, automobili, i sl. "opipljiva" roba) a to ce dati dobar "push" ekonomiji i omogucit cirkuliranje novca natrag u banke.

 

Recimo rusi su nedavno tokom krize rublja masovno kupovali bijelu tehniku i sve ostalo za sto su smatrali da nece gubit vrijednost ko rublj, jako dobro za drzavu u tom trenutku... ali ne bas dobro za one koji sad pokusavaju tu robu nekome prodati (trziste je zasiceno).

Poruka je uređivana zadnji put čet 21.4.2016 10:57 (DanijelX).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice