Jeftiniji Google Maps

Još jedan dokaz da konkurencija ubrzava napredak i spušta cijene.

Apple sa svojim mapama, Nokia sa svojim, a alternativno besplatne OpenStreet maps.

Očito to područje postaje svima sve važnije. Izbacivanje sa iOSa 6 Googleu sigurno nije najbolje leglo.

Apple sa svojim mapama? otkad to apple ima SVOJE mape?

U petak kad sam odlazio u osijek instalirao sam par navigacija da ih isprobam i da vidim koju budem i dalje koristio, i od svih u metar do cilja doveli su me google maps. Istina da ne radi navigacija ali odlično pokazuje smjer i kad su sve ostale zakazale, i govorile da na kružnom toku izađem na drugom izlazu, a ispred mene samo semafori, google maps su me dovele na metar točno.

Dolaze u iOS-u 6.

Ako ćemo tako gledati, niti Google ne koristi isključivo "svoje" karte - primjerice, kada prikazuje Europu, u dnu su navedeni izvori kartografskih podataka.

Na tržište geolokacijskih usluga, Google je ušao 2004. godine kupnjom tvrtke Keyhole, jedne od prvih tvrtki koje su se bavile vizualizacijom geospacijalnih podataka (njihov Earth Viewer je 2005. rebrandiran kao Google Earth), te podosta njihove tehnologije nalazi se u Google Maps, Google Mobile i Keyhole Markup Languageu. Geospacijalne podatke je do pred par godina nabavljao od isključivo od Tele Atlasa i Navteqa. 2008. prekinuli su suradnju s Navteqom budući da ih je kupila Nokia. 2009. su počeli napuštati Tele Atlas - zamjena su podaci koje je Google prikupio kod izrade Street Viewa, podaci lokalnih providera geospacijalnih podataka (npr. Basarsoft za Tursku), podaci iz dostupnih vladinih izvora (USGS, US Forest Service, ...) i podaci koje unesu korisnici (slično onome što radi OpenStreetMap). Za Hrvatsku, još se koriste Tele Atlasovi podaci, uz Googleove podatke koje je prikupio prošle godine kada su snimali ulice za Street View.

Google nema nikakav satelit. Satelit koji je lansiran 2008. godine (a na raketi kojom je lansiran nalazio se Googleov logo) je u vlasništvu Geoeyea i National Geospace-Intelligence Agency. Google je platio za ekskluzivno pravo korištenja satelitskih snimki napravljenih tim satelitom za online potrebe (Satellite view na Google Maps). Za offline potrebe, uključujući izradu karata, dostupne su bilo kome tko plati za njih.

Da se distancira od Googlea, Apple je kupio tri kompanije - Placebase, Poly9 i C3 Technologies. C3 Technologies je donio tehnologiju za mapiranje (npr. koristi se za Flyover), dok nagađam da se Poly9 bavi frontendom (iOS i OSX aplikacije), a Placebase backendom usluge mapiranja. Izvori podataka su baze C3 Technologiesa (uglavnom pokriva gradove), glavnog partnera Tom Toma i "ostalih" providera (npr. određene informacije uzimaju se iz baze OpenStreetMapa; iPhoto trenutno koristi OSM, ne sumnjam da će uskoro koristiti Appleovu uslugu).

Ono što je važno je tko je pružatelj geolokacijskih usluga i koja se tehnologija koristi - za iOS i OSX je to donedavno bio Google, a uskoro će sam Apple pružati te usluge. Google ima svoju infrastrukturu i tehnologiju (Google Maps; koriste ju svi Android telefoni), Nokia svoju (Nokia Maps, podaci su Navteqovi, koji je u vlasništvu Nokije), Microsoft je koristio svoju infrastrukturu i tehnologiju za WP7 (Bing Maps; Navteqovi podatci), a od WP8 koristit će (vjerojatno) svoju infrastrukturu i Nokijinu tehnologiju (Nokia Maps). RIM koristi Bing Maps, a Samsungov Bada OS koristio je Google Maps. ali u siječnju je objavljeno da će u buduće koristiti Tom Tomovu infrastrukturu, tehnologiju (i podatke).

Ne radim u navedenim tvrtkama - samo pratim Ars Technicu i primjećujem detalje. Kartografiju bih mogao nazvati hobijem, tako da pamćenje tih podataka mi ne predstavlja problem.

Fascinantne su mi stare karte (koje su često i prava umjetnička djela) iz kojih se može iščitati kako se mijenjao svijet i razvijao pogled na svijet (prostor) razvojem matematike i tehničkih sredstava. Primjerice, točnost karata je rasla uvođenjem kompasa, astrolaba, sekstanta, dalekozora i (posebice) pomorskog kronometra kao sredstava za prikupljanje podataka, te tiskarskog stroja i pomičnog mjerila (Vernierove skale) kao sredstava za izradu i reprodukciju karata. U 20. stoljeću stigli su avioni, sateliti, radar i elektronička računala i pokrenuli novu revoluciju u kartografiji koja je omogućila da bilo tko ima pristup točnim i preciznim kartama.