Audio egzotika iz Sennheisera

Nemam ništa protiv da se domaći distributeri strane audio opreme oglašavaju u BUGu. Ali onda na vrhu vijesti piše „Promo“, pa znam da čitam neobjektivne informacije.

Ali kad vijesti pišete na ovakav način („kvalitetom i cijenom daleko ispred konkurencije“– zar ste ih već testirali? „Impresije sretnika“„sustav je daleko bolji od kompletnog vrha ponude današnjih slušalica“...) onda pada vaša vjerodostojnost.

Znam da sada neće svi čitajući ovaj oglas pohrliti u sponzorirani dućan na trešnjevci po ove precijenjene slušalice, ali će biti voljniji iskeširati 500-1000 kuna za neki slabiji model.

Slažem se sa većinom šta kažeš, ali budimo realni 99,99% pravih audiofila i možda jedinih i pravih korisnika koji bi možda mogli izvući taj maksimum iz sluški, te znali to cijeniti neće imati novaca da to kupe, i to je činjenica.

Imam Sennheiserice od 250kn i mogu reći da sam prilično zadovoljan. Za radoznale , model  HD 201. Zanima me koliko puta bolje zvuče slušalice koje su preračunato oko 1500 puta skuplje od početnog modela. Sigurno ne 1500 puta, jer je to fizički nemoguće. Osim toga nisam kit ni šišmiš pa da čujem 8 Hz ili 100 Khz, tako da mi nije sasvim jasan smisao tolikog frekventnog opsega. Opseg 20Hz do nekih 20 KHz je ono što se može čuti, ostalo je pre....vanje. Kužim da ima zvukoljubaca koji mogu ili žele izvući dobru lovu za ovakav komad opreme, samo me zanima koliko bi skužili razliku između tih slušalica i nekih malo boljih u rangu cijene 1000$ na nekom slijepom testu. Uglavnom, prikaz moći tehnologije i poziv seronjama da izvuku lovu da se mogu praviti važni. Oni pravi zvukoljupci koji bi ovo mogli stvarno cijeniti vrlo vjerovatno nemaju lovu za to.

Upravo tako, usporedba sa Ferrarijem je adekvatna.........ovo je proizvod za kolekcionare, kako i piše u članku, jednak slučaj kao i onaj kad ljudi kupuju kolekciju Ferrarija i spremaju ih u garaže pod kontroliranim uvjetima temperature, vlažnosti i slično. Ili kao kod kolekcionara umjetnina, čak...... Svrha ovakvog proizvoda je da tvrtka pokaže tehnološku superioriornost i na taj način poboljša prodaju ostalih modela, koji su uistinu namjenjeni masovnom tržištu. Vjerojatno je potpuno irelevantno, u ovom slučaju, hoće li ih koji od 50 kupaca uistinu i slušati.

 Ultraniske frekvencije se ne čuju, ali (navodno) ih organizam na određeni način registruje i utiču na celokupan doživljaj. 100kHz jeste overkill (mada ni ne škodi). 

Cena je očigledno previsoka u smislu uloženo/dobijeno, ali, ako gledate taj faktor, nije za vas (da ne bude zabune, nije ni za mene). Sa druge strane, u ovo je ugruvan relativno veliki R&D, a prodaće se u malom broju primeraka; s te strane, cena možda nije ni visoka, tj proizvođač možda na kraju ostane i u minusu na njima, iako će se naći makar određeni broj bliskoistočnih bogataša koji će ovo kupiti. Znam ponešto o tome kako kupuju kompove, i njma 50,000€ za tehniku nije previše ekstravagantno.

Ukratko, ovo je za ljude koji ne pitaju za cenu. To se vidi čim se pogleda uređaj, a dodatno kad se pročitaju detalji kao što je to da je korišćen mermer iz Carrare, Michelangelov omiljeni. Kad se to izbaci iz jednačine, slušalice su verovatno vrhunske i barem su, bez obzira na ciljanu publiku, imali dovoljno dobrog ukusa da ih ne optoče zlatom i dijamantima.

Stvarno izgleda mrak. Volio bih vidjeti što u toj priči stvarno vrijedi toliko para.

Kad ženska dođe i vidi sluje, gačice same padaju.

   Da ja imam te pare (ne znam na kom mjestu bi mi bile te sluške u smislu trošenja love) ali padale bi gaćice više od jedne žene to je sigurno....(u stvari nadam se, jer nije sve ni u komp. hardveru. I kao što su rekli naši stari: "Ko nema u glavi, ima među nogama").

Eto, čitajući ovaj članak spomenuli ste Carraru i za čas mi se vrati 2011-ta. Jeste da nemam para za sluške ali bar sam vidio i "pipao"  mermer  iz Carrare.

Čim smo stigli iz BiH na obalu,  pojurismo na kupanje, kad ono na obali (prvo pa muško)  sl. br.1. (nije moja cigareta).

   Zahvaljujući prijateljici koja tamo živi, stigoh posjetiti i čuvene kamenolome mermera iz Carrare sl.br. 2 do sl. br. 8.

Koliko je sve veliko i impresivno, naziru se bageri na slikama 3 i 4.

   Dalje od rudnika, uz brdo dolazi se i do nekakvog  parka sl.br.5.

Zatim na ulazu u park, skulpture, opet od mermera, sl.br.6 i sl.br.7.

   Jedna od njih "posebno" interesantna je bila i sl.br.8. (Da oprosti mlađa populacija, ja ovo posmatram sa kulturnog aspekta).

Zašto se svega sjećam je razlog i što sam, da li dan prije ili poslije kamenoloma, posjetio i kosi toranj u Pizi sl.br. 9 i sl.br.10. Kad smo već kod slike br.10. ponijelo se bilo i "obavezno štivo za čitanje". Ako bi ovo čitao glavni urednik, da dokažem da sam to ja, na sl.br.10 evo i slike br.11. (dvobroj iz 7 i 8 mjeseca 2011.)

Nešto se slabo putuje i slabo se objavljuju slike sa putovanja u zadnje vrijeme. Crysis na sve strane, pa ko ne može da putuje, neka lista slike.

(Foto-lična arhiva).

A čuj, marketinga uvijek mora biti jer bez toga nema ni prodaje. Inače kad bi sve bilo u KHz onda bi odabir bio lagan i jeftin. Frekvencijski opseg je tek kap u moru karakteristika slušalica. Nedavno sam radio web stranice za jedan obrt koji se bavi slušnim pomagalima i dosta sam toga pročitao vezano uz sluh. Koliko mi je ostalo od gradiva, u globalu sa starenjem se frekvencijski opseg koji čujemo smanjuje, tipični prag čujnosti koji se testira u ordinacijama je 8KHz pri različitim glasnoćama na čemu otprilike i završimo u starosti tamo negdje oko 70-e tko doživi i ako kroz život ne pokupi kakve druge razloge za oštećenje sluha. Samo djeca i mladi tipično mogu čuti frekvencije iznad 15-16 KHz. Imate po netu masu chartova s prikazom frekvencijskih opsega instrumenata i vokala, i ako pogledate vidjet ćete da malo toga postoji iznad 10-12KHz. Dakle držati se frekvencijskog opsega koji neke slušalice mogu odraditi i prema tome ih mjeriti je otprilike kao da auto procjenjujete samo po boji. Toliko je toga karakteristično i specifično za svake ozbiljnije slušalice da bi potrošili gladnu godinu da sad počnemo diskutirati o tome. Još kad se sve karakteristike iskombiniraju kraja varijacijama nema. A tehnikalije su tu uvijek da nam (nekima) pomognu potvrditi odabir :-)

To s donjim pragom ima logike, ali tromost membrane na visokim frekvencijama predstavlja rast otpora u tom frekvencijskom pojasu, pa su slušalice same sebi filtar. Ako se i stvori neki šum, on je opet u visokim frekvencijama i jako slab, a prag čujnosti je na tim frekvencijama dosta viši.

Eventualni argument koji bi imao smisla, a to bi se dalo i mjeriti je utjecaj frekvencijskog opsega slušalica na fazni na višim frekvencijama koje su još u čujnom području. Primjerice, ako slušalice kojima je 20 kHz gornja granica uzrokuju veći fazni pomak zvuka na 10 kHz od slušalica kojima je gornja granica 50 kHz, onda možemo reći da ove druge vjernije reproduciraju zvuk. Oko toga koliko to znači u praksi se još lome koplja.