Ma super.
Zanima me korisnost cijelog sustava - koliko energije dobiješ nazad od energije solara na početku priče?
10 %? 20 %?
Ništa od toga
Ma super.
Zanima me korisnost cijelog sustava - koliko energije dobiješ nazad od energije solara na početku priče?
10 %? 20 %?
Ništa od toga
Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza.
Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza.
Koliko je energije potrebno da se iz šeljeza i vode dobije vodik? Jer ako je elektroliza efikasnija (60-70 %), cijeli proces nema smisla.
Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza.
Mislim da sam negdje davno čitao nešto o tome da se vodik može vezati sa titanom i da može skladištiti jako puno energije. Što je s tim?
Ovo je vrlo stara reakcija. Poznata je još od doba Lavoisiera, kada je on dokazao da se voda sastoji od vodika proputajući vodenu paru kroz puščanu cijevu ispunjenu željeznim strugotinama. Poslije se koristila za dobivanje vodika za punjenje balona, jer je dobivanje vodika reakcijom željeza sa sumpornom kiselinom oštećivalo balonsku svilu - vodik je naime sadržavao kapljice H2SO4. Mislim da je u tom postupku problem kapacitet, jer za dobivanje 1 kg vodika treba utrošiti 18,7 kg željeza.
Koliko je energije potrebno da se iz šeljeza i vode dobije vodik? Jer ako je elektroliza efikasnija (60-70 %), cijeli proces nema smisla.
Na ulazu priče je vodik koji treba dobiti nekako... elektrolizom? Poanta ove ideje izbjegavanje je dviju stvari:
a) stlačivanja vodika na iznimno visoke tlakove gdje se gubi cca 25 energije sadržane u vodiku.
b) izbjegavanje držanja vodika pod tlakom u iznimno skupim spremnicima i svim ostalim rizicima koji dolaze prilikom rada s vodikom pod visokim tlakom.
OK,
Dakle koliko sam shvatio, uzmem inoxicu malo deblju te unutra stavim željeznu rudaču te spojim HHO plin koji proizvedem iz solarki i to bi trebalo biti to, a kasnije samo pustim paru i reakcija se okreće ?
Vodik u vodi je bezvrijedan, dao je svoju energiju.
Na ulazu priče je vodik koji treba dobiti nekako... elektrolizom?
Zasto? Uzmes spremnik, napunis ga zeljezom i vodom, dovodes mu paru i dobijes vodik.
Pa to i radi - cuva vodik u vodi. Jedino ga ne pretvara u vodik elektrolizom, nego ovom nekom reakcijom. Ali elektroliza ne rjesava pohranu, a ovaj postupak rjesava i to. Ako je za dobivanje vodika utrosena energija iz obnovljivog izvora, ovo bi mogao biti dobar izbor za kucnu bateriju - ugradis u temelje i zaboravis na nju.
Na ulazu priče je vodik koji treba dobiti nekako... elektrolizom?
Zasto? Uzmes spremnik, napunis ga zeljezom i vodom, dovodes mu paru i dobijes vodik.
To je suprotno od onog što piše u članku.
Zasto suprotno?
Iz clanka:
A kad zimi ustreba energije, proces se preokreće: u reaktor se uvodi vruća para kako bi se željezo i voda pretvorili natrag u željezni oksid i vodik koji se potom može pretvoriti u električnu energiju ili toplinu u plinskoj turbini ili gorivnoj ćeliji.
Vode ima. Vodik je iskoristiv nakon što je uložena energija u njegovo izdvajanje.
Zasto suprotno?
Iz clanka:
A kad zimi ustreba energije, proces se preokreće: u reaktor se uvodi vruća para kako bi se željezo i voda pretvorili natrag u željezni oksid i vodik koji se potom može pretvoriti u električnu energiju ili toplinu u plinskoj turbini ili gorivnoj ćeliji.
Pa to povratak energije, bog s tobom
Vode ima. Vodik je iskoristiv nakon što je uložena energija u njegovo izdvajanje.
Pa ok - zato sam i postavio pitanje. Elektroliza je prilično efikasna sama po sebi. Kolika je efikasnost ovih baterija i koliko je energije potrebno za dobivanje vodika iz nje.
Da, ali nije efikasnije od elektrolize. Čemu onda to?
Da, ali nije efikasnije od elektrolize. Čemu onda to?
Pa elektroliza je tu cijelo vrijeme. Prvo su dobili vodik elektrolizom, ALI umjesto stlačivanja i čuvanja vodika pod tlakom što uzima puno uložene energije i košta abnormalno, oni ga koriste za redukciju željeznog oksida što se prilikom "pražnjenja" "željezne baterije", opet vraća u obliku plinovitog vodika. Željezna rudača ovdje samo zamjenjuje stlačivanje vodika i spremanje pod ekstremnim tlakom, svi ostali koraci su i dalje tu.