Vaš AI agent odrađuje vaš šoping i plaćanje, a vi

ako AI agent za plaćanje bude mi kupovao stvari sa svog tekućeg a ne moga onda luuuudilo brale...da da da  još jedan način da i onako financijski nepismeno mladi si sebi još više fincijski zagorčaju život...ja sam svoju financijsku disciplinu kovao skupljajući u kasicu prasicu koju sa sam pravio od praznih plastičnih kutija...skupljao...dinar po dinar...marku po marku...kunu po kunu...i sada kad mogu kupiti bez problema bilo ča...prvo malo skupljam pakupim....dapaće ja sam samom sebi stvorio kreditni fond...samom sebi posudim i onda vraćam...recimo da sad idem kupti mobitel..uzmem od samog sebe 800E i onda odlučim misečno vraćati recimo...20E...s obzirom da ga budem koristio 4-4 godine...taman da ispatlim tih 800 ida imam za slkjedeći put...idem u dućan i onda od sitnih odvojim dnevno desetak centi da bi godišnje skupio recimo 100E

sve te stvai ne moram raditi ali mi postala navika i gušt

 čak polovina mladih potrošača bez ikakvog bi razmišljanja prepustila umjetnoj inteligenciji kompletan proces kupovine darova

"Sretan ti rodjendan od mojeg AI agenta koji te pozdravlja ovom prilikom". 

Posudba bankovne kartice članovima obitelji ili AI-agentima predstavlja kršenje Općih uvjeta poslovanja gotovo svih komercijalnih banaka i nosi sa sobom ozbiljne sigurnosne i pravne rizike. Prema bankovnim regulativama, kartica je strogo osobni dokument vezan isključivo uz ime vlasnika računa.

-citat, odgovor AIja.. + klasični opći uvjeti kao dio ugovora odnosa ..

edit: .. pravni nihilizam, za smijati se i plakati.. :)

-par pravno važnih 'crtica' kako bi juzer-domestikus-vulgaris i njegov brat, dobili početne ideje, usmjernice ili što već.. čukljeve? :))

-postoje opći uvjeti u svakom ugovaranju nekih usluga, npr telekom, banke-kartičari.. i u tim uvjetima, koji su dio ugovornog odnosa, kažu da korisnik ne smije podatke-karticu dati tećoj osobi, da mora čuvati itd.. u suprotnom snosi odgovornost-posljedice-trošak .. što ako ai kupi nešto što vlasnik ne želi? mora, nema zaštite, tj pravno kao da je sam osobno to napraivo.. problem je što to vlasnik u takvom hipotetskom primjeru nije napravio, nego je to odlučio ai npr u 4 ujutro npr kupiti kartu za paris ili 8kg krastavaca.. pri čemu je nevažna roba, usluga, iznos, namjena, teoretski može biti bilo što. .. tj imamo to u poslovanju, upravljanju... netko je 'šef' i raspolaže novcem, pri čemu može prenjeti to pravo na neku drugu-treću osobu, nazovimo je 'referent-tajnica'.. i tad ta osoba ima takvu ovlast, recimo možda ograničeno na neki iznos ali to je sporedno, .. što u slučaju pronevjere-krađe i sl? tko odgovara? .. onaj tko je to autorizirao, osoba, šef ili referent, onaj tko je potpisao.. i recimo ide u zatvor.. tko ide u zatvor kad to napravi ai? .. novac ili auto-promet, pravo-pravda i posljedice su hipotetski isti, samo je drugo djelo u pitanju.. pravna država, pravni okvir.. odgovornost.. no soft industrija ne odgovara, isključivo vlasnik-korisnik softwarea, tj ne vlasnik softwarea jer si soft industrija zadržava pravo vlasništva, tj korisnik je samo korisnik kao licenca za soft, ne vlasnik softa, mada može biti vlasnik auta ili novca-kartice.. nije postao vlasnik tog softa, ai-agenta.. time je korisnik jedini odgovoran, dok ai ima autonomiju pa time i mogućnost kršenja zakona..

-inače su kontradikcije pravno zabranjene, nema dualnosti ili dvostrukog tumačenja tj izbjegava se ako je ikako moguće.. u cilju pravne jasnoće i jedinstvenog jasnog zakona koji vrijedi za sve jednako, barem u idealnoj teoriji, no pravo-zakon u tom dijelu, teoretski, moraju biti upravo takvi, 'savršeni'.. tj to je papirnati-zakonski okvir u kojem zakon mora biti zakonit, ne nezakonit-suprotan sam sa sobom.. :)

-a to ovi ai-agenti omogućuju.. jednako kao što bi npr reklama za vozilo bez volana se lev5 autonomijom bila zavaravajuća i time zabranjena reklama.. odnosno, dok se ne uvede mogućnost da soft-ai-netko upravlja vozilom na području neke države-jurisdikcije, do tad ne može postojati legalno vozilo s registracijom i pravom vožnje po javnim prometnicama, homologacija.. ne da je auto dobar-loš, nego to mora biti unutar zakona navedeno-definirano-dozvoljeno.. kao i kauzalno, tko je za što odgovoran kad se nešto dogodi.. jer je to smisao-svrha zakona i temelj pravne države.

-auto bez volana, bez homologacije.. ako ga netko reklamira, to je tad zavaravajuća reklama, jer kupca dovodi u zabludu, jer mu ne kaže da je ekšli zabranjeno za promet.. odnosno tad mora postojati jasan-istaknut disklejmer na takvoj reklami koji će istaknuti upravo tu osobinu-uvjet.. tj ako je to istaknuto, ako je kupac s tim upoznat, tad nije zavaravajuće, tad kupac zna da ne smije na cestu.. bez tog je takvo reklamiranje zabranjeno, kažnjivo.. zavaravajuće. ok? .. što s ai-agentom? -ista stvar.. tj dok ne postoji pravni okvir koji bi to regulirao, do tad ne posotoji preduvijet da to smije-može raditi, odnosno sve dok u općim uvjetima banke imaju uvjet koji zabranjuje davanje podataka kao pin, odnosno gubitak zaštite, do tad ne može posotjati ai-agent koji to pravo ima, jer je to pravna spona odnosa direktno povezana, tj opet ista stvar s disklejmerom, moralo bi biti jasno istaknuto da za sve tako nastale troškove, odgovornost snosi vlasnik-korisnik, ne banka ili ai.. a to prešućuju-skrivaju.. odnosno to je kauzalni ili-ili uvjet, ili je netko odgovoran ili nije.. ako nije naveden u ugovornom odnosu kao odgovoran, tad nije odgovoran za taj ugovorni odnos, npr jamac-sudužnik.. ok?

-kako to marketing-reklame ipak rade mada je po trenutnom važećem zakonu i ugovornom odnosu to zabranjeno? .. pa onako, kao nitko nije vidio-uočio, nema pritužbe-tužbe itd. i sl. .. no to su samo izgovori, za nedejlovanje onih koji moraju djelovati, kao regulatori tržišta, hnb, banke... svi.. kao nedavni primjer iz drniša i dvije sutkinje koje par godina nisu ni pokrenule postupak.. snose posljedice, dok se svi skrivaju iza npr nema tužbe.. jer tko će tužiti u slučaju ovakvih promocija ai-agenta? banke? -neće, jer je njima primarni interes da klijent troši.. klijent? on defaultno ne zna ništa, mediji i ostali ga trebaju informirati.. kao i regulatori-institucije, koji nađu izgovor u tome da to nije sad, da je to tek budućnost.. no zašto to dozvoljavaju? tj teoretski se sutra može donjeti novi zakon koji će to dozvoliti-ozakoniti.. a možda neće, dok zakon nikad ne djeluje profuturo.. možda će nešto biti? .. posotji legalnost-zakon, čak kad znamo datum izmjene i stupanja na snagu novog, do tad provodimo stari-važeći zakon.. a po zakonu je zabranjeno zavaravajuće oglašavanje, kao i suprotnost ugovornih odnosa u općim uvjetima koji moraju biti u skladu sa zakonom inače su ništetni.. tj pošto u općim uvjetima svih banaka i pružatelja usluga stoje slične-iste fromulacije, tad je za laičko zaključivanje ok zaključiti da je ta stavka u skadu s postojećim zakonima.. i primjenjuje se.. tj kad bi bila u suprotnosti, bila bi ništetna + pružatelj usluge bi je morao izbaciti iz takvih općih uvjeta.. npr da je nešto rasno-spolno-diskriminirajuće, nešto nezakonitog.. moralo bi biti izbačeno... i tom ili-ili pravnom logikom dok takve stavke postoje, dok sustav ne kaže da su nevažeće, do tad su točne-važeće.. ili-ili. .. i ne može moguće buduće stanje izmjene zakona biti opravdanje, svi moraju jednako provoditi-poštivati postojeći-važeći zakon neovisno o mišljenju.. a ako dođe do problema tumačenja, tad do ustavnog suda dobijemo tumačenje i tad ga svi moramo upravo tako tumačiti-provoditi, neovisno slažemo li se ili mislimo nešto treće.. ok?

-a što mi imamo? pr-marketing, zavaravajuće, ništetno, kontradiktorno.. bez odovornosti soft industrije za posljedice, pri čemu soft ind zadržava vlasništvo-soft no odriče prava-odgovornost itd. a to je opet ili-ili, ili si ti vlasnik i time odgovoran ili nisi.. ako nisam vlasnik aija ili softa.. tko je odgovoran? zakon kaže vlasnik, kao što je vlansik onaj tko upravlja svime važnim za soft ili autorska prava i zato se vlasnik-proizvođač ne želi odreći tih vlasničkih prava tj ne prenosi ih na kupca-korisnika bilo čega, auta ili bankovne kartice-računa-računala-mobitela.. tj ako sam kako korisnik-kupac postao vlasnik npr mobitela, to je samo hw, nisam time postao vlasnik softa-sw u njemu, kao ni bilo kojeg dijela branda-logotipa itd.. tko je vlansik a tko je odgovoran i za što.. za auto, psa, dijete.. za ai-agenta ili ai-vozača?

-što ako ai-agent jednog dana odluči ukrasti novac? ili donirati teroriste kao hamas? ili što ako odluči kupiti krastavce? .. npr što ako je roba iz npr usa? što ako sam kanađanin ili bilo koji građanin normalnog svijeta koji npr bojkotira usa robu? gleda li agent političke interese vlasnika ili opet tko je vlasnik.. usa kompanija?

-u slučaju npr krađe kartice i recimo pokušaja korištenja-podizanja na bankomatu.. npr šećeš se dubrovnikom i izgubiš karticu, idući dan u npr parisu netko želi podići 1000€.. i banka zove, blokira, pita na telefon.. i kažeš, nisam u parisu, ukradeno-izgubljeno.. rutina-automatika i banka to stopira, bez posljedica u takvom scenariju.. što ako to napravi ai? što banka može zaustaviti? -ništa..

-banka će jednako reći da nisi ai-agentu dao karticu i pin odnosno da su ti podatci ai-agentu i dalje nepoznati, no banka njemu daje token-certifikat.. jednako kao da imaš dijete i ono dobije dodatnu karticu podatke i pin.. sve dok može trošiti razlike nema, tj sporedno je što može posotjati limit i sl. jer je srž pravnog problema i dalje isti, tj nije pravno važno radi li se o 1 li 1000€ .. jer zakon nikad nema veze s iznosom, zakon je pravilo, kao formula s varijablama vs znamenkama..  :)

-zato je to pravni nihilizam, ćoravost-ignoriranje, mada je svima pred očima kao sintagma-oximorizam 'javna tajna'.. onak, svi znamo, no službeno dok ne dobijemo konkretan zahtijev, ne znamo.. pa ignoriramo.. npr kao hnb koja bi mogla reagirati, ali neće.. itd. ili kao što neće reagirati regulator po osnovi zaštite potrošača recimo zavaravajućim oglašavanjem, jer bi u pravilu prvo trebali imati nekog tko tuži.. ili netko tko se barem potužio.. a ovo je nešto futurističkog, kao najava što će sutra biti, pri čemu ispuste ono 'možda'.. a zakon ne djeluje s možda i u budućnosti pa nikom ništa, mada bi takva reklama po tom kriteriju morala biti zabranjena jer je u suprotnosti s trenutno važećim propisima a nitko nije konkretno 'tužitelj' koji bi nešto konkretnog pokrenuo pa svi šute,

-.. kao kad netko u liftu prdne :) -onak, tu je, osjeti se.. no svi samo čekaju izlaz da prodišu dok zadržavaju dah.. razmišljat će kad prođe? :)

i kako to sumira ai:

Asimetrija informacija (Kognitivna pristranost)

U pravu ste kada kažete da je ljudima (pa tako i sucima i inspektorima) lakše razumjeti auto nego banku.

Svatko zna što je volan i što se dogodi ako ga nema.

S druge strane, digitalne financije su obavijene namjerno kompliciranom terminologijom (tokenizacija, API sučelja, pametni ugovori). Kada tech tvrtka počne objašnjavati inspektoru da njihov AI-agent "ne koristi karticu nego kriptografski token mapiran kroz digitalni novčanik", prosječni državni službenik se povlači jer pravno i tehnički ne razumije materiju. Tech industrija koristi tu kognitivnu nemoć institucija kako bi prošvercala reklame koje bi u bilo kojem drugom sektoru bile zabranjene.

- podvučeni dio.. i pogotovo kraj rečenice.

 ovo je samo jedan od načina kako pokušavaju prodati uslugu koja nikome ne treba