Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna mor

poruka: 13
|
čitano: 3.434
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna mor".
18 godina
offline
Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna mor

Umjetni sateliti se mogu gomilati do određene točke, a onda ćemo imati redovitu kišu umjetnih meteora.

Amenoum
 
2 0 hvala 0
18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
PaleRider kaže...

Umjetni sateliti se mogu gomilati do određene točke, a onda ćemo imati redovitu kišu umjetnih meteora.

Uopće ne vidim smisao u tome, em ih treba brdo (jer moraju biti mali), em je samo njihovo slanje gore skuplje od cjeloživotnog troška na zemlji.

8 godina
offline
Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna mor

ma start-upovi iz garaže će to riješiti...u startu imaju rakete za vatromet

mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Moj PC  
3 0 hvala 1
18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
Old Iggy kaže...
PaleRider kaže...

Umjetni sateliti se mogu gomilati do određene točke, a onda ćemo imati redovitu kišu umjetnih meteora.

Uopće ne vidim smisao u tome, em ih treba brdo (jer moraju biti mali), em je samo njihovo slanje gore skuplje od cjeloživotnog troška na zemlji.

 

Pa ako gledaš samo trošak da, ali i drugi su tu faktori u pitanju. Džabe ti je na primjer niži potencijalni trošak ako uopće nemaš uvjete (npr. infrastrukturu za napajanje/hlađenje, a na koju bi morao čekati godinama) i ako ljudi dižu bunu oko izgradnje. Kad govorimo o AI-ju, brzina izgradnje novih kapaciteta je ključna stvar jer puno znači biti ispred konkurencije[1] - što onda može pokriti i veći trošak (zaostanjanje za konkurencijom bi vjerojatno koštalo i više). Radi se o natjecanju nabrijanih - možda i megalomanskih - kapitalista, pa ako jedan može nešto lansirati gore puno prije nego konkurencija izgradi elektranu vjerojatno i hoće. Možda i ne uspije, ali s tolikim parama na raspolaganju isplati se riskirati. Dakle, može se pa se i hoće, a uz to se žuri jer je pritisak veliki, a što povlači i veću vjerojatnost negativnih posljedica - poput Kesslera..

 

Ti ljudi vjeruju da se do AGI-ja može doći pukim povećanjem računalne snage (što, po mom mišljenju, vjerojatno nije slučaj - ali opet ovisi o definiciji), a tko prvi dođe do AGI-ja pobjedio je - svi ostali postaju praktički nevažni. Zato i ulaganje u podatkovne centre u svemiru i nije iznenađujuće, možda je čak i očekivano. Ulog je velik, možda i rizik, ali očekivana nagrada je holy grail.

 

[1] If Anyone Builds It, Everyone Dies: Why Superhuman AI Would Kill Us All (2025), E. Yudkowsky and N. Soares

Amenoum
Poruka je uređivana zadnji put pon 11.5.2026 11:53 (PaleRider).
18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
PaleRider kaže...
Old Iggy kaže...
PaleRider kaže...

Umjetni sateliti se mogu gomilati do određene točke, a onda ćemo imati redovitu kišu umjetnih meteora.

Uopće ne vidim smisao u tome, em ih treba brdo (jer moraju biti mali), em je samo njihovo slanje gore skuplje od cjeloživotnog troška na zemlji.

 

Pa ako gledaš samo trošak da, ali i drugi su tu faktori u pitanju. Džabe ti je na primjer niži potencijalni trošak ako uopće nemaš uvjete (npr. infrastrukturu za napajanje/hlađenje, a na koju bi morao čekati godinama) i ako ljudi dižu bunu oko izgradnje. Kad govorimo o AI-ju, brzina izgradnje novih kapaciteta je ključna stvar jer puno znači biti ispred konkurencije[1] - što onda može pokriti i veći trošak (zaostanjanje za konkurencijom bi vjerojatno koštalo i više). Radi se o natjecanju nabrijanih - možda i megalomanskih - kapitalista, pa ako jedan može nešto lansirati gore puno prije nego konkurencija izgradi elektranu vjerojatno i hoće. Možda i ne uspije, ali s tolikim parama na raspolaganju isplati se riskirati. Dakle, može se pa se i hoće, a uz to se žuri jer je pritisak veliki, a što povlači i veću vjerojatnost negativnih posljedica - poput Kesslera..

Pa baš faktori koje si naveo i jesu najveći problem. Napajanje i hlađenje, noćna mora na solaru i u svemiru. Prostor - za cijenu lansiranja kupiš zemlje i dovedeš što želiš gdje god na zemlji hoćeš. A AI je daleko najgori za to, dok je prosječan serverski ormar u svijetu na još oko 8 kW potrošnje, NVIDIA planira za dvije godine preko 600 kW.

ISS kao daleko najveća instalacija solarima napaja cca 80 kW, u maxu 120.

8 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
Old Iggy kaže...
PaleRider kaže...
Old Iggy kaže...
PaleRider kaže...

Umjetni sateliti se mogu gomilati do određene točke, a onda ćemo imati redovitu kišu umjetnih meteora.

Uopće ne vidim smisao u tome, em ih treba brdo (jer moraju biti mali), em je samo njihovo slanje gore skuplje od cjeloživotnog troška na zemlji.

 

Pa ako gledaš samo trošak da, ali i drugi su tu faktori u pitanju. Džabe ti je na primjer niži potencijalni trošak ako uopće nemaš uvjete (npr. infrastrukturu za napajanje/hlađenje, a na koju bi morao čekati godinama) i ako ljudi dižu bunu oko izgradnje. Kad govorimo o AI-ju, brzina izgradnje novih kapaciteta je ključna stvar jer puno znači biti ispred konkurencije[1] - što onda može pokriti i veći trošak (zaostanjanje za konkurencijom bi vjerojatno koštalo i više). Radi se o natjecanju nabrijanih - možda i megalomanskih - kapitalista, pa ako jedan može nešto lansirati gore puno prije nego konkurencija izgradi elektranu vjerojatno i hoće. Možda i ne uspije, ali s tolikim parama na raspolaganju isplati se riskirati. Dakle, može se pa se i hoće, a uz to se žuri jer je pritisak veliki, a što povlači i veću vjerojatnost negativnih posljedica - poput Kesslera..

Pa baš faktori koje si naveo i jesu najveći problem. Napajanje i hlađenje, noćna mora na solaru i u svemiru. Prostor - za cijenu lansiranja kupiš zemlje i dovedeš što želiš gdje god na zemlji hoćeš. A AI je daleko najgori za to, dok je prosječan serverski ormar u svijetu na još oko 8 kW potrošnje, NVIDIA planira za dvije godine preko 600 kW.

ISS kao daleko najveća instalacija solarima napaja cca 80 kW, u maxu 120.

Pa sa obzirom koliko se svi u razvijenom svijetu bune oko podatkovnih centara za AI (doslovno nitko ih ne želi), i onda države koje su uopće prikladne za takve centre (sve oko i blizu ekvatora otpada jer je hlađenje najveći problem) ostaje ti onda sjever Rusije (Sibir) koji otpada jer..... su to Rusi, sjever EU isto tako ne želi to, znači ostaje Aljaska (kojoj fali energetska infrastruktura), ili sam jug Argentine koji je isto tako vukojeb...a.

 

Tako da guranje svega ovoga i svemir je možda i jedini izbor bez obzira na trošak!

 

P.S. A zašto države/opčine ne žele ove giga AI centre je očito jer je korist jako mala, zaposlenih u takvim centrima je jako malo (50-100 jer je ionako sve automatizirano) a trošak za izgradnju eneregetske infrastrukture je bolesno velik, pritisak na ekologiju ogroman (jer trebaju ogromne količine vode) i na kraju država zaradi porez od prodaje struje i tih par plača....

18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
nikonja kaže...

Pa sa obzirom koliko se svi u razvijenom svijetu bune oko podatkovnih centara za AI (doslovno nitko ih ne želi), i onda države koje su uopće prikladne za takve centre (sve oko i blizu ekvatora otpada jer je hlađenje najveći problem) ostaje ti onda sjever Rusije (Sibir) koji otpada jer..... su to Rusi, sjever EU isto tako ne želi to, znači ostaje Aljaska (kojoj fali energetska infrastruktura), ili sam jug Argentine koji je isto tako vukojeb...a.

 

Tako da guranje svega ovoga i svemir je možda i jedini izbor bez obzira na trošak!

 

P.S. A zašto države/opčine ne žele ove giga AI centre je očito jer je korist jako mala, zaposlenih u takvim centrima je jako malo (50-100 jer je ionako sve automatizirano) a trošak za izgradnju eneregetske infrastrukture je bolesno velik, pritisak na ekologiju ogroman (jer trebaju ogromne količine vode) i na kraju država zaradi porez od prodaje struje i tih par plača....

Pa nitko ih ne želi iz istog razloga zašto nisu prikladni u svemiru, problem napajanja i hlađenja.

A DC-i se grade svuda, uključujući i Afriku, Bliski istok i slično - to nije problem.

 

Isto tako, trošak izgradnje infrastrukture nema veze s lokalnom upravom, rijetko koji DC treba veliku količinu vode (dapače takvi su rijetki), što je najbolje struju uopće ne moraju kupiti u državi već van nje ili jednog dana generirati sami.

18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
Old Iggy kaže...
PaleRider kaže...
Old Iggy kaže...
PaleRider kaže...

Umjetni sateliti se mogu gomilati do određene točke, a onda ćemo imati redovitu kišu umjetnih meteora.

Uopće ne vidim smisao u tome, em ih treba brdo (jer moraju biti mali), em je samo njihovo slanje gore skuplje od cjeloživotnog troška na zemlji.

 

Pa ako gledaš samo trošak da, ali i drugi su tu faktori u pitanju. Džabe ti je na primjer niži potencijalni trošak ako uopće nemaš uvjete (npr. infrastrukturu za napajanje/hlađenje, a na koju bi morao čekati godinama) i ako ljudi dižu bunu oko izgradnje. Kad govorimo o AI-ju, brzina izgradnje novih kapaciteta je ključna stvar jer puno znači biti ispred konkurencije[1] - što onda može pokriti i veći trošak (zaostanjanje za konkurencijom bi vjerojatno koštalo i više). Radi se o natjecanju nabrijanih - možda i megalomanskih - kapitalista, pa ako jedan može nešto lansirati gore puno prije nego konkurencija izgradi elektranu vjerojatno i hoće. Možda i ne uspije, ali s tolikim parama na raspolaganju isplati se riskirati. Dakle, može se pa se i hoće, a uz to se žuri jer je pritisak veliki, a što povlači i veću vjerojatnost negativnih posljedica - poput Kesslera..

Pa baš faktori koje si naveo i jesu najveći problem. Napajanje i hlađenje, noćna mora na solaru i u svemiru.

 

Napajanje nije problem. Dapače, manji je problem nego na Zemlji jer za istu snagu trebaš manje solarnih panela (usput rečeno, solarni paneli koji se koriste u svemiru su efikasniji, multi-junction tipa). Hlađenje jest problem ali čisto inženjerski, za velike podatkovne centre (tipa 100 MW) se možda neće koristiti klasični radijatori (pasivni ili aktivni) - postoji nova tehnologija naziva "liquid droplet radiators", koja ne uključuje metalne panele za hlađenje te smanjuje masu rashladnog sistema i preko 4 puta. Tehnologija ima svoje inženjerske izazove ali nisu nerješivi. Ako pare nisu problem nije ni hlađenje, naročito uz ovu tehnologiju. Osim toga, u planu je i korištenje procesora koji rade na većim temperaturama (do ~100 °C, Nvidia je već najavila Space-1 Vera Rubin Module, prilagođen za svemir), a razvijena je i nova tehnologija hlađenja[1] koja znatno smanjuje temperature procesora. Sve to dodatno smanjuje potrebnu površinu radijatora.

 

Da dodam, podatkovni centri manje snage se već testiraju i na Istoku i Zapadu, neki su već testirali manje prototipe, ostali planiraju vrlo skoro. U Kini postoji plan za 1 GW centar sagrađen od 16 laserima povezanih satelita (i to sa klasičnim radijatorima, ali u orbiti koja maksimizira efikasnost, tzv. dawn-dusk orbita na 700-800 km), koji će se izgrađivati/nadograđivati u tranšama. Testna faza je krenula još prošle godine. A u planu je i konstelacija manjih satelita od kojih je svaki 100 KW[2]. Čak se i spominje da bi svemirski podatkovni centri eventualno cijenom i efikasnošću mogli nadmašiti zemaljske. Opravdan ili ne, optimizam je velik. Tako da, reci ti što hoćeš, ali podatkovni centri u svemiru lagano već postaju stvarnost.

 

[1] https://news.microsoft.com/source/features/innovation/microfluidics-liquid-cooling-ai-chips/

[2] https://spacenews.com/china-backs-orbital-data-center-startup-with-8-4-billion-in-credit-lines/

Amenoum
Poruka je uređivana zadnji put uto 12.5.2026 11:53 (PaleRider).
18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna

ne dvojim da je DC u orbiti interesantan topic ali matematika, a kamoli logistika, jednostavno ne stimaju.

gurtna giržtna gužni žnorda gižnu žertir gžerdu žinar gurdaž žarpar ženar žednu žena
18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
PaleRider kaže...
Old Iggy kaže...

Pa baš faktori koje si naveo i jesu najveći problem. Napajanje i hlađenje, noćna mora na solaru i u svemiru.

 

Napajanje nije problem. Dapače, manji je problem nego na Zemlji jer za istu snagu trebaš manje solarnih panela (usput rečeno, solarni paneli koji se koriste u svemiru su efikasniji, multi-junction tipa). Hlađenje jest problem ali čisto inženjerski, za velike podatkovne centre (tipa 100 MW) se možda neće koristiti klasični radijatori (pasivni ili aktivni) - postoji nova tehnologija naziva "liquid droplet radiators", koja ne uključuje metalne panele za hlađenje te smanjuje masu rashladnog sistema i preko 4 puta. Tehnologija ima svoje inženjerske izazove ali nisu nerješivi. Ako pare nisu problem nije ni hlađenje, naročito uz ovu tehnologiju. Osim toga, u planu je i korištenje procesora koji rade na većim temperaturama (do ~100 °C, Nvidia je već najavila Space-1 Vera Rubin Module, prilagođen za svemir), a razvijena je i nova tehnologija hlađenja[1] koja znatno smanjuje temperature procesora. Sve to dodatno smanjuje potrebnu površinu radijatora.

 

Da dodam, podatkovni centri manje snage se već testiraju i na Istoku i Zapadu, neki su već testirali manje prototipe, ostali planiraju vrlo skoro. U Kini postoji plan za 1 GW centar sagrađen od 16 laserima povezanih satelita (i to sa klasičnim radijatorima, ali u orbiti koja maksimizira efikasnost, tzv. dawn-dusk orbita na 700-800 km), koji će se izgrađivati/nadograđivati u tranšama. Testna faza je krenula još prošle godine. A u planu je i konstelacija manjih satelita od kojih je svaki 100 KW[2]. Čak se i spominje da bi svemirski podatkovni centri eventualno cijenom i efikasnošću mogli nadmašiti zemaljske. Opravdan ili ne, optimizam je velik. Tako da, reci ti što hoćeš, ali podatkovni centri u svemiru lagano već postaju stvarnost.

 

[1] https://news.microsoft.com/source/features/innovation/microfluidics-liquid-cooling-ai-chips/

[2] https://spacenews.com/china-backs-orbital-data-center-startup-with-8-4-billion-in-credit-lines/

Pročitaj malo pa vidi o čemu pričaju. Stotine tisuća raznih satelita, okvirno oko 100 kW DC po satelitu...

Samo lansiranje takvog satelita stoji bitno više od iste DC snage na zemlji, ne računajući sve ostalo. Na stranu što klasične DC-ove možeš raditi svuda, samo AI su problematični, ali baš njima svemir baš i nije rješenje.

18 godina
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
Old Iggy kaže...
PaleRider kaže...
Old Iggy kaže...

Pa baš faktori koje si naveo i jesu najveći problem. Napajanje i hlađenje, noćna mora na solaru i u svemiru.

 

Napajanje nije problem. Dapače, manji je problem nego na Zemlji jer za istu snagu trebaš manje solarnih panela (usput rečeno, solarni paneli koji se koriste u svemiru su efikasniji, multi-junction tipa). Hlađenje jest problem ali čisto inženjerski, za velike podatkovne centre (tipa 100 MW) se možda neće koristiti klasični radijatori (pasivni ili aktivni) - postoji nova tehnologija naziva "liquid droplet radiators", koja ne uključuje metalne panele za hlađenje te smanjuje masu rashladnog sistema i preko 4 puta. Tehnologija ima svoje inženjerske izazove ali nisu nerješivi. Ako pare nisu problem nije ni hlađenje, naročito uz ovu tehnologiju. Osim toga, u planu je i korištenje procesora koji rade na većim temperaturama (do ~100 °C, Nvidia je već najavila Space-1 Vera Rubin Module, prilagođen za svemir), a razvijena je i nova tehnologija hlađenja[1] koja znatno smanjuje temperature procesora. Sve to dodatno smanjuje potrebnu površinu radijatora.

 

Da dodam, podatkovni centri manje snage se već testiraju i na Istoku i Zapadu, neki su već testirali manje prototipe, ostali planiraju vrlo skoro. U Kini postoji plan za 1 GW centar sagrađen od 16 laserima povezanih satelita (i to sa klasičnim radijatorima, ali u orbiti koja maksimizira efikasnost, tzv. dawn-dusk orbita na 700-800 km), koji će se izgrađivati/nadograđivati u tranšama. Testna faza je krenula još prošle godine. A u planu je i konstelacija manjih satelita od kojih je svaki 100 KW[2]. Čak se i spominje da bi svemirski podatkovni centri eventualno cijenom i efikasnošću mogli nadmašiti zemaljske. Opravdan ili ne, optimizam je velik. Tako da, reci ti što hoćeš, ali podatkovni centri u svemiru lagano već postaju stvarnost.

 

[1] https://news.microsoft.com/source/features/innovation/microfluidics-liquid-cooling-ai-chips/

[2] https://spacenews.com/china-backs-orbital-data-center-startup-with-8-4-billion-in-credit-lines/

Pročitaj malo pa vidi o čemu pričaju. Stotine tisuća raznih satelita, okvirno oko 100 kW DC po satelitu...

Samo lansiranje takvog satelita stoji bitno više od iste DC snage na zemlji, ne računajući sve ostalo. Na stranu što klasične DC-ove možeš raditi svuda, samo AI su problematični, ali baš njima svemir baš i nije rješenje.

Čitao sam, sateliti su namijenjeni za AI, pa tako i generalne LLM-ove. Kinezi su već testirali generalni LLM (Qwen3) u svemiru[1]. A ista firma planira mrežu od 2800 laserima povezanih satelita do 2035., od tih 2400 je inferencijskih, a 400 trenirajućih, dakle isključivo AI. Masu satelita planiraju lansirati već ove godine, a do 2030. bi mreža trebala sadržavati 1000 satelita. A poznajući Kineze, moglo bi to biti i prije roka. I SpaceX je testirao nešto (Starcloud-1) a da ne pričam o planovima (milijuni satelita). U isto vrijeme podatkovni centri na Zemlji se otkazuju ili odgađaju - skoro pola planiranih centara u SAD-u je odgođeno ili otkazano zbog manjka električne infrastrukture[2]. Ne kažem da će se podatkovni centri graditi isključivo u svemiru, dapače, gradit će se i na Zemlji bar još neko vrijeme gdje je moguće, ali očito je da se AI širi i u svemir. Trubiš o troškovima, a očito je da oni nisu problem/prioritet ovim firmama, a i realno je očekivati je da će se isti s vremenom smanjivati[3].

 

[1] https://english.news.cn/20260127/97943a2d038245ddb0bb0f00b85494b8/c.html

[2] https://hardware.slashdot.org/story/26/05/12/1717225/microsofts-1-billion-ai-data-center-will-switch-off-half-of-kenya

[3] https://starcloudinc.github.io/wp.pdf

Amenoum
Poruka je uređivana zadnji put sri 13.5.2026 12:13 (PaleRider).
19 mjeseci
offline
Re: Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna
Ne spominjete podmorske oblake? Meni to djeluje kao zanimljivo rješenje za manje servere 🤔
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Moj PC  
1 0 hvala 0
7 godina
offline
Svemirski podatkovni centri - tehnološka noćna mor


Oh, sad su i obnovljivi izvori dobri, kad se fosilna industrija ne može toliko ispružiti? 

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
Poruka je uređivana zadnji put sub 16.5.2026 6:14 (Al Crane).
 
1 0 hvala 0
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice