Pratim ovo podrucje amaterski i nekad mi je zao sto nisam studirao fiziku.
Clanak je, kao i obicno, odlican.
Life is jazz. Play it cool.
eo i malo zajebancije na ovu temu:
učili smo kako je energija neuništiva a materija nije, tj. pretvaraju se jedna u drugu ili nekakvu drugačiju. ajmo reći da je to točno (pri čemu je nebitno što u što i kako - jedino je bitno zašto). slijedi igra valova (u mom sjeeeeećanjuuuu). dakle, čestice nastaju tek kad gustoća valova energije u jedinici volumena prijeđe određenu gornju granicu (1 pikaču?), odn. kad zagusti. tad se energija (valovi) počnu ponašati kao čestica: imaju masu, raspadnu se ili ostanu stabilni. sve ispod te "hritične gustoće" je energija, a iznad masa. gravitacija (koja se pojavi tek kad se na jednom mjestu nakupi dovoljno valova da stvori masu) sve drži na okupu. kad se gusti valovi počnu ponašati kao čestica, sve je trivijalno: nakupljaju se, međusobno vežu, međudjeluju, nastaje materija i deblja se prema potrebi. no u osnovi, tamo negdje u sićušnim volumenima, to je samo gustoća valova energije. neuništive. uništavanjem strukture materije vraćamo se natrag na energetske (valovite) početke. i tak ukrug. materija je u osnovi samo gusta energija (i "sigurnosni" prostor između). big bang bijaše tek smanjenje gustoće valova od pitajbogakoliko pikačua. kad je dara prevršila meru, sve se razletilo i oblikovalo materiju (ako je ostalo dovoljno gusto) ili je ostalo valovi (zračenje?). stabilno ili ne, ovisi o okolnostima. ako materiji dodaješ energiju (valove), gustoća se poremeti i sve se rastrajba. isto i ak smanjiš ispod određene granice 1 pikaču (što je malo teže od prve varijante, kaže newton - lakše se zagrijati nego ohladiti). jasno, ovako nastala materija je i unešto otporna na moguću nestabilnost (što objašnjava zašto kamen) i nerado prima višak valova. zapravo, kako koja (šnicli? krumpir?). šareno je to i raznovrsno.jebiga, nemere sve biti isto. falilo bi entropije. et voila.
jel more biti jednostavnije? nemore. 
još jedna spoznaja, ovaj put empirijska: kad želite protresti tetrapak s tekućim jogurtom, pobrinite se da zatvarač bude dobro zategnut. idem sad oprati majicu od jogurta ... 
Neutrini bi bili idealni za komunikaciu, ne smeta im nikakva prepreka. Samo treba smisliti kako detektor smjesiti u uređaj veličine mobitela.
Jasno mi je da se autoru teksta diže kosa na glavi na spomen njegova imena, ali bi sve jedno volio ćuti mišljenja. Puno mi je logićniji njegov model. Osobno sam uvjerenja da je ideja atoma, model star 2000g odradio svoju svrhu i da je vrijeme da se maknemo od njega.
https://www.reddit.com/r/holofractal/comments/7dkwrs/the_recent_proton_radius_experiments_and_nassims/
aha. tamo kod cerna 18 td, a tu? niste ni skužili što sam ovdje napisao, a tamo se uvlačite cernašima, iako jednako nemate pojma o tome što rade. genijalno. 
aha. tamo kod cerna 18 td, a tu? niste ni skužili što sam ovdje napisao, a tamo se uvlačite cernašima, iako jednako nemate pojma o tome što rade. genijalno.
Napisao si niz gluposti, ali se u startu ogradio da je zajebancija, pa se ne isplati zajebavati s odgovaranjem kad si već osigurao izlaznu strategiju...
Zapravo mene je Ajar stiltao. Ako se masa pretvara u energiju, što se događa s gravitacijom?
Ako je elektron istovremeno val i čestica, djeluje li na taj val gravitacija?
Pa moje viđenje materije je upravo onakvo kako ga je Ajar opisao. Još 90-tih su nas učili da materija ne postoji. to je samo nakupina energije... Bilo je tu teorija o titranju jednodimenzionalnih zapetljanih struna u višedimenzionalnom prostoru i slično, ali sve se svodi na informaciju, energiju i prostor. Vjerojatno je sva materija u našem svemiru ista odnosno nema antimaterije, pa se postavlja pitanje jeli informacija o ponašanju čestica i atoma unutar samih čestica ili unutar matrice prostora. Što znači neki paralelni svemir možda može imati drugačiji prostor s drugačijim fizikalnim pravilima...
Nemojmo samo tako odbacivati Demokrita. Demokrit nije bio fizičar, nego filozof, pa ga tako treba i gledati. Temeljna ideja mu je da postoje osjetilima nedostupne čestice (bića) koje određuju sve što je osjetilima dostupno - a to je upravo ono o čemu govori teorija elementarnih čestica. Ideju da su atomi smo hvatišta sila dao je pak Ruđer Bošković. I ne treba brkati Demokritov atomizam s Epikurovim koji se iz njega razvio. Da nije bilo Demokrita kakvu bismo fiziku, a posebice kemiju imali? Materija bi bila beskrajno djeljiv kontinuum kojem bi se pridavala svojstva. Ideje u znanosti, posebice u fizici imaju duboke, duboke korijene. Nije fizika nastala danas.
