Slovenija uvela sekcijsko mjerenje brzine na četir

U Sloveniji je u 2025. bilo 20.824 prometnih nesreća s 88 poginulih. U Hrvatskoj je u 2025. bilo 35.446 nesreća s 261 poginulih. Slovenija ima 9,77 nesreća na 1000 stanovnika, više nego Hrvatska koja ima 9,15. Slovenija ima 0,0436 poginulih na na 1000 stanovnika, manje nego Hrvatska s 0,0674. Slovenija ima 35,3% manje sveukupno poginulih.

https://www.avp-rs.si/wp-content/uploads/2026/02/stanje-prometne-varnosti-2025.pdf

https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2026/5/Statisticki_pregled_2025_web.pdf

Ne nalazim konkretne detaljne podatke za Sloveniju i autoceste, ali u za Hrvatsku nalazim. U Hrvatskoj se na autocestama dogodilo 6,5% od ukupnog broja prometnih nesreća, te 8,8% od ukupnog broja poginulih i 4,4% s ozljieđenima.

https://mup.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/bilteni/Bilten_o_sigurnosti_cestovnog_prometa_2025.pdf

Iz ovih podataka vidimo da su nam autoceste najsigurniji dio cestovne infrastrukture. 

U EU, 9% nesreća sa smrtnim posljedicama događa se na autocestama.

https://transport.ec.europa.eu/news-events/news/2023-figures-show-stalling-progress-reducing-road-fatalities-too-many-countries-2024-03-08_en

Nadalje, u Sloveniji je na autocestama na milijun stanovnika poginulo 11,9 osoba, u Hrvatskoj 9,8.

Udio smrtno stradalih na autocestama najveći je u Sloveniji (29 %), Španjolskoj (20 %), Belgiji (16 %) i Hrvatskoj (14 %). Rumunjska, Švedska i Poljska imaju najmanji udio smrtno stradalih na autocestama (3 %).

U EU, udio smrtno stradalih na autocestama najveći je u Sloveniji (29%), Španjolskoj (20%), Belgiji (16%) i Hrvatskoj (14 %). Rumunjska, Švedska i Poljska imaju najmanji udio smrtno stradalih na autocestama (3%).

Broj smrtno stradalih na autocestama na 1.000 km autoceste po državama u EU-27 i EFTA-i (2022.), Slovenija 40,6, Hrvatska 28,3, Njemačka 23,8. 

Promatrajući zemlje s najvećim brojem smrtno stradalih na autocestama (Njemačka, Španjolska, Francuska i Italija), samo Njemačka ima stopu smrtnosti nižu od europskog prosjeka.

Kratkoročno (od 2019. do 2022.), unatoč povećanju kazni i broja kamera za brzinu na autocestama, Hrvatska ima najveći rast poginulih na autocestama, čak 111%.

U nekim zemljama, poput Hrvatske i Grčke, osobe starije od 65 godina čine gotovo trećinu smrtno stradalih na autocestama, unatoč relativno niskoj stopi smrtnosti na autocestama u tim zemljama.

https://road-safety.transport.ec.europa.eu/document/download/d4456a2a-3937-42e1-b3bd-ba98b0298497_en?filename=ff_motorways_20240326.pdf

Upravo Hrvatska ima gluposti gdje se usred pustopoljina stavlja šuma znakova, 60 km/h, 50 km/h, 70 km/h, 40 km/h, 80 km/h, 30 km/h (da, smanjili su najnižu brzinu s 40 na 30), dok se u Sloveniji na velikom dijelu cesta kroz ruralna, slabije izgrađena područja može voziti 90 km/h, jer se takve dionice formalno nalaze izvan naselja.

Austrija i Švicarska, zemlje Beneluxa i dobar dio skandinavskih zemalja su nešto najgore ikad za bilo kakvu vožnju. A takva im je i većina vozača. Ustvari najbolje bi bilo da tamo kompletno obustave bilo kakav promet i da ljudi guraju automobile.

U međuvremenu, u Njemačkoj 73,1% autocesta nema nikakva ograničenja brzine.

https://www.adac.de/verkehr/standpunkte-studien/positionen/tempolimit-autobahn-deutschland/

Treba ubaciti udaljenost u jednadžbu. Ako putuješ 100 km i imaš prosjek brzine 100 km/h, put traje sat vremena, ako je prosjek 130 km/h put traje 46 minuta. Put od 300 km s prosjekom od 100 km/h traje tri sata, s prosjekom 130 km/h put traje 2 sata i 18 minuta. Put od 500 km s prosjekom od 100 km/h traje pet sati, s prosjekom 130 km/h put traje 3 sata i 50 minuta. Put od 1000 km s prosjekom od 100 km/h traje deset sati, s prosjekom 130 km/h put traje 7 sati i 41 minutu.

Ti si kao u vicu kad Mujo vozi po autocesti i sluša radio:

"Pažnja, pažnja! Javljaju nam da jedan idiot vozi u krivom smjeru po autocesti!“

Mujo na to - "Da jedan, tisuće!"

Prema MUP podatcima može se vidjeti da broj nesreća i broj poginulih u Hrvatskoj ovisi o tome kako je prošla turistička sezona.

Posebna napomena, obratite pažnju na napisano, kako se nepropisna brzina ne bi miješala s brzinom neprimjerenom uvjetima na cesti. 

https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2026/5/Statisticki_pregled_2025_web.pdf

Ta brzina neprimjerena uvjetima na cesti, odnosno neprilagođena brzina, odličan je pojam za prikrivanje stvarnih uzroka nesreća, a služi MUP-u za pumpanje statistike i kmečanje u Saboru kad traže još novca iz budžeta za nove kamere, radare, presretače, nove pune crte, zabrane, smanjenja ograničenja brzine...

Kao što se iz priloženog može vidjeti, konstantno povećanje kazni i konstantno povećanje kamera nije ostvarilo željeni učinak, ako se pretpostavlja da je željeni učinak bio manji broj nesreća, a ne punjenje proračuna. A možda je dio problema i u tome što nam državu vodi ekipa poput Alana B'Starda i Baldricka.

Konkretno, prema Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030., cilj je, citiram "Zajedničko svim navedenim smjernicama je poboljšanje sigurnosti prometa na cestama u dostizanju cilja smanjenja smrtnog stradavanja i teškog ozljeđivanja sudionika u prometu do 2030 za 50%. Opći cilj Nacionalnog plana usmjeren je na ostvarenje 50% smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu." Ono što je postignuto je u razini statističke pogreške, a ne 50% smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_86_1588.html

Za ekipu iz MUP-a koja ovo čita, ono što radite - represija, represija, represija i represija, pa se onda čudite rezultatima. Uostalom, Einstein je rekao nešto o ponavljanju istih stvari uz očekivanje drukčijih rezultata. Ako netko misli odgovoriti, molim pozovite kolegu koji piše.

Još jednom, u Njemačkoj 73,1% autocesta nema nikakva ograničenja brzine. Ne vozi se svuda stalno 200+, ali se itekako vozi.

https://www.adac.de/verkehr/standpunkte-studien/positionen/tempolimit-autobahn-deutschland/

U ciju korist se manipulira?

Inace po glavi smo skoro isti.

Na 1000 stanovnika Zlovenci imaju ~581 auto, a mi u Hrvatistanu ~531. Svabe imaju vise ~632 pa su svejedno pri dnu prometnih i smrti u svim kategorijama. Starost voznog parka u DE stari pa je sad oko 10.5 godina, Slovenija oko 11, a mi 14-15. Svi turisti i gastarbajteri iz AT/DE i okolice moraju kroz Sloveniju do HR pa nije da imaju bas vise prometa nego mi, guzve jesu za praznike i tokom sezone, ali isti drek i kod nas, cak je i gore na A1 koja je najvece groblje u HR jer je tamo dovoljno motorista izginulo za postaviti lampase sve do Splita.

Moje osobno iskustvo na ovo malo kaj vozim na A1 i po jadranskoj magistrali je da SLO tablice vole riskirati, uzasno nagli, nabijaju se na guzicu, preticu preko pune crte u nepreglednim zavojima pogotovo tamo od Karlobaga do Senja, voze se debelo iznad ogranicenja, a jedina stvar gora od SLO na autu je SLO na motoru, taj ide u skare 2/3 puta bas na vec onoj spomenutoj ruti opasnoj za motore prema Senju. Nisu ni ostali motoristi nista bolji, nisam vidio niti jednog da se po toj ruti kod Senja vozi normalno. Generalno motoristi voze ko divljaci po citavoj drzavi.

 Isto tako nesto sto se vidi samo na A1 od ZG do Bosiljeva, a to je kolona u lijevoj traci dok je desna prazna. Vecina vas fakat ne zna voziti.

Nekako citam ove komentare pa mi se dode zapitati koliko vas uopce provodi vremena na autocesti?

Npr. neki dijelovi nase divne autoceste je desna traka takva da ti kotaci otpadnu.

Kamioni se medusobno obilaze da to traje i po 5 minuta.

Slalomi i obilazenja sa desne strane da ne spominjem jer eto mi ostali ne obilazimo dovoljno brzo pa onda prelazak iz desne u ljevu da ce te udarit ako ne kocis jer "on/ona" ima prednost.

Karlovac-Zagreb zadnjih 10 km ima toliko kretena, guzonja i imbecila da mislim da na njih ista osim teskog fizickoga kaznjavanja nebi imalo ikakvog smisla.  

Na autoputu je prevelika brzina njamanji problem. Sve ostalo je problem i to toliki da mi je redovito draze voziti sporednim cestama nego nekim dijelovima autoputa unatoc tome sto cu izgubiti dosta vise vremena i u vecem riziku i za kaznu i za nesrecu. 

 Ubacuju se u brzu i sa 80 bez da pogleda dolazi li tko mozda u brzoj... to mi je najveci ruski rulet na autoputu kada vidim nekoga da vozi iza kamiona koji vozi 80-90, ja obilazim i drzim dah da ovaj iza kamiona bas u tom tenutku se ne odlcui na obilazak naravno bez da pogleda, bez da upali pokazivac smijera. Kada je kamper u pitanju prakticki sam siguran da ce se to dogoditi.

Platooning (hrv. vožnja u konvoju ili povezana vožnja).

Kako sustav funkcionira?
Sustav se oslanja na naprednu tehnologiju i komunikaciju među vozilima:

1) Vodeće vozilo (Leader): Na čelu konvoja nalazi se kamion ili profesionalno upravljano vozilo. Vozač u vodećem vozilu u potpunosti upravlja smjerom i brzinom, dok autonomni sustavi u vozilima iza njega automatski kopiraju njegove radnje.
2) V2V komunikacija (Vehicle-to-Vehicle): Vozila u konvoju bežično komuniciraju u stvarnom vremenu (pomoću 5G mreže ili posebnih kratkodometnih radio-veza). Kada vodeći kamion zakoči, sva vozila iza njega koče u istom milisekundnom trenutku, bez kašnjenja ljudske reakcije.
3) Senzori i automatizacija: Vozila iza vođe koriste radar, LiDAR i kamere kako bi održala fiksnu, vrlo kratku udaljenost od vozila ispred sebe.

Ključne prednosti
Uvođenje ovakvog sustava na autoceste donosi značajne koristi za vozače, logistiku i okoliš:

1) Ušteda goriva i smanjenje emisija: Budući da vozila voze jedno blizu drugoga, kamion ispred "reže" zrak i stvara zavjetrinu. Vozila iza njega troše znatno manje energije zbog smanjenog otpora zraka (aerodinamički benefit).
2) Smanjenje umora vozača: Vozači automobila koji se "zakače" za kamion mogu se opustiti, čitati ili odmarati dok sustav preuzima kontrolu, što je idealno za duge i monotone vožnje autocestom.
3) Veća propusnost cesta: Vozila u konvoju zauzimaju znatno manje prostora na cesti jer je razmak među njima minimalan. To smanjuje gužve na autocestama.
4) Povećana sigurnost: Sustav eliminira ljudsku pogrešku i spore reflekse, koji su najčešći uzrok lančanih sudara na autocestama.

Ali hej - tko bi onda mogao voziti 200 na sat? 

Nisam ja pricao o losoj desnoj traci na kojoj ostajes bez kotaca. Desna traka na A1 do Bosiljeva je mila majka naspram ovog do naplatnih u Bregani.

Sirotanovic konjRR Nema preticanja, prazna desna traka, ja se vozim 90-100 u desnoj traci, ispred mene nema niti jednog automobila, a lijeva je puna i svi se u njoj voze isto 100, razmaka ni za jedan auto. Ja ne smijem preticati po desnoj ove budale u lijevoj i vozit se 130 jer eto, oni se voze 90-100, a ja ne zelim poginuti kad se eventualno neki BMW od frustracija ubaci bez zmigavca u desnu trkacu stazu i stisne ga do daske. Ne razumijem zasto se nitko od njih nije vratio u desnu traku vozit 100 da ih mogu prestic ja po lijevoj. Ja prestignem i vratim se u desnu, prestignem i nazad u desnu, a ekipa se od Luckog nije skinula iz lijeve sve do Bosiljeva.

A ekipa kaj se stalno bori s ovim kaj voze ko divljaci i blicaju iza, makni mu se i nek ide poginut sto dalje od tebe. Sto dalje i brze divljak/profic preleti to dalje napravi sranje od tebe.

 Pa i oni pokusavaju nekoga preteci valjda sto tu nije jasno? Kao sto tebi oni smetaju u ljevoj netko njima smeta. Znaci onda mozemo ljepo ingorirati da se nesmije preticati u desnoj traci? Ili kako ti predlazes da se organizira taj pormet kad u ljevoj netko pretice brzinom od 99 km/h kamion koji vozi 98km/h?

 Mozda spasis nekoga na naplatnoj postaji