Ma nije bed, jest ćemo soylent green
vjerojatno iz Sibirskih zamki
Nisu 'Sibirske zamke' već 'Sibirske trape' ili eventualno 'Sibirske stepenice', jer pojam 'trape' potječe od švedske riječi za stepenice i odnosi se na stepenaste brijegove karakteristične za ove ekstremne izljeve bazalta. Usput, slične "stepenice" postoje i u Indiji (Deccan traps), koje se također povezuju s ekstinkcijom, ali onom na kraju Krede.
Danas se predviđa kako će temperature porasti za 1,5 do četiri stupnja Celzija tijekom jednog ili dva stoljeća.
Wishful thinking, što bi se reklo. Zagrijavanje trenutno ubrzava akceleracijom od 0.5 °C/dekadi^2[1]. Ako nastavi tako (a ne vidim zašto bi se smanjilo), do 2066. srednja temperatura će biti oko 22-23 °C, i tad zapravo počinje prava globalna ekstinkcija (takva temperatura je bila i na početku ove ekstinkcije na kraju Perma[2], a i drugih) - ovo danas je tek "zagrijavanje". Zašto? Više je razloga, a jedan veliki je taj što povećanjem temperature za 5-6 °C iznad predindustrijske dolazi do kolapsa fitoplanktona[3] - a koji inače proizvodi oko 70% svog kisika u atmosferi! Dodajmo tu i smanjujuću proizvodnju kisika u šumama (što zbog deforestacije, što zbog klimatskih promjena) i jasno je šta nas čeka. Fitoplankton već sada ima problema i polagano seli prema polovima, kao i vegetacija na kontinentima. Već sam predvidio drugdje da će i ljudi polako seliti prema polovima, a na kraju završiti na Antarktici[4] - i to u podzemlju, a ovo je samo jedan od razloga..
[1] https://doi.org/10.21203/rs.3.rs-9283491/v1
[2] https://doi.org/10.1073/pnas.1317692111
[3] https://doi.org/10.1007/s11538-015-0126-0
[4] https://completerelativity.org/solar_system.html#tag_future_development_neurogenesis
"Nisu 'Sibirske zamke' već 'Sibirske trape' ili eventualno 'Sibirske stepenice', jer pojam 'trape' potječe od švedske riječi za stepenice i odnosi se na stepenaste brijegove karakteristične za ove ekstremne izljeve bazalta. Usput, slične "stepenice" postoje i u Indiji (Deccan traps), koje se također povezuju s ekstinkcijom, ali onom na kraju Krede."
Popravljeno, hvala.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
a znate što je ironija?
u Hrvatsku se uvozi govedina iz - Namibije...
uz naravno glavne igrače - Brazil, Argentinu...
Hrvati su već sada u Sahara modu - ne može se u nas ništa uzgajati....
vjerojatno iz Sibirskih zamki
Nisu 'Sibirske zamke' već 'Sibirske trape' ili eventualno 'Sibirske stepenice', jer pojam 'trape' potječe od švedske riječi za stepenice i odnosi se na stepenaste brijegove karakteristične za ove ekstremne izljeve bazalta. Usput, slične "stepenice" postoje i u Indiji (Deccan traps), koje se također povezuju s ekstinkcijom, ali onom na kraju Krede.
Danas se predviđa kako će temperature porasti za 1,5 do četiri stupnja Celzija tijekom jednog ili dva stoljeća.
Wishful thinking, što bi se reklo. Zagrijavanje trenutno ubrzava akceleracijom od 0.5 °C/dekadi^2[1]. Ako nastavi tako (a ne vidim zašto bi se smanjilo), do 2066. srednja temperatura će biti oko 22-23 °C, i tad zapravo počinje prava globalna ekstinkcija (takva temperatura je bila i na početku ove ekstinkcije na kraju Perma[2], a i drugih) - ovo danas je tek "zagrijavanje". Zašto? Više je razloga, a jedan veliki je taj što povećanjem temperature za 5-6 °C iznad predindustrijske dolazi do kolapsa fitoplanktona[3] - a koji inače proizvodi oko 70% svog kisika u atmosferi! Dodajmo tu i smanjujuću proizvodnju kisika u šumama (što zbog deforestacije, što zbog klimatskih promjena) i jasno je šta nas čeka. Fitoplankton već sada ima problema i polagano seli prema polovima, kao i vegetacija na kontinentima. Već sam predvidio drugdje da će i ljudi polako seliti prema polovima, a na kraju završiti na Antarktici[4] - i to u podzemlju, a ovo je samo jedan od razloga..
[1] https://doi.org/10.21203/rs.3.rs-9283491/v1
[2] https://doi.org/10.1073/pnas.1317692111
[3] https://doi.org/10.1007/s11538-015-0126-0
[4] https://completerelativity.org/solar_system.html#tag_future_development_neurogenesis
Također, i fotosinteza biljaka (zapravo dva glavna tipa) ima izvjesnu optimalnu zonu temperature, svjetlosti i omjera O2 i CO2, što vrijedi i za biljke koje uzgajamo za našu ili stočnu prehranu. Već sad je primijećeno da biljke proizvode sve više toksičnih supstanci u sebi.
A za usporedbu što bi značilo tih 5-6°C više u prosjeku: toliko je bila niža i temperatura pred kraj zadnjeg tzv. ledenog doba kada je planet izgledao bitno drugačije.
Najcrnji scenariji ekstrapoliraju i višestruko više temperature u kraćem roku, ako sadašnje zatopljenje oslobodi veće količine metana iz Arktika, Sibira i podmorja.
Mislim da to ne bi išlo iz više razliga: prema polovima sve je izraženiji sezonski period dnevnog osvjetljenja ili mraka, tlo je drugačije, različitog sastava i mikroorganizama, na što sve skupa biljke iz umjerenog pojasa neće reagirati povoljno, i neće biti dovoljno biljaka niti za ljudsku prehranu niti da podrži sadašnju biosferu, eventualno bi moglo biti nekih džepova na kojima bi manje skupine ljudi preživjele barem neko vrijeme, u izuzetno teškim i primitivnim uvjetima.
Zatim, kanadsko-sibirski permafrost pun je poznatih i nepoznatih mikroorganizama od kojih neki znače teške boleštine za nas (i druge životinje), i oni sa zatopljenjem polako oživljavaju.
Onda, ostavljamo na stotine još aktivnih nuklearnih reaktora i stotine tisuća tona radioaktivnog i još više kemijski toksičnog otpada bez ikakvog zbrinjavanja, što će se proširiti i dodatno zagaditi čitavu sjevernu hemisferu (gdje je 90% kopnene mase).
Tako da, ja baš nisam previše optimističan niti da ćemo kao vrsta dogurati niti do kraja ovog stoljeća, a još manje kroz 22. i dalje.
a znate što je ironija?
u Hrvatsku se uvozi govedina iz - Namibije...
uz naravno glavne igrače - Brazil, Argentinu...
Hrvati su već sada u Sahara modu - ne može se u nas ništa uzgajati....
Najjači mi je češnjak iz Egipta 
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Mislim da to ne bi išlo iz više razliga: prema polovima sve je izraženiji sezonski period dnevnog osvjetljenja ili mraka, tlo je drugačije, različitog sastava i mikroorganizama, na što sve skupa biljke iz umjerenog pojasa neće reagirati povoljno, i neće biti dovoljno biljaka niti za ljudsku prehranu niti da podrži sadašnju biosferu, eventualno bi moglo biti nekih džepova na kojima bi manje skupine ljudi preživjele barem neko vrijeme, u izuzetno teškim i primitivnim uvjetima.
Zatim, kanadsko-sibirski permafrost pun je poznatih i nepoznatih mikroorganizama od kojih neki znače teške boleštine za nas (i druge životinje), i oni sa zatopljenjem polako oživljavaju.
Onda, ostavljamo na stotine još aktivnih nuklearnih reaktora i stotine tisuća tona radioaktivnog i još više kemijski toksičnog otpada bez ikakvog zbrinjavanja, što će se proširiti i dodatno zagaditi čitavu sjevernu hemisferu (gdje je 90% kopnene mase).
Tako da, ja baš nisam previše optimističan niti da ćemo kao vrsta dogurati niti do kraja ovog stoljeća, a još manje kroz 22. i dalje.
Ovisi.. Na Antarktici su nekad postojale prašume sa bogatim biljnim i životinjskim svijetom, tako da je očito da je moguće. Iako imaš, u najgorem slučaju, 6 mjeseci mraka, imaš i 6 mjeseci dana, dakle, godišnje jednaka količina fotosinteze kao i drugdje. Ključ je u visokim temperaturama, odnosno visokim vrijednostima CO2 (što je praktički za budućnost zagarantirano) tako da tokom mraka nema dubokog smrzavanja. Već imamo biljke i alge koje mogu preživjeti mjesece u tami, a uopće ne sumnjam da bi se genetičkim inženjeringom i neke druge mogle prilagoditi, ako se već same ne stignu prilagoditi. Ipak, što se tiče preživljavanja ljudi, tu se slažem - najvjerojatnije nećemo trajati puno dalje od 2066., no krajnju moguću granicu za nekakav oblik ljudotinje postavio bih negdje oko 2300., no to neće biti ljudi kakve danas poznamo - spomenuti genetski inženjering će vjerojatno imati presudnu ulogu kako bi produljio preživljavanje pa ćemo imati nekakve hibride ljudi i životinja, možda i mašina.. a na kraju i samo mašine, a koje opet neće dugo bez nas..
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Ha, možda nisam optimist ali nisam ni pesimist... Do te godine sam došao holističkom analizom koja obuhvaća različita područja znanosti (klima, paleo-klima, astronomija, biologija, geologija, pshologija, itd..), povijest, trenutno stanje i trendove. Naravno, ne znači da je sigurno, to je samo jedan od modela, drugačiji ishodi su sasvim mogući (predviđanja po trendovima su posebno nesigurna jer je, osim nepoznanica kod feedback-a, i vremensko razdoblje još uvijek relativno malo da bi se moglo nešto predviđati s velikom pouzdanošću) iako se za sada čine manje vjerojatnim. Jedino što se može tvrditi s velikom sigurnošću je da ne idemo u dobrom smjeru, ne idemo već duže vrijeme i sve manje budućnost ovisi o nama.
Bila 66. ili 166. svima je malo dok su živi i kako-tako uživaju, ali, ovisno kako se stvari budu odvijale, možda će ti do 66-te biti i previše jer nijedan od realnijih scenarija ne pokazuje da će oko 66. biti bolje nego danas.
Mislim da to ne bi išlo iz više razliga: prema polovima sve je izraženiji sezonski period dnevnog osvjetljenja ili mraka, tlo je drugačije, različitog sastava i mikroorganizama, na što sve skupa biljke iz umjerenog pojasa neće reagirati povoljno, i neće biti dovoljno biljaka niti za ljudsku prehranu niti da podrži sadašnju biosferu, eventualno bi moglo biti nekih džepova na kojima bi manje skupine ljudi preživjele barem neko vrijeme, u izuzetno teškim i primitivnim uvjetima.
Zatim, kanadsko-sibirski permafrost pun je poznatih i nepoznatih mikroorganizama od kojih neki znače teške boleštine za nas (i druge životinje), i oni sa zatopljenjem polako oživljavaju.
Onda, ostavljamo na stotine još aktivnih nuklearnih reaktora i stotine tisuća tona radioaktivnog i još više kemijski toksičnog otpada bez ikakvog zbrinjavanja, što će se proširiti i dodatno zagaditi čitavu sjevernu hemisferu (gdje je 90% kopnene mase).
Tako da, ja baš nisam previše optimističan niti da ćemo kao vrsta dogurati niti do kraja ovog stoljeća, a još manje kroz 22. i dalje.
Ovisi.. Na Antarktici su nekad postojale prašume sa bogatim biljnim i životinjskim svijetom, tako da je očito da je moguće. Iako imaš, u najgorem slučaju, 6 mjeseci mraka, imaš i 6 mjeseci dana, dakle, godišnje jednaka količina fotosinteze kao i drugdje. Ključ je u visokim temperaturama, odnosno visokim vrijednostima CO2 (što je praktički za budućnost zagarantirano) tako da tokom mraka nema dubokog smrzavanja. Već imamo biljke i alge koje mogu preživjeti mjesece u tami, a uopće ne sumnjam da bi se genetičkim inženjeringom i neke druge mogle prilagoditi, ako se već same ne stignu prilagoditi. Ipak, što se tiče preživljavanja ljudi, tu se slažem - najvjerojatnije nećemo trajati puno dalje od 2066., no krajnju moguću granicu za nekakav oblik ljudotinje postavio bih negdje oko 2300., no to neće biti ljudi kakve danas poznamo - spomenuti genetski inženjering će vjerojatno imati presudnu ulogu kako bi produljio preživljavanje pa ćemo imati nekakve hibride ljudi i životinja, možda i mašina.. a na kraju i samo mašine, a koje opet neće dugo bez nas..
Takav genetski inženjering je samo nerealno optimistička spekulacija koja podrazumijeva i tehnološki visoko razvijenu civilizaciju, koju neće biti moguće održati u uvjetima raznoraznih pritisaka sa svih strana na kolapsirajuće društvo u borbi za opstanak.
U svakom slučaju, polarne i subpolarne regije iz više razloga neće moći zamijeniti današnje žitnice svijeta u umjerenom pojasu koje hrane milijarde ljudi.
Danas se predviđa kako će temperature porasti za 1,5 do četiri stupnja Celzija tijekom jednog ili dva stoljeća.
Wishful thinking, što bi se reklo. Zagrijavanje trenutno ubrzava akceleracijom od 0.5 °C/dekadi^2[1]. Ako nastavi tako (a ne vidim zašto bi se smanjilo), do 2066. srednja temperatura će biti oko 22-23 °C, i tad zapravo počinje prava globalna ekstinkcija (takva temperatura je bila i na početku ove ekstinkcije na kraju Perma[2], a i drugih) - ovo danas je tek "zagrijavanje". Zašto? Više je razloga, a jedan veliki je taj što povećanjem temperature za 5-6 °C iznad predindustrijske dolazi do kolapsa fitoplanktona[3] - a koji inače proizvodi oko 70% svog kisika u atmosferi! Dodajmo tu i smanjujuću proizvodnju kisika u šumama (što zbog deforestacije, što zbog klimatskih promjena) i jasno je šta nas čeka. Fitoplankton već sada ima problema i polagano seli prema polovima, kao i vegetacija na kontinentima. Već sam predvidio drugdje da će i ljudi polako seliti prema polovima, a na kraju završiti na Antarktici[4] - i to u podzemlju, a ovo je samo jedan od razloga..
To mi je nekakav tvoj osobni katastrofičan scenarij
Temperatura do 2066, tvrdnja da će srednja globalna temperatura doseći 22-23 °C do 2066. godine (što je skok za desetak stupnjeva u samo 40 godina) fizikalno je nemoguća prema svim trenutačnim klimatskim modelima, čak i onim najgorim.
Kolaps fitoplanktona i kisik: Točno je da zagrijavanje oceana utječe na fitoplankton i da on proizvodi golemu količinu kisika.
Kolaps atmosferskog kisika do razine gušenja ljudi u idućih nekoliko desetljeća nije realan scenarij jer su zalihe kisika u atmosferi prevelike da bi nestale tako brzo.
A, život u podzemlju Antarktike, ovo ti spada u domenu ekstremne distopijske znanstvene fantastike, a ne službenih klimatskih projekcija.
*Prema ažuriranim klimatskim podacima i izvješćima IPCC-a, planet se trenutačno zagrijava brzinom od oko 0,2 °C po desetljeću (dekadi).
Trenutačna temperatura: Srednja globalna temperatura površine Zemlje iznosi oko 15 °C (što je otprilike 1,2 °C do 1,5 °C iznad predindustrijskog prosjeka koji je iznosio oko 13,7 °C).
*Projekcija za budućnost: Čak i u najgorim mogućim scenarijima (visoke emisije bez ikakve kontrole), znanstvenici predviđaju maksimalni porast od 2,5 °C do 4,4 °C do 2100. godine.
To znači da bi globalni prosjek mogao dosegnuti oko 18 °C ili 19 °C, ali nikako 22–23 °C do 2066. godine.
Skok na 22 °C u samo 40 godina zahtijevao bi trenutačno oslobađanje svih stakleničkih plinova odjednom, što fizikalno nije izvedivo.
Tako da, kolega Sirotanoviću, uživat ćeš u lijepoj starosti. 
https://zerocarbon-analytics.org/science/beyond-1-5c-what-the-science-says-about-overshoot-and-what-comes-next/
Pa kvragu ako je to veliko izumiranje trajalo tisuce godina zasto mi nemamo te tisuce godina? 
Ha, sami smo se ukakili.
U prošlosti planet se zagrijao za oko 10 °C, ali kroz razdoblje od vjerojatno 50.000 do 100.000 godina.
To znači da je porast bio otprilike 0,0001 °C po desetljeću. Životinje i biljkee imale su tisuće generacija da se polako presele na sjever ili razviju otpornost na toplinu.
Mi smo podgli temperaturu za oko 1,2 °C u samo 150 godina. Trenutačna brzina je oko 0,2 °C po desetljeću. To znači da se današnje zagrijavanje događa stotinama puta brže nego tijekom najgoreg izumiranja u povijesti Zemlje.
Životni vijek mnogih vrsta previše je dug da bi se kroz generacije prilagodili ovoj brzini.
Nešto što je nekada trajalo tisuće godina mi smo "uspjeli" sastaviti u ejdan ljudski životni vijek.
Danas se predviđa kako će temperature porasti za 1,5 do četiri stupnja Celzija tijekom jednog ili dva stoljeća.
Wishful thinking, što bi se reklo. Zagrijavanje trenutno ubrzava akceleracijom od 0.5 °C/dekadi^2[1]. Ako nastavi tako (a ne vidim zašto bi se smanjilo), do 2066. srednja temperatura će biti oko 22-23 °C, i tad zapravo počinje prava globalna ekstinkcija (takva temperatura je bila i na početku ove ekstinkcije na kraju Perma[2], a i drugih) - ovo danas je tek "zagrijavanje". Zašto? Više je razloga, a jedan veliki je taj što povećanjem temperature za 5-6 °C iznad predindustrijske dolazi do kolapsa fitoplanktona[3] - a koji inače proizvodi oko 70% svog kisika u atmosferi! Dodajmo tu i smanjujuću proizvodnju kisika u šumama (što zbog deforestacije, što zbog klimatskih promjena) i jasno je šta nas čeka. Fitoplankton već sada ima problema i polagano seli prema polovima, kao i vegetacija na kontinentima. Već sam predvidio drugdje da će i ljudi polako seliti prema polovima, a na kraju završiti na Antarktici[4] - i to u podzemlju, a ovo je samo jedan od razloga..
To mi je nekakav tvoj osobni katastrofičan scenarij
Temperatura do 2066, tvrdnja da će srednja globalna temperatura doseći 22-23 °C do 2066. godine (što je skok za desetak stupnjeva u samo 40 godina) fizikalno je nemoguća prema svim trenutačnim klimatskim modelima, čak i onim najgorim.
Kolaps fitoplanktona i kisik: Točno je da zagrijavanje oceana utječe na fitoplankton i da on proizvodi golemu količinu kisika.
Kolaps atmosferskog kisika do razine gušenja ljudi u idućih nekoliko desetljeća nije realan scenarij jer su zalihe kisika u atmosferi prevelike da bi nestale tako brzo.
A, život u podzemlju Antarktike, ovo ti spada u domenu ekstremne distopijske znanstvene fantastike, a ne službenih klimatskih projekcija.
*Prema ažuriranim klimatskim podacima i izvješćima IPCC-a, planet se trenutačno zagrijava brzinom od oko 0,2 °C po desetljeću (dekadi).
Trenutačna temperatura: Srednja globalna temperatura površine Zemlje iznosi oko 15 °C (što je otprilike 1,2 °C do 1,5 °C iznad predindustrijskog prosjeka koji je iznosio oko 13,7 °C).
*Projekcija za budućnost: Čak i u najgorim mogućim scenarijima (visoke emisije bez ikakve kontrole), znanstvenici predviđaju maksimalni porast od 2,5 °C do 4,4 °C do 2100. godine.
To znači da bi globalni prosjek mogao dosegnuti oko 18 °C ili 19 °C, ali nikako 22–23 °C do 2066. godine.
Skok na 22 °C u samo 40 godina zahtijevao bi trenutačno oslobađanje svih stakleničkih plinova odjednom, što fizikalno nije izvedivo.
Tako da, kolega Sirotanoviću, uživat ćeš u lijepoj starosti.
https://zerocarbon-analytics.org/science/beyond-1-5c-what-the-science-says-about-overshoot-and-what-comes-next/
To što konvencionalni modeli ne predviđaju ne znači da je fizikalno nemoguće, naravno da je moguće, samo je totalno neočekivano od strane mainstream-a - očekuje se deceleracija trenutnog zagrijavanja. Uvjet te deceleracije je dostizanje net-zero ili drastično smanjenje ljudskih emisija. Ali to vrijedi pod pretpostavkom da je zagrijavanje još uvijek pod ljudskom kontrolom! Može biti (a ja bih rekao i da je to vrlo vjerojatno) da smo prešli točku bez povratka (tipping point) u ovom kontekstu pa će to ljudsko smanjenje emisija biti nebitno (ako se i desi - čak je i to vrlo upitno). Ovih 0.2 °C po dekadi što spominješ nije trenutno zagrijavanje već prosjek kroz više od 10 godina. Možeš tako gledati unazad do 1850. pa reći da je zagrijavanje 0.06 °C po dekadi... Trenutno nije. Istina je da se u zadnjih 10 godina planet zagrijao bar za 0.35 °C, ali i to je prosjek, trenutno zagrijavanje je jače. I nemoj mi spominjati IPCC, to je ispolitizirana konzerva. Sva mainstream predviđanja su javno prekonzervativna, privatno većina znanstvenika je zabrinuta do jaja. Jedini znanstvenici koji u javnost izlaze sa zaista alarmantnim (realnim) predviđanjima su praktički oni umirovljeni. A njih onda javnost ismijava jer to nije ono što trkelja mainstream [u javnosti] i/ili zato što tome ne žele vjerovati.. Živi bili mainstream pratitelji pa.. se skuhali - kao ona žaba.
Prošle godine je izašla studija koja kaže da se duboki Jadran zagrijava bar 5 puta brže od predviđenog najcrnjim scenarijima (scenariji visokih emisija), pa ti vjeruj modelima. I takvih vijesti nema u "vijestima". Zašto? Zato što su prestrašne za javnost. Političari ne žele širit paniku a to poštivaju i novinari. Javnost ionako vjeruje šta im paše, a čuti da im je budućnost sjebana im nekako i ne paše pa to ni ne žele čuti..
Moje predviđanje zagrijavanja do 2066. je jednostavno ekstrapolacija s trenutnom akceleracijom i pretpostavkom da se ona neće mijenjati. Puno je nepoznanica, poglavito oko povratnih sprega a modeli su i inače vrlo ograničeni. Ne znam gdje ti živiš ali očito je da su klima i okoliš već sada toliko sjebani da izazivaju velike probleme. U Slavoniji više ne možeš jebeni suncokret uzgojiti bez navodnjavanja, a isto od poljoprivrednika gotovo nitko nema, a teško će i imati u budućnosti kad rijeke već sad presušuju i razine podzemnih voda opadaju. Posljedice se sad već osjete i u našim krajevima a bit će daleko gore već i s povećanjem na 2-3 °C iznad predindustrijskog razdoblja a kamoli više (imaj na umu da govorimo o srednjoj temperaturi, a ona je dominirana oceanom - kopno se dosta više zagrijava), tako da je ovo sugeriranje nekakve lijepe starosti totalno neopravdano i mislim da to zapravo nitko ne očekuje, naročito kad se u obzir uzme sve pa tako i politika.
U prošlosti planet se zagrijao za oko 10 °C, ali kroz razdoblje od vjerojatno 50.000 do 100.000 godina.
U prošlosti se je planet zagrijavao i hladio toliko i kroz dulja ali i kroz znatno kraća razdoblja. U razdoblju mlađeg drijasa (Younger Dryas), na primjer, se tako Greenland (barem) zagrijao za 10 °C u roku 1-2 desetljeća! Tu su i Dansgaard-Oeschger događaji sa regionalnim zagrijavanjima od 5-15 °C u sličnom roku. A bilo je u dalekoj prošlosti i rapidnog zagrijavanja na globalnoj razini.
Da dodam.. još jedan razlog zašto bi zagrijavanje moglo nastaviti ovom akceleracijom je to što ona odgovara vrijednosti ECS (Earth Climate Sensitivity) od ~8 °C, što je jednako vrijednosti Earth-system sensitivity (ESS). Slučajnost?? Ili ono što se događalo prije kroz tisuće i milijune godina sada će se desiti kroz dekade? Ništa nije isključeno. No slobodno se ti tješi AI-jem treniranim na izvještajima IPCC-a i sličnom..
Slažem se s PaleRiderom, dosadašnji modeli pokazuju se kao previše konzervativni - sad je već sve moguće.
Naglo otapanje permafrosta ubrzava ispuštanje ugljikova dioksida i metana na mjestima tundre s žbunastom vegetacijom.
"Naši nalazi podupiru hipotezu da će naglo otapanje ugljika iz permafrosta pridonijeti povratnoj sprezi klime i permafrosta u mjeri koja nadilazi onu povezanu s postupnim otapanjem, te ističu potrebu za mapiranjem termokarsta i uključivanjem naglog otapanja u modele sustava Zemlje."
https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/15230430.2022.2118639#abstract
Evo prošlogodišnje studije o neočekivano brzom zagrijavanju dubokog Jadrana, koju kolega spominje:
"Ono što je najviše iznenadilo znanstvenike jest brzina promjena. Procesi koji su se prije odvijali desetljećima sada se događaju u svega nekoliko godina."
https://galijula.izor.hr/duboki-jadran-zagrijava-se-brze-nego-sto-se-ocekivalo/
https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/lol2.70051
Izmjereno je da zagrijavanje svih oceana ubrzava. 2025. godine su apsorbirali energiju 12 Hirošima-snage-bombi... svake sekunde. U prošlom desetljeću to je bilo oko 7 bombi i manje (prema početku).
https://blog.ucs.org/erika-spanger-siegfried/overheating-a-water-planet-warmed-oceans-will-not-be-ignored/
Sjećate se što se nalazi u plitkom podmorju?
"Hipoteza o „okidaču klatrata” (engl. *Clathrate Gun Hypothesis*) pretpostavlja da se tijekom geološkog vremena spremnik morskih metanskih hidrata opetovano punio i praznio; klatrati su se nakupljali tijekom hladnih glacijalnih razdoblja, a zatim se raspadali potaknuti prodorima toplije intermedijarne vode na kontinentalne padine. Taj je mehanizam mogao znatno pojačati i ubrzati epizode globalnog zatopljenja."
https://www.csulb.edu/geological-sciences/methane-hydrates-and-climate-change-the-clathrate-gun-hypothesis
Tako je. Problem s konvencionalnim predviđanjima je u jednu ruku što se oslanjaju na paleo-analize, no Zemlja evoluira pa tako evoluira i klimatska osjetljivost. Nikako nije svejedno kojom brzinom se sve odvija. Evo nedavno je izašla i studija koja pokazuje kako kolaps AMOC-a (Atlantske meridionalne obrtajuće struje) jako ovisi o brzini zagrijavanja[1] (src[2]). U simulaciji tako pri godišnjem povećanju CO2 od 2.5 ppm (nešto manje od današnje stope rasta) do uvoda u kolaps (jačini struje od 9 Sverdrupa) dolazi pri povećanju srednje globalne temperature od oko 2 °C, dok pri stopi godišnjeg povećanja CO2 od 0.5 ppm do kolapsa nije došlo ni na temperaturi povećanoj za 5.5 °C. Dakle sami kolapsi ili točke bez povratka ovise o brzini promjene klime. Što brže se mijenja, vrijednosti asocirane s kolapsom se smanjuju. A klima se danas mijenja eksponencijalnom brzinom.
Budući da je današnje godišnje povećanje CO2 i veće od 2.5 ppm, ova studija sugerira dakle da bi do kolapsa AMOC-a moglo doći i za manje od 10 godina. No problem s modelima je što su rezolucijski ograničeni i reducirani (naglasak je na određenoj komponenti). Tako imamo različite modele s različitim i međusobno nekompatibilnim predviđanjima. Za nekakvo realnije predviđanje potreban je holistički pristup, no i uz njega postoje nepoznanice.
[1] https://ecomagazine.com/news/research/rate-of-climate-change-affects-stability-of-the-amoc/
