..mali addendum;
Prema smjernicama Europske unije i usvojenom pravnom okviru (uključujući mehanizme poput Socijalnog fonda za klimatsku politiku), države članice imaju jasnu preporuku i otvoren put da najranjivijim, energetski siromašnim kućanstvima sufinanciraju projekte energetske obnove u iznosu od 100 %. Znači, bez vlastitog učešća građana koji taj novac jednostavno nemaju.
Međutim, upozorenja koja godinama dolaze iz Ureda pučke pravobraniteljice, kao i od zelenih udruga i stručnjaka za energetiku (poput udruge DOOR), ukazuju na to da je hrvatski model duboko nepravedan i administrativno slijep za realnost.
Glavne kritike upućene Vladi i nadležnim ministarstvima svode se na zastarjeli cenzusi iz sustava socijalne skrbi.
Status "ugroženog kupca" i dalje se dominantno veže uz korisnike zajamčene minimalne naknade. To znači da umirovljenici s malom mirovinom i građani sa niskim primanjima ,a koji žive u neizoliranoj kući s popucalom stolarijom i većinu primanja daju na struju ili drva, uopće ne ulaze u kategoriju energetski siromašne osobe. Oni su za sustav "prebogati" da bi dobili 100 % subvencije, a objektivno nemaju niti tisuću eura uštede da sami pokrenu obnovu.
Posebice se ističe i izostanak stvarnog imovinsko-prihodovnog cenzusa. Iako imamo tehnologiju (OIB, uvezane baze Porezne uprave), Vlada godinama odgađa donošenje zakona i jasnih kriterija koji bi spojili podatke o stvarnim prihoda, imovini i stanju nekretnine u kojoj se živi. Umjesto trajnog zakonskog rješenja, problem se "gasi" privremenim paketima mjera i vaučerima koji ublažavaju posljedice, ali ne rješavaju uzrok.
Također, čak i kada se otvore javni pozivi s visokim stopama sufinanciranja, administracija je prekomplicirana za starije i slabije obrazovane građane. Bez terenske podrške i administrativne pomoći, oni se na te natječaje uopće ne mogu prijaviti.
Sumarno, dok EU nudi novac i pravni okvir da se energetsko siromaštvo počne rješavati u korijenu (smanjenjem potrošnje kroz modernizaciju domova), naša politika i dalje primjenjuje zastarjele socijalne kriterije. Rezultat je taj da najranjiviji ostaju zatvoreni u krugu visokih računa i hladnih domova, dok poticaje za zelenu tranziciju uglavnom koriste oni koji već imaju financijska sredstva za investiranje.


It aint what you dont know that gets you into trouble. Its what you know for sure that just aint so