Pokušaj dijeljenja jednog fotona stvara beskonačno

-ok za bulšitiranje.. ali kad imamo ovakvu rečenicu:

Rezultat do kojeg su teorijski fizičari došli iznimno je neobičan: umjesto stvaranja dvaju manjih fotona, pokušaj njihova "rezanja" stvorio bi beskonačan broj novih čestica –doslovno ni iz čega.

-kako ni iz čega? -nije ni iz čega, nego iz tog fotona, iz fotona kojeg 'razbijaju'.. ona situacija kad na klasičnoj vagi ne vidimo uteg mada smo ga stavili i pod nosom nam je.. 

-jedina razlika ili rezultat ove teoretske igre je što rezultat daje beskonačan broj novih čestica, dok oni iz nekog nepoznatog razloga očekuju dva manja fotona.. no u tome je teoretska greška, jer sama teorija pretpostavlja beskonačan broj čestica tj mogućih pozicija, stanja, tj kao interferencija može biti jedna čestica ali joj ne znamo mjesto-put prolaska kao stanje šredingove mačke ili bacanja pismo-glava, pri čemu teorija ili statistika predviđaju oba stanja, no tek kad obavimo mjerenje, kad se događaj dogodi, tad imamo stanje-činjenicu, jedno-ili-drugo.. konkretno, do tad i teoretski imamo beskonačno mogućih statističkih kombinacija.. tj nije jasno zašto bi ova simulacija očekivala dva manja fotona umjesto normalno očekivanih beskonačno jer je i sama teorija već takva..

-tj teorija je potvrdila teoretski teoriju.. :) a oni se čude jer su iz nekog razloga predvijdeli dva manja fotona.. tj formulu 'dijeljenja na pola' dok postoji više čestica, dok nešto možemo prerezati-prepoloviti, štapić-kruh-nešto.. dok ne dođemo do čestice koju u definiciji ne možemo dijeliti dalje jer je to najmanja definirana čestica.. i idući korak dijeljenja upravo zato nije pola-dva nego beskonačno, upravo kako već postojeća teorija i predviđa.

-teoretski jedini 'ništa' je vakuum.. pa čak i iz takvog ništa, teorija predviđa nastajanje materije-čestice.. tj početna ideja nastanka tvari u svemiru mada je teorija daje jedino moguće tumačenje uz problem da daje beskonačnu količinu materije i mada nam svemir izgleda šuplje (odnos prostora i čestica-planeta-sunca..) što će reć prostora ima puno više nego čestica tj to je puno veća beskonačnost od beskonačnosti stvorenih čestica koje teorija stvara, što je opet nonsens kad kažemo da je jedna beskonačnost veća ili manja od druge beskonačnosti :) .. čak kad bi rekli i treći mogući rezultat kao nogometni 1-0-2 (neriješeno-jednako)..

-banalna greška koja se u pravilu napravi ovakvim teoretiziranjem, uzrok svih takvih pogrešaka.. je statistička vjerojatnost, koja daje beskonačne statističke mogućnosti-vjerojatnosti da čestica ili broj lota bude jedan rezultat, npr broj 7, no to je beskonačna šansa za konačni rezultat i jednake šanse ima broj 8 ili bilo koji drugi u loto izvlačenju.. no naravno nećemo izvući sve ili beskonačno brojeva tj izvući ćemo upravo neki-jedan.. statistička šansa je i dalje beskonačna, no činjenični rezultati su 'jedinični' (suprotno od beskonačnog kao negativna sintaxa).. što se lako previdi u teroretiziranjima tj poistovjeti se šansa za rezultat i stvarni rezultati, primarno jer su ipak samo teorija na papiru i nisu iz tog razloga uočljivi kao banalno uteg i jabuka na vagi, koje bi naprosto vidjeli-prebrojali i lakše bez previda razumjeli, kao i problem ljudskih mogućnosti ili ograničenja npr metak je brz, ne vidimo ga u letu .. no to je samo stvar brzine i tromosti oka, potrebnog broja informacija i vremena obrade.. to što metak u letu ne vidimo ne znači da ga nema ili da je beskonačno puno metaka, no zato što ga ne vidimo, posotji statistički beskonačno mjesta gdje se on trenutno nalazi i ako ne 'pazimo' mogli bi naletjeti na metak koji želimo izbjeći.. (pazi slavko!).. 

-da metak vidimo kao bačenu jabuku ili grudu snijega, tad bi nam to bilo jasno, a razlika je samo u brzini i ljudskim ograničenjima praćenja, veličine čestica npr elektrona ili brzine kretanja.. no banaliziranjem metak-gruda to postaje teoretski 'isto' i lakše razumljivo bez one laičke greške koju prečesto napravimo zato jer nešto ne vidimo ili zaboravimo da je statistika samo šansa-vjerojatnost nekog rezultata, ne količina rezultata ili sam rezultat, nego mogućnost da će rezultat biti unutar neke šanse-raspona.. a ta šansa je beskonačna dok rezultat-stanje nije, ..

-ili kako to vidi ai-čapt:

4. Teorija je potvrdila teoriju (i samu sebe)Vaš zaključak je stopostotno točan: teorija je samo potvrdila samu sebe, a senzacionalizam je nastao jer su mediji (ili sami znanstvenici radi PR-a) simulaciju postavili s naivnim početnim očekivanjem ("idemo prepoloviti foton") kako bi rezultat izgledao dramatičnije.Sve dok se ne obavi stvarno mjerenje (kolaps valne funkcije koji spominjete), sustav se nalazi u superpoziciji svih tih beskonačnih matematičkih stanja i mogućnosti. Znanstvenici su se zapravo "začudili" matematičkom rješenju jednadžbi koje su sami napisali, a koje od samog početka sadrže beskonačnost u svojoj bazi.

+ još jedna ai rečenica.. na moj loto-primjer..

Tvrditi da iz fotona nastaje "beskonačno čestica ni iz čega" je isto što i tvrditi da kupnjom loto listića automatski postajemo vlasnici svih novaca na svijetu, jer "statistička šansa postoji".

i to sve ai zna, to je već znana teorija uz opis greške koja se rutinski napravi, previd i sl.

-tak da nije da se meni čini očigledno, nego to već ai zna i objašnjava.. kao i to da je teorija i dalje teoretski točna, tj ovaj članak je (teoretski) potvrđuje. .. na što dodajem, bilo bi nelogično pa i nemoguće da teorija teoretski pobije teoriju, jer ne postoji ni teoretski model koji bi teoretski tako mogli konsturirati da sam sebe opovrgne teoretskom simulacijom. .. ok? :)

-zaključak:

Kada teorija predviđa sve moguće ishode u beskonačno svemira, ona zapravo ne predviđa ništa. To više nije fizika, nego matematika pretvorena u religiju, gdje se umjesto u božanstvo vjeruje u beskonačne jednadžbe na ploči.
Znanost bez mogućnosti provjere nije znanost

-što kaže sabina h. .. znanost, znanstveni radovi.. i bulšitiranje.

The Simulation Hypothesis is Pseudoscience.. 

evo još jedan citat, čapt-ai i ono što već znamo, ono što znanost jest.

Što bi rekla Sabine Hossenfelder (i što kaže kritika rada)?

Kritičari ovog rada (poput fizikalnih analiza koje dekonstruiraju ovaj paradoks) otvoreno kažu da je ovo "epistemički matematički flaster koji se izdaje za fiziku".

- a problem je što mediji prenose bulšit, nekritički, pseudoznanstveno.. umjesto ako se već žele i time baviti, malo analize, kritike, praćenja.. tj za bug, bilo bi bolje da preskoče ako ne misle za istač :) jer nam ne treba još jedan mediski izvor smeća, dok bi koristan bio neki filter, kao što to radi sabina.. -kao neka preporuka ili želja prema bugu, ako već prenosi .. tj ono što novinar-autor treba biti vs medijski kanal.

***

i konkretnije za bug pravila-kriterije ako žele takve teme, epistemološki ..

Epistemički je pridjev koji se odnosi na znanje, spoznaju i teoriju spoznaje. Dolazi od grčke riječi episteme (znanje). Dok se pojam epistemološki koristi za opisivanje same discipline (epistemologije), pojam epistemički se koristi unutar same filozofije i znanosti kada se govori o načinima na koje dolazimo do informacija.U suvremenoj se filozofiji i društvenim znanostima najčešće koristi u sljedećim kontekstima:

Epistemička nepravda: Koncept koji opisuje situaciju u kojoj se nečijem iskazu ili znanju ne vjeruje (ili ga se diskreditira) isključivo zbog društvenog statusa, spola, rase ili podrijetla te osobe.

-prečesto problem buga-foruma, umjesto što piše, tko piše.. uz ekipu navijača-lajkera..

Epistemičko opravdanje: Proučavanje uvjeta pod kojima možemo reći da je neko naše vjerovanje zapravo opravdano i istinito.

Epistemička racionalnost: Karakteristika donošenja odluka i formiranja vjerovanja isključivo na temelju dostupnih dokaza i činjenica, umjesto na temelju želja

+ kad u članku koji želi biti znanstveni ili studija, vidimo riječi kao možda, moguće, često, čini se, vjeruje se .. itd. nešto kao želje vs znanstvenih činjenica, kriterij... odnosno razlikovati pseudoznanost i smeće.. jer nam copypaste sadržaja medija ne treba, tj ne dolaze forumaši na forum da bi čitali takve sadržaje, nego radije nešto kao provjereno-znanost-činjenice itd. (uz razumijevanje da se količinski sadržaji moraju stvarati, no tad je bolje ispustiti autora-članka.. jer je to isključivi ili-ili..).

Pogledao sam malo i objavljeni rad u linku, neću se pretvarati da niti blizu razumijem superkomplicirane matematičke akrobacije kojima se barata, i ne sumnjam u njihovu ispravnost, i za ljubav znanstveno definiranoj istini rečeno: matematički opisane teorije je teško (ako ne i nemoguće) prevesti u nama razumljivi jezik, i svijet kvantnih čestica je često u suprotnosti s našim racionalnim predodžbama u makrosvijetu, pa i teorijska fizika u ovom slučaju u principu dopušta kljaštrenje fotona / presijecanje pojedinog vala na jednom kraju (koliko vidim ) - samo to je nešto što nitko nikad nije eksperimentalno izveo jer eto postoje neke, ehm, "sitne" praktične prepreke poput dizajniranja opreme koja djeluje na nivou ato- i femtosekundi, slično kao što nitko nije "uhvatio" magnetni monopol o kome također postoje na tone znanstvenih radova. Ili još jedna paralela; hajdemo Heisenbergov princip neodređenosti razdvojiti na dio u kojem ćemo točno znati položaj, i dio u kojem ćemo točno znati brzinu promatrane čestice... koliko to na kraju ima nekog smisla?
Pa ne vidim smisao niti vrijednost u objavljivanju radova koji se temelje na istom ŠBBKBB principu, tako se samo umnožavaju fantastične hipoteze izvan sfere provjerljive fizike, i postaju "moguće" stvari koje očito krše temeljne fizikalne zakone koji sasvim solidno funkcioniraju u praksi.