Zanimljivo kako večina pročita članak i onda napiše da radi točno ono što se ne preporučuje jer je njima to najbolje i ONI znaju da to njima pomaže.... tko bi rekao da nas znanje (selektivno) može uništit a baš se to događa na više frontova.
Kod sportaša soda bikarbona ima načvršće dokaze za poboljsanje preformansi
If Microsoft ever made a product that didn't suck ... it would be a vacuum cleaner.
Ja se zapravo slažem sa dosta stvari napisanih u članku. BTW, zato ga i komentiramo jer iako je autor daleko stručniji od nas, ipak je nama isto dano da nešto o tome znamo, pogotovo po vlastitom iskustvu. Osim toga, svjedoci smo da za svaku znanstvenu tvrdnju postoji studija, pa je tako moguće da postoje dvije različite znanstvene tvrdnje, i iza svake od nje stoji znanstvena studija. U tom slučaju više nije dovoljno da nam stručnjak objasni situaciju, jer upravo je struka i zakomplicirala sve, pa kome da vjerujemo? Ono što ja u tom trenu počnem gledati je kome je od tih dvije skupine veći novčani interes, ili nekakav drugi interes, da njegova tvrdnja prevlada. A najviše vjerujem rezultatima samih ljudi koji govore da im određena namirnica, dodatak prehrani ili životna navika bitno mijenja život i zdravlje. Ako je takvih ljudi jako puno, a sa suprotne strane imaš debelo pomanjkanje ljudi kojima je od nečega bolje, onda ne trebam više dalje gledati. Primjer - ketogena prehrana i svaka druga koja drastično smanjuje udio ugljikohidrata u svakodnevnoj prehrani ima nevjerojatno puno zadovoljnih korisnika. I sam sam se uvjerio u njezine dobrobiti, tako da jednostavno nemam razloga slušati nekoga tko tvrdi suprotno, ma koliko znanstvenih studija ima iza sebe. Isto je bilo i u koroni, kad smo slušali kako je ivermektin lijek za konje (iako nije, tj je i za konje, ali i krave, magarce...kao što sam ja) , a ja znam osobno ljude koje je taj lijek trenutno vratio u normalu, a bome ima studija za i protiv njega. Tako da eto, imamo pravo biti google web stručnjaci, tim više što upravo i preko tog weba dobivamo stučnjake koji nam tvrde da smo nedovoljno stručni da znamo što je istina. Meni jedan od najdražih primjera je D vitamin, za kojeg ima nevjerojatno puno varijanti o pravilnom doziranju. Preporučena doza koju danas liječnici govore je 600IU čini mi se, a studija iz 2014. godine tvrdi da je ta brojka proizvod pogrešnog izračuna, i da je prava brojka malo više od 8000IU. To nije mala razlika, i prilično je bitno tko je tu u pravu. Ja vjerujem ovoj većoj brojci, najviše zato jer sam se uvjerio da velika doza značajno poboljšava imunitet moje obitelji. Čak do te mjere da mi djeca koja idu u školu i vrtić više gotovo ni ne izostaju s nastave zbog bolesti, i to usred najvećih sezonskih oboljenja, kad zna biti da više od 50% djece ne dođe na nastavu.
Od nedostatka magnezija, ali moraš piti magnesium bisglycinate i dobro pogledaj upute. Obično je čak 3-4 kapsule dnevno.
Znam si uzet i pilulu soli prije utrke jer sam cuo da to nekima pomaže. Sad možda je placebo, a možda nije.
Natrij iz soli je nužan za normalno funkcioniranje živčanog sustava! Kad si na dugotrajnim, napornim utrkama, puno se znojiš i uz vodu gubiš i natrij iz tijela. Ako onda samo unosiš tekućinu u kojoj nema natrija, radiš si disbalans. Iliti kod takvih vježbi je korisno, a potencijalno i nužno, s tekućinom uzeti i nešto soli. To bi trebala biti standardna preporuka i to bi svi trebali znati. Još se sjećam davnog Ivaniševićevog teniskog meča, gdje sam prvi put čuo da netko pije posoljenu vodu. Čudno nam je nešto što bi trebalo biti normalno. Od soli je napraljen veliki bauk, a zapravo je nužna za mnoge stvari (između ostalog, za stvaranje želučane kiseline). Sol se krivi za ono što ugljikohidrati (šećeri) rade.
Profici znaju pit i onu tekucinu od kiselih krastavaca koja je isto puna soli. Teorija je i da taj jak okus isto pomaže kod grceva.
Sol i kiselina. Elektroliti i pojačano lučenje sline zbog kiseline pašu prilikom vježbanja. Čuo jesam to za grčeve, ali nisam upućen.
Nadam se da to ne pijuckaju, nego da eksaju koliko misle popiti i isperu usta nakon toga, jer je pijuckanje te tekućine dobar recept za oštetiti si zubnu caklinu.
Zanimljivo kako večina pročita članak i onda napiše da radi točno ono što se ne preporučuje jer je njima to najbolje i ONI znaju da to njima pomaže.... tko bi rekao da nas znanje (selektivno) može uništit a baš se to događa na više frontova.
Tko je to učinio, o čemu konkretno je riječ, jesi li uzeo u obzir kontekst te imaš li suprotna saznanja koja možeš izložiti?
Znam si uzet i pilulu soli prije utrke jer sam cuo da to nekima pomaže. Sad možda je placebo, a možda nije.
Natrij iz soli je nužan za normalno funkcioniranje živčanog sustava! Kad si na dugotrajnim, napornim utrkama, puno se znojiš i uz vodu gubiš i natrij iz tijela. Ako onda samo unosiš tekućinu u kojoj nema natrija, radiš si disbalans. Iliti kod takvih vježbi je korisno, a potencijalno i nužno, s tekućinom uzeti i nešto soli. To bi trebala biti standardna preporuka i to bi svi trebali znati. Još se sjećam davnog Ivaniševićevog teniskog meča, gdje sam prvi put čuo da netko pije posoljenu vodu. Čudno nam je nešto što bi trebalo biti normalno. Od soli je napraljen veliki bauk, a zapravo je nužna za mnoge stvari (između ostalog, za stvaranje želučane kiseline). Sol se krivi za ono što ugljikohidrati (šećeri) rade.
Profici znaju pit i onu tekucinu od kiselih krastavaca koja je isto puna soli. Teorija je i da taj jak okus isto pomaže kod grceva.
Sol i kiselina. Elektroliti i pojačano lučenje sline zbog kiseline pašu prilikom vježbanja. Čuo jesam to za grčeve, ali nisam upućen.
Nadam se da to ne pijuckaju, nego da eksaju koliko misle popiti i isperu usta nakon toga, jer je pijuckanje te tekućine dobar recept za oštetiti si zubnu caklinu.
Zanimljivo kako večina pročita članak i onda napiše da radi točno ono što se ne preporučuje jer je njima to najbolje i ONI znaju da to njima pomaže.... tko bi rekao da nas znanje (selektivno) može uništit a baš se to događa na više frontova.
Tko je to učinio, o čemu konkretno je riječ, jesi li uzeo u obzir kontekst te imaš li suprotna saznanja koja možeš izložiti?
Preporuka je na slamku popiti pošto nevezano za ovo to je i metoda za smanjenje skoka šečera. Samo kod nas je bolje rasol uzet. Barem se može domačeg lako nači i nabavit.
Ja se zapravo slažem sa dosta stvari napisanih u članku. BTW, zato ga i komentiramo jer iako je autor daleko stručniji od nas, ipak je nama isto dano da nešto o tome znamo, pogotovo po vlastitom iskustvu. Osim toga, svjedoci smo da za svaku znanstvenu tvrdnju postoji studija, pa je tako moguće da postoje dvije različite znanstvene tvrdnje, i iza svake od nje stoji znanstvena studija. U tom slučaju više nije dovoljno da nam stručnjak objasni situaciju, jer upravo je struka i zakomplicirala sve, pa kome da vjerujemo? Ono što ja u tom trenu počnem gledati je kome je od tih dvije skupine veći novčani interes, ili nekakav drugi interes, da njegova tvrdnja prevlada. A najviše vjerujem rezultatima samih ljudi koji govore da im određena namirnica, dodatak prehrani ili životna navika bitno mijenja život i zdravlje. Ako je takvih ljudi jako puno, a sa suprotne strane imaš debelo pomanjkanje ljudi kojima je od nečega bolje, onda ne trebam više dalje gledati. Primjer - ketogena prehrana i svaka druga koja drastično smanjuje udio ugljikohidrata u svakodnevnoj prehrani ima nevjerojatno puno zadovoljnih korisnika. I sam sam se uvjerio u njezine dobrobiti, tako da jednostavno nemam razloga slušati nekoga tko tvrdi suprotno, ma koliko znanstvenih studija ima iza sebe. Isto je bilo i u koroni, kad smo slušali kako je ivermektin lijek za konje (iako nije, tj je i za konje, ali i krave, magarce...kao što sam ja) , a ja znam osobno ljude koje je taj lijek trenutno vratio u normalu, a bome ima studija za i protiv njega. Tako da eto, imamo pravo biti google web stručnjaci, tim više što upravo i preko tog weba dobivamo stučnjake koji nam tvrde da smo nedovoljno stručni da znamo što je istina. Meni jedan od najdražih primjera je D vitamin, za kojeg ima nevjerojatno puno varijanti o pravilnom doziranju. Preporučena doza koju danas liječnici govore je 600IU čini mi se, a studija iz 2014. godine tvrdi da je ta brojka proizvod pogrešnog izračuna, i da je prava brojka malo više od 8000IU. To nije mala razlika, i prilično je bitno tko je tu u pravu. Ja vjerujem ovoj većoj brojci, najviše zato jer sam se uvjerio da velika doza značajno poboljšava imunitet moje obitelji. Čak do te mjere da mi djeca koja idu u školu i vrtić više gotovo ni ne izostaju s nastave zbog bolesti, i to usred najvećih sezonskih oboljenja, kad zna biti da više od 50% djece ne dođe na nastavu.
Da bi si znao protumacit znanstveni rad, nije dovoljno samo procitat zakljucak. Vec se mora dublje zaronit u pisani rad kako bi vidio na koji nacin je test provoden i u kakvim uvjetima.
Ivermektin ne moze pomoc kod virusne ili bakterijske infekcije. On je cisti antiparazitik.
Ketogena prehrana je ok, ali ne dugorocno. Jer ipak nas metabolizam nije štrikan da radi na taj nacin duze vrijeme. 16:8 post je puno bolji nacin reguliranja tezine, masnog tkiva.
D3 kod osobe koja provodi dovoljno vremena na suncu . 600IU je vise nego dovoljno. Jer ti na suncu proizveds izmedu 10-30k IU D3a koje tijelo samo regulira, dok oralnim uzimanjem se dogada akumulacija koja moze bit toksicna.
Za vrijeme zimskog perioda je ok uzimat 1000-2000IU dnevno.
Vjera te ne dovodi nigdje dok to nije u praksi dokazano. Sve ostalo te dovodi do skupe mokrace ili disbalansa metabolizma.
Baš suprotno, ivermektin ima dokazano antivirusno djelovanje, ali je problem što su sve samo u laboratorijskim uvjetima, jer se očito nije isplatilo raditi klinička istraživanja jer od generičkog lijeka nema zarade. Evo jedne od mnogih studija:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32251768/
Iako je bilo i kliničkih studija koje su provjeravale ivermektin, mnogi znanstvenici kritički su ih promatrali i smatrali da su namjerno rađene na taj način da ne pokažu učinkovitost. S druge strane, puno vijesti za vrijeme korone ukazivalo je na to da ivermektin itekako pomaže, recimo ova:
https://www.thedesertreview.com/opinion/letters_to_editor/ivermectin-saves-india/article_14b1f1d6-cd2f-11eb-8b78-9710d864f627.html
Meni je to, i vlastito iskustvo, dovoljno da zaključim da u najmanju ruku tu nešto debelo ne štima.
Katogena prehrana je ok, i ne samo to, ona je vjerojatno evolucijski nama najdominantnija. Ljudi su kroz povijest uglavnom jeli životinje, u puno manjoj mjeri biljke. Ja ne kažem da svi trebaju ići na tu prehranu, ali da ona ima velike zdravstvene koristi, ima. Pogotovo ljudima koji imaju neki oblik kronične bolesti današnjice, a vezane uz kardiovaskularni sustav.
Problem sunca je taj da ljudi ne provode dovoljno vremena na suncu sa golom kožom. Ništa ti ne vrijedi ako si cijeli dan na suncu a obučen si od glave do pete. Samo su ti lice i ruke izložene, a na plaži se skrivamo od sunca jer je štetno. Osim toga kolesterol od kojeg nastaje D vitamin svi moramo smanjivati, i tako...
Baš to što si zadnje rekao - u praksi je baš sve ovo dokazano.
Baš suprotno, ivermektin ima dokazano antivirusno djelovanje, ali je problem što su sve samo u laboratorijskim uvjetima, jer se očito nije isplatilo raditi klinička istraživanja jer od generičkog lijeka nema zarade. Evo jedne od mnogih studija:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32251768/
Iako je bilo i kliničkih studija koje su provjeravale ivermektin, mnogi znanstvenici kritički su ih promatrali i smatrali da su namjerno rađene na taj način da ne pokažu učinkovitost. S druge strane, puno vijesti za vrijeme korone ukazivalo je na to da ivermektin itekako pomaže, recimo ova:
https://www.thedesertreview.com/opinion/letters_to_editor/ivermectin-saves-india/article_14b1f1d6-cd2f-11eb-8b78-9710d864f627.html
Meni je to, i vlastito iskustvo, dovoljno da zaključim da u najmanju ruku tu nešto debelo ne štima.
Katogena prehrana je ok, i ne samo to, ona je vjerojatno evolucijski nama najdominantnija. Ljudi su kroz povijest uglavnom jeli životinje, u puno manjoj mjeri biljke. Ja ne kažem da svi trebaju ići na tu prehranu, ali da ona ima velike zdravstvene koristi, ima. Pogotovo ljudima koji imaju neki oblik kronične bolesti današnjice, a vezane uz kardiovaskularni sustav.
Problem sunca je taj da ljudi ne provode dovoljno vremena na suncu sa golom kožom. Ništa ti ne vrijedi ako si cijeli dan na suncu a obučen si od glave do pete. Samo su ti lice i ruke izložene, a na plaži se skrivamo od sunca jer je štetno. Osim toga kolesterol od kojeg nastaje D vitamin svi moramo smanjivati, i tako...
Baš to što si zadnje rekao - u praksi je baš sve ovo dokazano.
Ah... taj poznati Imp2 protein. Zanimljiv kod istrazivanja karcinoma jer je tamo dosta eksprimiran. Ovo gore je istrazivanje djelovanja ivermektina in vitro, daleko od nekog in vivo djelovanja.
Ona nikada nama nije bila evolucijski dominantna prehrana. Jer doci do mesa je fiziolski ''skuplji'' proces nego pokupiti ''ugljicima'' bogato voce, bilje... Ona ima zdravstvene koristi kratkorocno. Dugorocno su bubrezi izlozeni problemima.
Ovo za D3 se slazem, samo nitko normalan nejde ''proizvodit'' D3 na direktnom suncu u podne.
Jes ikad bio na jadranu u podne ljeti? 
Baš suprotno, ivermektin ima dokazano antivirusno djelovanje, ali je problem što su sve samo u laboratorijskim uvjetima, jer se očito nije isplatilo raditi klinička istraživanja jer od generičkog lijeka nema zarade. Evo jedne od mnogih studija:
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32251768/
Iako je bilo i kliničkih studija koje su provjeravale ivermektin, mnogi znanstvenici kritički su ih promatrali i smatrali da su namjerno rađene na taj način da ne pokažu učinkovitost. S druge strane, puno vijesti za vrijeme korone ukazivalo je na to da ivermektin itekako pomaže, recimo ova:
https://www.thedesertreview.com/opinion/letters_to_editor/ivermectin-saves-india/article_14b1f1d6-cd2f-11eb-8b78-9710d864f627.html
Meni je to, i vlastito iskustvo, dovoljno da zaključim da u najmanju ruku tu nešto debelo ne štima.
Katogena prehrana je ok, i ne samo to, ona je vjerojatno evolucijski nama najdominantnija. Ljudi su kroz povijest uglavnom jeli životinje, u puno manjoj mjeri biljke. Ja ne kažem da svi trebaju ići na tu prehranu, ali da ona ima velike zdravstvene koristi, ima. Pogotovo ljudima koji imaju neki oblik kronične bolesti današnjice, a vezane uz kardiovaskularni sustav.
Problem sunca je taj da ljudi ne provode dovoljno vremena na suncu sa golom kožom. Ništa ti ne vrijedi ako si cijeli dan na suncu a obučen si od glave do pete. Samo su ti lice i ruke izložene, a na plaži se skrivamo od sunca jer je štetno. Osim toga kolesterol od kojeg nastaje D vitamin svi moramo smanjivati, i tako...
Baš to što si zadnje rekao - u praksi je baš sve ovo dokazano.
Ah... taj poznati Imp2 protein. Zanimljiv kod istrazivanja karcinoma jer je tamo dosta eksprimiran. Ovo gore je istrazivanje djelovanja ivermektina in vitro, daleko od nekog in vivo djelovanja.
Ona nikada nama nije bila evolucijski dominantna prehrana. Jer doci do mesa je fiziolski ''skuplji'' proces nego pokupiti ''ugljicima'' bogato voce, bilje... Ona ima zdravstvene koristi kratkorocno. Dugorocno su bubrezi izlozeni problemima.
Ovo za D3 se slazem, samo nitko normalan nejde ''proizvodit'' D3 na direktnom suncu u podne.
Problem s tim što nutritivno bilo izrazito slabo te su morali pola dana žvakati a do mesa su dolazili kao strvinari a do koštanu srži su jedini mogli. Specijalizacija na jedan vid prehrane je dovodila do evoluciske sljepe ulice.
Ona nikada nama nije bila evolucijski dominantna prehrana. Jer doci do mesa je fiziolski ''skuplji'' proces nego pokupiti ''ugljicima'' bogato voce, bilje... Ona ima zdravstvene koristi kratkorocno. Dugorocno su bubrezi izlozeni problemima.
Ovo što pišeš nema smisla. Odakle ti to?
TL;DR - suplementi nadopunjuju prehranu, ne zamjenjuju je.
Glede magnezija, postoje različite vrste magnezija i imaju različite namjene. Npr. magnezij karbonat, oksid i klorid su najjeftiniji oblici, apsorpcija i bioraspoloživost su slabe, a nuspojave u vidu želučanih i probavnih smetnji su česte. Nasuprot tome, npr. magnezij glicinat je skuplji oblik, namijenjen za uzimanje prije spavanja, za opuštanje, ima odličnu apsorpciju i bioraspoloživost, te vrlo rijetke nuspojave. Kod mene osobno, jedini suplement kojeg zbilja osjetim da djeluje, uzimam ga po potrebi (npr. nakon sporta).
Apsolutno beskorisno.
Ne razumijem?
Većina ljudi kroz hranu unosi premalo..
Skratio sam, slažem se s napisanim, onaj moj TL;DR je bio najkraće moguće.
Vozim puno bicikl i prošle godine sam imao problema s tim na utrkama...
Sad će zvučati kao reklama, pa neću stavljati link, ali preporučujem Nduranz Nrgy Gel 45, u jednom gelu od 75 g imaš 45 g ugljikohidrata i 1,09 g mješavine elektrolita (natrijev klorid, natrijev citrat, kalijev klorid, tri-kalcijev citrat, tri-magnezijev citrat). Treba se naviknuti na unos recimo dva gela tijekom sat vremena, ali to vjerojatno znaš... Osobno sam izbacio miješanje u bidonima, pa u bidonima imam samo čistu vodu, dok za unos ugljikohidrata koristim te gelove uz dodatak neke voćno-žitne pločice tipa Frutabela, da nije sve samo u tekućem obliku...
Čak i zdrava osoba treba izbjegavati unos prekomjerne količine bjelančevina jer se time smanjuje opterećenje bubrega velikom količinom otpadnih tvari.
Popularnost različitih "keto" dijeta predstavlja veliki problem s obzirom na činjenicu da većina osoba i ne zna kakva je njihova bubrežna funkcija prije započinjanja takvog restriktivnog dijetetskog režima.
U osoba s narušenom bubrežnom funkcijom "keto" dijeta može ubrzati napredovanje bubrežne bolesti.
No, tko ima zdrave bubrege eGFR oko 90 i više (Procijenjena brzina glomerularne filtracije (eGFR) je ključna mjera koja se koristi za procjenu funkcije bubrega i određivanje koliko dobro bubrezi filtriraju otpad iz krvotoka. Ovaj važan test pomaže liječnicima u procjeni rizika od kronične bubrežne bolesti (CKD) i praćenju zdravlja bubrega tijekom vremena. eGFR je izračun koji se temelji na čimbenicima kao što su dob, spol, rasa i razina kreatinina u serumu, koji mogu ukazivati na rane znakove problema s bubrezima, čak i prije nego što se pojave vidljivi simptomi.)
Iznad 90 mL/min/1.73 m²: Normalna funkcija bubrega (nema znakova bolesti bubrega).
60-89 mL/min/1.73 m²: Blago smanjena funkcija bubrega, ali bez značajnog oštećenja bubrega. Obično se preporučuje praćenje.
30-59 mL/min/1.73 m²: Umjereno oštećenje ili oštećenje bubrega, zahtijeva pomnije praćenje i moguće intervencije.
15-29 mL/min/1.73 m²: Teško oštećenje bubrega, često zahtijeva naprednu njegu, uključujući lijekove ili pripremu za dijalizu.
Ispod 15 ml/min/1.73 m²: Zatajenje bubrega, zahtijeva dijalizu ili transplantaciju bubrega
Meni je izmjeren 70 mL/min/1.73 m² prije godinu dana, išao sam nefrologu jer mi je albumin kreatin bio povišen (slučajno otkriveno)
Nefrolog je rekao da nema brige, da je povišeni kreatinin albumin (16) posljedica upale mokraćnih puteva, no cijeli ostatak života moram paziti da jedem lakšu hranu, posebno izbjegavati puno proteina, odn. bjelančevina jer su bubrezi zaboravljen organ kod ljudi.
Većina gleda kakve su im jetrene transaminaze, a rijetko tko ide mjeriti eGFR.
Zato prije prelaska na keto ili ostale visokoproteinske prehrane obavezno je provjeriti stanje bubrega.
to zna cijeli svijet i nije izmišljotina.
Kod bubrega nema popravka kao kod jetre.
Kad kronična bolest jednom krene, progresivna je i treba cijeli život živjeti na laganoj niskoproteinskoj hrani.
Ona nikada nama nije bila evolucijski dominantna prehrana. Jer doci do mesa je fiziolski ''skuplji'' proces nego pokupiti ''ugljicima'' bogato voce, bilje... Ona ima zdravstvene koristi kratkorocno. Dugorocno su bubrezi izlozeni problemima.
Ovo što pišeš nema smisla. Odakle ti to?
Nema smisla? Kako tocno nema smisla?
Ljudi su omnivori. Oportunisti. Energetski je manji utrosak brat plodove nego ganjat mamuta ili antilopu po ravnici. Meso kao meso je postalo odlican izvor proteina onaj tren kad su ljudi naucili koristiti vatru i loviti u "coporu". Sve prije toga nije bilo tako.
Odakle mi to? PMF Biologija + zanimanje za antropologiju.
http://www.forum.hr/showthread.php?t=1017619&page=24
Ona nikada nama nije bila evolucijski dominantna prehrana. Jer doci do mesa je fiziolski ''skuplji'' proces nego pokupiti ''ugljicima'' bogato voce, bilje... Ona ima zdravstvene koristi kratkorocno. Dugorocno su bubrezi izlozeni problemima.
Ovo što pišeš nema smisla. Odakle ti to?
Nema smisla? Kako tocno nema smisla?
Ljudi su omnivori. Oportunisti. Energetski je manji utrosak brat plodove nego ganjat mamuta ili antilopu po ravnici. Meso kao meso je postalo odlican izvor proteina onaj tren kad su ljudi naucili koristiti vatru i loviti u "coporu". Sve prije toga nije bilo tako.
Odakle mi to? PMF Biologija + zanimanje za antropologiju.
Lov u čoporu je toliko star da je evolucijski bespredmetno odvajati ga od homo sapiensa.
Gledam te!
Čak i zdrava osoba treba izbjegavati unos prekomjerne količine bjelančevina jer se time smanjuje opterećenje bubrega velikom količinom otpadnih tvari.
Što konkretno je "prekomerna količina bjelančevina" i kako se to utvrdilo, koje konkretno posljedice su i kako se to utvrdilo?
Popularnost različitih "keto" dijeta predstavlja veliki problem s obzirom na činjenicu da većina osoba i ne zna kakva je njihova bubrežna funkcija prije započinjanja takvog restriktivnog dijetetskog režima.
Koliko vidim, glavni faktori za kronične bolesti bubrega su dijabetes, visok krvni tlak, pretilost/metabolički sindrom, kardiovaskularne bolesti... Kako nešto što će smanjiti sve te navedene faktor može pogoršati probleme koje ti faktori uzrokuju!? Apsurd.
Tim više što tu navodiš keto dijetu, a keto dijeta je HFLC dijeta, dakle temelj keto dijete nije ekstremno visok unos proteina (dakle, onog što optužuješ za "opterećenje bubrega"), nego masnoća.
Ponovno - kako točno je utvrđeno da keto predstavlja veliki problem za bubrege?
Kad smo već kod bubrega, kako stojiš s oksalatima? Glavnim uzročnikom bubrežnih kamenaca (u kombinaciji s kalcijem) - kojeg praktički nema u mesu, ali ga ima u nekom "zdravom" lisnatom povrću, poput špinata, te u bademima, mekinjama, pa čak i u čokoladi, cikli, čaju...
U osoba s narušenom bubrežnom funkcijom "keto" dijeta može ubrzati napredovanje bubrežne bolesti.
Kako točno je to utvrđeno?
Ona nikada nama nije bila evolucijski dominantna prehrana. Jer doci do mesa je fiziolski ''skuplji'' proces nego pokupiti ''ugljicima'' bogato voce, bilje... Ona ima zdravstvene koristi kratkorocno. Dugorocno su bubrezi izlozeni problemima.
Ovo što pišeš nema smisla. Odakle ti to?
Nema smisla? Kako tocno nema smisla?
Zato što su biljke koje su naši preci mogli jesti u pojedinim dugotrajnim razdobljima bile vrlo ograničene. Gdje su oni mogli naći voće usred zime ili ledenog doba? I koje bilje? Većinom su jeli životinje, pogotovo za vrijeme ledenog doba. Meso je također bilo važan faktor našeg intelektualnog skoka, zbog vitamina B12. Naši preci nisu bili pretili, metabolički problemi su počeli dolaziti tek s pojavom agrikulture, odnosno početkom unosa većih količina ugljikohidrata. Ljudski probavni sustav, uključujući pH vrijednost želučane tekućine je bliži karnivorima, izotopi dušika . sve je više naznaka da smo fakultativni karnivori, iliti da nam je idealna prehrana meso te da smo jeli meso kad god smo bili u prilici, a da smo konzumirali biljke da preživimo kad nam meso nije bilo (tako) dostupno.
Ljudi su omnivori. Oportunisti. Energetski je manji utrosak brat plodove nego ganjat mamuta ili antilopu po ravnici. Meso kao meso je postalo odlican izvor proteina onaj tren kad su ljudi naucili koristiti vatru i loviti u "coporu". Sve prije toga nije bilo tako.
Sad sam sebi kontriraš. Prema ovome najviše što možeš reći je da su ljudi nekad davno bili omnivori, prije nego li su se ispraksirali u lovu. Lov je donio meso, meso je donijelo proteine, vitamine (pogotovo B12), minerale i energiju, što nam je omogućilo daljnji evolucijski skok, pogotovo u razvoju mozga.
Odakle mi to? PMF Biologija + zanimanje za antropologiju.
Pa da je i od susjeda, nije stvar u tome, nego je stvar u tome kako se došlo do tih tvrdnji, koji dokazi stoje iza njih, koliko su čvrsti ti dokazi. Jer takve tvrdnje često počivaju na pretpostavkama i osobnim procjenama. Ako tvrdiš da su ljudi omnivori, što zapravo pod tim tvrdiš? Da je svejedno jedu li meso ili biljke? Ne može nikako biti svejedno. I nije pitanje može li čovjek nešto jesti ili ne, jer možemo mi svašta jesti neko vrijeme - pa i godinama. Ali to onda u konačnici može dovesti do ozbiljnih bolesti. Zar ćemo onda reći da je to naša prirodna prehrana? Ako dovodi do bolesti, makar i na duge staze, to znači da to nije naša odgovarajuća prehrana.
-Lipotoksičnost (taloženje masti):
Kada unosimo previše zasićenih masnih kiselina, masne stanice počinju se nakupljati unutar samih stanica bubrega.
To uzrokuje stanični stres, upalu i postupno propadanje bubrežnog tkiva.
-Indirektna šteta kroz krvne žile:
Loše masnoće uzrokuju aterosklerozu (začepljenje krvnih žila).- istina
Budući da su bubrezi iznimno prokrvljeni organi ispunjeni sitnim kapilarama, oštećenje krvnih žila zbog kolesterola i plakova drastično smanjuje njihovu sposobnost filtracije otpada. (opet se krvožilni problemi odraze na bubrege koji su nevini u cijeloj priči)
To se ne odnosi (što već vrapci na grani znaju), na nezasićene masne kiseline, zato, tko već ne može bez prejedanja.... neka krka ribu, orašaste plodove, maslinovo ulje i ostalo poznato.
Mislim, to su osnovne medicinske upute, a ti mene pitaš za istraživanje nečega što se u medicini zna već 100 godina.
Svi koje znam i pokušali su s keto "dijetom" , to su radili najviše 14 dana, pa pauza tri mjeseca, pa onda opet 14 dana, a ne da im to postane način cjeloživotne svakodnevne prehrane. Ljudi eliminiraju ugljikohidrate, skinu 6-7 kilograma zbog gubitka tekućine i super, dosta.
Mislim, samo kada se pročita što je lipotoksičnost i što radi bubrezima, pametnome dosta.
-Lipotoksičnost (taloženje masti):
Kada unosimo previše zasićenih masnih kiselina, masne stanice počinju se nakupljati unutar samih stanica bubrega.
To uzrokuje stanični stres, upalu i postupno propadanje bubrežnog tkiva.
-Indirektna šteta kroz krvne žile:
Loše masnoće uzrokuju aterosklerozu (začepljenje krvnih žila).- istina
Budući da su bubrezi iznimno prokrvljeni organi ispunjeni sitnim kapilarama, oštećenje krvnih žila zbog kolesterola i plakova drastično smanjuje njihovu sposobnost filtracije otpada. (opet se krvožilni problemi odraze na bubrege koji su nevini u cijeloj priči)
To se ne odnosi (što već vrapci na grani znaju), na nezasićene masne kiseline, zato, tko već ne može bez prejedanja.... neka krka ribu, orašaste plodove, maslinovo ulje i ostalo poznato.
Mislim, to su osnovne medicinske upute, a ti mene pitaš za istraživanje nečega što se u medicini zna već 100 godina.
Pitam te zato jer se u medicini svašta dosad znalo, a sad se zna suprotno. Dakle, kako točno je to utvrđeno? To ti je isto tako kako će mnogi reći da nam za zdrav život trebaju vlakna u prehrani, i još govore da unosimo premalo vlakna (što implicira da je utvrđeno koliko vlakana bismo trebali unositi). A kad pokušaš naći kako je utvrđeno koliko vlakana bismo trebali konzumirati, odnosno bismo li uopće trebali konzumirati vlakna, dođeš pred zid. Jer tako nešto nikad nije bilo znanstveno utvrđeno! Netko je to negdje zapisao u neku knjigu, neki priručnik i dalje se to papagajski ponavlja kao da je istina, a da zapravo ta tvrdnja nije utemeljena na nikakvom istraživanju niti ima istraživanja koje bi potvrdilo da je istinita.
Dakle, ponavljam pitanje: "Što konkretno je "prekomjerna količina bjelančevina" i kako se to utvrdilo, koje konkretno posljedice su i kako se to utvrdilo?" Odgovor "to već vrapci na grani znaju" nije odgovor.
Ponavljam i pitanje "kako točno je utvrđeno da keto predstavlja veliki problem za bubrege?" Jer, koliko je meni poznato, to nikad nije bilo utvrđeno. Dakle, ponovno netko ide s nekom pretpostavkom, za koju ne zna da je istinita, drugi to pokupe i šalju dalje, i sad odjednom to kao postaje općepoznato znanje?! To su gluposti. Ako je nešto znanstveno dokazano, onda za to postoje znanstvena istraživanja s kvalitetnom metodologijom i onda se može doći do toga. Ako se ne može doći do toga - onda ne možeš tvrditi da je znanstveno dokazano, a ne možeš tvrditi ni da to već vrapci na grani znaju.
"Nisi čuo za ono - dovoljno puta ponovljena laž postaje istina"? To se odnosi na dosta toga vezanog uz prehranu i zdravlje i to zbog dva razloga - prvi je novac (korupcija), a drugi je katastrofalno loša metodologija u ogromnoj količini istraživanja, istraživanja koja su još k tome u većini slučajeva epidemiološka, što znači da po definiciji ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu nego služe isključivo za generiranje hipoteza, no rezultati tih kilavih istraživanja redovito se predstavljaju kao utvrđene činjenice ili kao nešto što je praktički sigurna stvar. To je antiznanstveno. Jer epidemiološko istraživanje može "pokazati" jedno, a onda (double blinded placebo) randimized control trial može pokazati suprotno! Kako je onda netko utvrdio ili dokazao ili zna ono što "pokazuje" epidemiološko istraživanje, ako propisno znanstveno istraživanje može pokazati suprotno?
Misliš da znaš nešto što zapravo ne znaš, jer si puno puta čuo jedne te iste tvrdnje, koje nisu nužno ikad bile dokazane (neke od njih su zapravo rezultat korupcije, čak i dokazane korupcije). Tako da bih te molio da za te tvrdnje priložiš reference za znanstvena istraživanja, da pogledamo metodologiju, da i ti i ja budemo sigurno da je doista tako kako ti tvrdiš.
Glomerular hyperfiltration protein intake", "Renal lipotoxicity mechanisms"
Studija / Izvor: Cureus Journal of Medical Science (2023): "Is Losing Weight Worth Losing Your Kidney: Keto Diet Resulting in Renal Failure" (Girma M. Ayele i sur.).Metodologija: Prikaz kliničkog slučaja (Case report) s detaljnom laboratorijskom obradom.Što je utvrđeno: Pacijentica (36 godina) sa savršeno zdravim bubrezima i bez prijašnjih bolesti razvila je akutno zatajenje bubrega (AKI) s dramatičnim skokom kreatinina na $4.3 \text{ mg/dL}$ (normalno je ispod 1.0) nakon prelaska na strogu keto prehranu.Mehanizam oštećenja: Izražena ketoza dovodi do teške dehidracije zbog osmotske diureze (tijelo izbacuje vodu i elektrolite pokušavajući isprati ketone). Kombinacija metaboličke acidoze (zakiseljavanja krvi) i dehidracije uzrokovala je akutnu tubularnu nekrozu – izravno toksično oštećenje filtracijskih stanica bubrega.
Studija / Izvor: Journal of Child Neurology / Pediatrics (Sustavne analize i RCT-ovi kohorti na ketogenoj prehrani).
Metodologija: Praćenje pacijenata na strogoj keto prehrani kroz više godina, uz redovite ultrazvučne preglede bubrega i 24-satne analize urina.
Što je utvrđeno: Čak $6.7\% \text{ do } 10\%$ svih pacijenata na dugoročnoj keto prehrani razvije bubrežne kamence.
To je dramatično viša stopa u usporedbi s općom populacijom.Kako je utvrđeno (Metodologija): Analizom urina dokazano je da ketoza dovodi do hipocitraturije (manjka citrata u urinu koji inače služe kao prirodni "razbijači" kamenaca) i hiperkalciurije (povećanog izlučivanja kalcija jer tijelo koristi kalcij iz kostiju kako bi neutraliziralo kiselost koju stvaraju ketoni i proteini). Urin postaje kronično kiseliji ($pH < 4.5$), što rezultira taloženjem kalcij-oksalata i mokraćne kiseline u nefronima.
Ako netko ima i najmanje, početno oštećenje bubrega (koje npr. ima svaka treća osoba s povišenim tlakom ili preddijabetesom, a da to i ne zna), visoki proteini iz keto prehrane dokazano uništavaju organ.
Studija / Izvor: The Nurses' Health Study (Objavljeno u Annals of Internal Medicine).
Metodologija: Progresivna prospektivna kohortna studija s detaljnim mjerenjem klirensa kreatinina i unosa nutrijenata kod 1.624 žene kroz razdoblje od 11 godina.
Što je utvrđeno: Kod osoba koje su imale blagu, početnu bubrežnu insuficijenciju (GFR između 55 i 80), visok unos bjelančevina (posebno životinjskog podrijetla, kakav je na keto) bio je izravno povezan s ubrzanim i linearnim padom funkcije bubrega. Kod onih sa potpuno zdravim bubrezima pad nije bio statistički značajan u tom trenu, ali je studija jasno definirala granicu opasnosti.
Studija / Izvor: Schwingshackl & Hoffmann (2014), analizirano i u Sports Medicine (2024) u radu "High Protein Diets and Glomerular Hyperfiltration".Metodologija: Meta-analiza 30 randomized controlled trials (RCTs) koja je uključila ukupno 2.160 sudionika.Što je utvrđeno: Visok unos proteina dovodi do prosječnog skoka u brzini glomerularne filtracije (GFR) za $7.18 \text{ mL/min/1.73 m}^2$.Zašto je to štetno na duge staze?
Autori i nefrolozi u zaključku objašnjavaju patofiziologiju: ovaj skok GFR-a nije znak da bubrezi "bolje rade", nego da su pod intraglomerularnom hipertenzijom (povišenim tlakom unutar samih kapilara bubrega).
Dugotrajni povišeni tlak u tim sitnim žilicama uzrokuje mehaničko rastezanje, što s vremenom dovodi do glomeruloskleroze (stvaranja ožiljaka na filtrima bubrega) i nepovratnog gubitka nefrona.
Paradoks keto dijete je u tome što se promovira kao lijek za dijabetes, a zapravo u mišićima izaziva specifičan oblik insulinske rezistencije.
Mehanizam štete: Kada tijelo kronično prima isključivo masti, stanice mišića počinju blokirati ulaz glukoze kako bi je sačuvale za mozak (jer je u ketozi ima malo). To se događa nakupljanjem unutarstaničnih lipida koji blokiraju insulinsku signalizaciju (GLUT4 transportere).
Zašto je to problem? Ako osoba koja je dulje vrijeme na keto prehrani pojede čak i manju količinu ugljikohidrata (npr. na proslavi ili "cheat meal"), doživjet će ogroman, toksičan skok šećera u krvi jer su joj mišićne stanice privremeno postale potpuno otporne na inzulin.
Keto dijeta ne "liječi" toleranciju na ugljikohidrate, ona je samo maskira tako što ih eliminira.
Znanost je utvrdila da ne postoji jedna prehrana za sve jer smo genetski različiti. Ako keto proglasiš savršenom za sve, svjesno ignoriraš Lean Mass Hyper-Respondere kojima ta dijeta uništava arterije drastičnim skokom ApoB-a, ignoriraš ljude s genetskim predispozicijama za bubrežne kamence koje ketoza dokazano aktivira kroz hipocitraturiju, i ignoriraš sportaše kod kojih je dokazano (FMD mjerenjima) da keto narušava endotelnu funkciju krvnih žila. Ako ignoriraš te kliničke studije, onda se ne držiš znanosti nego religije.
U pravu si da su opće preporuke često kilave, ali evo ti čiste kliničke patofiziologije i RCT-ova. Kada si na keto prehrani, tvoji bubrezi zbog kiselosti (ketoze) gube citrate koji ih štite, a zbog proteina upadaju u stanje intraglomerularne hipertenzije (hiperfiltracije) koja dokazano troši nefone kroz sklerozu tkiva. Ako imaš savršene bubrege, riskiraš kamence i dehidracijski AKI (Ayele et al., 2023). Ako imaš imalo načete bubrege, a da to i ne znaš, visoki proteini ti linearno uništavaju funkciju organa (Nurses' Health Study).
To nisu epidemiološki upitnici, to je mjerljiva biologija.
Jbg, ispada da čime god se koliko hranili, sve ima dobre i loše posljedice. Život je općenito teška kronična bolest koja neizostavno završava smrću.
Ona nikada nama nije bila evolucijski dominantna prehrana. Jer doci do mesa je fiziolski ''skuplji'' proces nego pokupiti ''ugljicima'' bogato voce, bilje... Ona ima zdravstvene koristi kratkorocno. Dugorocno su bubrezi izlozeni problemima.
Ovo što pišeš nema smisla. Odakle ti to?
Nema smisla? Kako tocno nema smisla?
Zato što su biljke koje su naši preci mogli jesti u pojedinim dugotrajnim razdobljima bile vrlo ograničene. Gdje su oni mogli naći voće usred zime ili ledenog doba? I koje bilje? Većinom su jeli životinje, pogotovo za vrijeme ledenog doba. Meso je također bilo važan faktor našeg intelektualnog skoka, zbog vitamina B12. Naši preci nisu bili pretili, metabolički problemi su počeli dolaziti tek s pojavom agrikulture, odnosno početkom unosa većih količina ugljikohidrata. Ljudski probavni sustav, uključujući pH vrijednost želučane tekućine je bliži karnivorima, izotopi dušika . sve je više naznaka da smo fakultativni karnivori, iliti da nam je idealna prehrana meso te da smo jeli meso kad god smo bili u prilici, a da smo konzumirali biljke da preživimo kad nam meso nije bilo (tako) dostupno.
Ljudi su omnivori. Oportunisti. Energetski je manji utrosak brat plodove nego ganjat mamuta ili antilopu po ravnici. Meso kao meso je postalo odlican izvor proteina onaj tren kad su ljudi naucili koristiti vatru i loviti u "coporu". Sve prije toga nije bilo tako.
Sad sam sebi kontriraš. Prema ovome najviše što možeš reći je da su ljudi nekad davno bili omnivori, prije nego li su se ispraksirali u lovu. Lov je donio meso, meso je donijelo proteine, vitamine (pogotovo B12), minerale i energiju, što nam je omogućilo daljnji evolucijski skok, pogotovo u razvoju mozga.
Odakle mi to? PMF Biologija + zanimanje za antropologiju.
Pa da je i od susjeda, nije stvar u tome, nego je stvar u tome kako se došlo do tih tvrdnji, koji dokazi stoje iza njih, koliko su čvrsti ti dokazi. Jer takve tvrdnje često počivaju na pretpostavkama i osobnim procjenama. Ako tvrdiš da su ljudi omnivori, što zapravo pod tim tvrdiš? Da je svejedno jedu li meso ili biljke? Ne može nikako biti svejedno. I nije pitanje može li čovjek nešto jesti ili ne, jer možemo mi svašta jesti neko vrijeme - pa i godinama. Ali to onda u konačnici može dovesti do ozbiljnih bolesti. Zar ćemo onda reći da je to naša prirodna prehrana? Ako dovodi do bolesti, makar i na duge staze, to znači da to nije naša odgovarajuća prehrana.
Ok
http://www.forum.hr/showthread.php?t=1017619&amp;page=24
Kome se da
..
Ne možemo to tako. Nabacao si hrpu toga, a da ništa od toga ne dolazi bez zvjezdica i bez ogromnog leap of faitha, a stavio si i jedan case study kojeg mislim da sam već jednom analizirao na forumu: Is Losing Weight Worth Losing Your Kidney: Keto Diet Resulting in Renal Failure. Pročitaj taj case study i obrazloži kako se došlo od točke A do točke B. Kako se došlo od toga da je žena krenula na keto dijetu i za dva mjeseca dolazi do disfunkcije bubrega, do toga da je to uzrokovala keto dijeta. To je neutemeljeni confirmation bias. Taj case study je skoro pa "god of the gaps" - ne znamo što se ženi dogodilo, ali krenula je na keto dijetu prije dva mjeseca i navodno bila zdrava pa mora da joj je keto dijeta uništila bubrege. To što bi to bio medicinski fenomen, nema veze. Nemamo bolje objašnjenje pa - keto did it!
Australski Defeat Diabetes ti kaže: Latest science: Low carb diet kicks kidney disease to the curb. Unutra spominje i kliničke podatke Dr. Unwina:
We found evidence that LCDs (low carbohydrate diets) for people with T2D may improve many renal and cardiovascular risk factors. In our own LCD cohort of 143 patients with normal renal function or only mild CKD, over an average of 30 months the serum creatinine improved by a significant mean of 4.7 (14.9) μmol/L. What remains to be shown is the effect of the approach on people with T2D and moderate/severe CKD.
Dalje si ubacio studiju s djecom koja su na keto dijeti. Ta studija ne govori o CKD-u, nego o bubrežnim kamencima. Znači, miješaš kruške i jabuke. Nadalje, kako možeš napraviti skok s djece koja pate od epilepsije i u povećanom postotku dobivaju bubrežne kamence, s odraslom populacijom koja ne pati od epilepsije i dobiva CKD? Još da se malo vratimo na tu djecu koja pate od epilepsije - ispada da kod njih keto dijeta doista povećava rizik od pojave bubrežnih kamenaca. Kao prvo, naučili su kako da minimiziraju taj rizik, da se to događa u što manjem broju slučajeva. I drugo - keto dijeta toj djeci spašava kvalitetu života, a možebitno i život. Da bi tu mogao kritizirati keto dijetu, moraš dokazati da je povećani rizik od pojave bubrežnih kamenaca gora stvar od netretiranja epilepsije ili tretiranja epilepsije lijekovima. Zar misliš da su ta djeca na keto dijeti samo zato da bi nad njima mogli vršiti eksperimente? https://www.hopkinsmedicine.org/neurology-neurosurgery/specialty-areas/epilepsy/keto-diet-timeline
Ujedno, kako je u studijama koje si naveo riješen (un)healthy user bias?
Idemo korak po korak. Odaberi najbolju studiju, reci svojim riječima što točno ta studija pokazuje, pa onda idemo pogledati pokazuje li ona to što ti tvrdiš da ona pokazuje i onda ćemo pogledati podržavaju li metodologija i dokazi njezine zaključke.
Nemam sa namjeru natezati post po post, ti to voliš, ja nemam vremena.
Imate dopisnika/suradnika doktora Bereckog, pa pitaj njega što u mome postu nije točno.
Nemam sa namjeru natezati post po post, ti to voliš, ja nemam vremena.
Ha čuj, ti si iznio teze koje onda kakti potkrepljuješ studijama koje ne govore ono što bi ti želio da govore i pritom miješaš CKD i bubrežne kamence. Kao ono - čim više toga nabacaš, izgledat će kao da više toga potkrepljuje tvoje teze, a to nije slučaj. To mi govori da te studije nisi pročitao, niti znaš što zapravo govore.
A slijepim slijeđenjem tvog zastrašivanja čovjek si može uzgroziti zdravlje. To se pogotovo odnosi na starije osobe, kojima treba više proteina u manje kalorija, te se to pogotovo odnosi na dijabetičare (za kojih se procjenjuje da ih je 600.000 u Hrvatskoj!) koji si low-carb dijetama mogu spasiti zdravlje, ali i ne samo to - pa dijabetes je najveći faktor u razvoju CKD-a! Znači, ti zalaganjem protiv keto dijete jer ona kao uzrokuje CKD potencijalno vodiš ljude k još više CKD-a!
Najdalje kamo trenutno možeš otići je preporučiti ljudima da si provjere i bubrege prije kretanja na keto dijetu te da si redovito prate status bubrega. Ja bih tome dodao i da si kupe onaj aparatić za mjerenje ketona ili još bolje konstantni mjerač ketona, pa da ga koriste prvih nekoliko mjeseci, da budu sigurnu da su u ketozi i da znaju u koliko dubokoj ketozi su, dok im se tijelo ne prilagodi i dok si ne nađu neki optimum, gdje im je prozvodnja ketona idealna.
Zastrašivati ljude s proteinima i keto dijetom je neopravdano i potencijalno štetno za njihovo dugoročno zdravlje, pogotovo u zemlji u kojoj 600.000 od 3.800.000 ljudi (iliti oko 15% populacije) vjerojatno ima dijabetes (koji je glavni faktor rizika za CKD!), a oko 1/3 populacije masnu jetru (koja se također može suzbiti keto dijetom)!
Kako dugo si bio na keto dijeti, kako znaš da ti kamenci već nisu bili u nastajanju i prije keto dijete, što si sve jeo na keto dijeti?
