Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

poruka: 18
|
čitano: 4.553
|
moderatori: vincimus
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali".
14 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

Ne treba DNA. Mi ne trebamo identično stvorenje. Nego stvorenje koje izgleda kao dinosaur. A može biti na bazi pasa, znači dizajnirati stvorenje koje izgleda kao t-rex a ima karakteristike pasa, karakteristike koje mi kao ljudi cijenimo. U budućnosti ćeš ući u dućan i umjesto hrčka ćeš kupit djetetu malog zmaja, ili šreka, ili štrumfa. Kojeg hraniš, maziš ga, šetaš. Imaš aplikaciju di ga custom dizajniraš i ovi ti naprave takvo stvorenje po narudžbi.

 
3 0 hvala 0
14 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

Lega Doc, članak je odličan, svaka ćas. Lijepo si ti nama objasnio zašto nema, a po svoj prilici niti neće biti kloniranih dinosaura. S jedne strane, bilo bi ih vrlo interesantno vidjeti u živo, s druge strane, nisu samo dinići u pitanju nego cijeli eko sustav u kojem bi morali živjeti, koji bi im morao biti prilagođen, tako da je najbolje da ostane ovako kako je - likovi iz legende o kojima znamo puno ali ne i sve, izvor inspiracije za klince a i mnoge odrasle.

dolazim odmah - Godot
Moj PC  
7 0 hvala 2
14 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

"Taj film ne samo da je u početkom 1980-ih redefinirao specijalne filmske efekte, već je i...."

 

valjda 1990-ih?

Moj PC  
6 0 hvala 1
16 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

Teoretski, DNK dinosaura bi moglo biti u svemiru. Poznato je da veći asteroidi udarom u planet mogu stvoriti nove asteroide ili meteoroide od stijena planeta. Ako na planetu ima života, sasvim sigurno će ti komadi sadržavati i DNK. Ako se isti nalazi dublje u asteroidu, onda je u idealnim uvjetima za prezervaciju, jer osim što je na ekstremno niskoj temperaturi i bez kisika, zaštićen je i od zračenja. Sve baze DNK i RNK su pronađene u meteoritima, postoji mogućnost da se barem u nekim slučajevima radi o raspadnutoj DNK koja porijeklo vuče s nekog planeta/mjeseca na kojem je bilo života.

Amenoum
 
1 0 hvala 0
6 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
AFARON kaže...

"Taj film ne samo da je u početkom 1980-ih redefinirao specijalne filmske efekte, već je i...."

 

valjda 1990-ih?

Tako je, 1990-ih. Ispravljeno je, hvala.
Po deset puta prođem tekst prije slanja, pročitaju ga barem još dvoje prije objave... i svejedno se omakne previd  :-)

Ili jesmo, ili nismo! Ili ono treće...
Poruka je uređivana zadnji put ned 17.11.2024 10:54 (Doc Berecki).
6 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
PaleRider kaže...

Teoretski, DNK dinosaura bi moglo biti u svemiru. Poznato je da veći asteroidi udarom u planet mogu stvoriti nove asteroide ili meteoroide od stijena planeta. Ako na planetu ima života, sasvim sigurno će ti komadi sadržavati i DNK. Ako se isti nalazi dublje u asteroidu, onda je u idealnim uvjetima za prezervaciju, jer osim što je na ekstremno niskoj temperaturi i bez kisika, zaštićen je i od zračenja. Sve baze DNK i RNK su pronađene u meteoritima, postoji mogućnost da se barem u nekim slučajevima radi o raspadnutoj DNK koja porijeklo vuče s nekog planeta/mjeseca na kojem je bilo života.

 

Za kloniranje je potreban kompletan genom, dakle cijela i nefragmentirana DNK. Kompletan ljudski genom sastoji se od približno 3 milijarde parova baza (točnije, 3,2 milijarde u haploidnom genomu). To znači da u diploidnom stanju (koje čini većinu ljudskih stanica) ima ukupno oko 6,4 milijarde parova baza, jer svaka stanica sadrži dva kompleta genoma – po jedan od svakog roditelja. Procjenjuje se da je kompletam genom dinosaura (ovisno o vrsti) mogao sadržavati 2 do 6 milijardi parova baza. A nama za sada nije dostupan niti u malenim fragmentima. 

Mi danas posjedujemo (ili ćemo za koju godinu posjedovati) biotehnologiju koja je sposobna potpuno nadomjestiti nedostajuće dijelove DNK i popraviti oštećenja, pa stvoriti savršenu kopiju kompletnog genoma i time stvoriti polazni "materijal" za kloniranje. Ono što nemamo - i nikada nećemo imati - je predložak po kojem ćemo restaurirati genom nekog nama nepoznatog bića. Dakle, treba nam "kalup" po kojem ćemo posložiti nedostajuće ili oštećene dijelove. A to, kako rekoh, nemamo. 

Glede asteroida...

  • DNK je molekula koja se s vremenom prirodno raspada zbog kemijskih procesa poput hidrolize i oksidacije. Čak i u idealnim uvjetima (zamrzavanje blisko apsoultnoj nuli, potpuna odsutnost kisika), DNK ima maksimalni vijek trajanja od 1,5 milijuna godina prije nego što postane nepovratno razgrađena. Budući da su dinosauri izumrli prije 66 milijuna godina, njihova DNK bi već odavno bila uništena, čak i ako su fosili bili izbačeni u svemir ubrzo nakon masovnog izumiranja.

Udar velikog asteroida u Zemlju mogao bi zaista izbaciti stijene u svemir. Međutim, mehanički udar tog intenziteta generira ogromnu toplinu i pritisak, što bi uništilo većinu, ako ne i svu organsku tvar, uključujući DNA. Sam proces izbacivanja materijala bio bi vrlo destruktivan za krhke molekule poput DNK.

Ili jesmo, ili nismo! Ili ono treće...
13 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

Ako su ptice,krokodili i drugi gmazovi zajednički pretci sa dinosaurima, možemo li usporediti njihove genome kako bismo identificirali dijelove koji bi mogli odgovarati izgubljenim dijelovima dinosaurovog genoma?

Isto tako ako se ne varam sintetička biologija se koristi za rekonstrukciju virusa i bakterija, praznine u genomu mogle bi se popuniti umjetnim DNA sekvencama.

Korištenjem računalnih algoritama možemo sintetizirati dijelove genoma koji bi bili funkcionalno slični izgubljenima.

Ustvari, ovo pišem a niti neznam dali uopće postoje znanosti poznate "true" sekvence dinosaurovoga genoma?

 

Tek kada ti komarac sleti na jaja,shvatiš da se problemi ne rješavaju nasiljem!
Moj PC  
0 0 hvala 0
16 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

"To bi bio kao da pokušavate koristiti dijelove modernog električnog automobila za popravak starinske parne lokomotive: iako su oboje prijevozna sredstva, odavno više nisu kompatibilni."

 

Možda malo pogrešan primjer. Ovo bi zapravo bio vrlo jednostavan proces. Ista se definitivno može dijelovima el. auta preurediti da vozi.

K
Moj PC  
0 0 hvala 0
16 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
Doc Berecki kaže...
Glede asteroida...
  • DNK je molekula koja se s vremenom prirodno raspada zbog kemijskih procesa poput hidrolize i oksidacije. Čak i u idealnim uvjetima (zamrzavanje blisko apsoultnoj nuli, potpuna odsutnost kisika), DNK ima maksimalni vijek trajanja od 1,5 milijuna godina prije nego što postane nepovratno razgrađena. Budući da su dinosauri izumrli prije 66 milijuna godina, njihova DNK bi već odavno bila uništena, čak i ako su fosili bili izbačeni u svemir ubrzo nakon masovnog izumiranja.

Udar velikog asteroida u Zemlju mogao bi zaista izbaciti stijene u svemir. Međutim, mehanički udar tog intenziteta generira ogromnu toplinu i pritisak, što bi uništilo većinu, ako ne i svu organsku tvar, uključujući DNA. Sam proces izbacivanja materijala bio bi vrlo destruktivan za krhke molekule poput DNK.

Kako točno se DNK raspada blizu apsolutne nule kad je jasno da praktički nema Brownovog gibanja pa tako ni kemijskih reakcija? Ako uz to nema zračenja kako će se raspadati? Jedina mogućnost je postojanje radioaktivnih izotopa u okolnom materijalu.

Što se tiče destrukcije materijala pri udaru, recentne studije pokazuju da, pri izbacivanju, neki meteoriti ne dostižu visoke temperature što znači da nema sterilizacije (pokazano je to npr. za neke meteorite izbačene s Marsa) pa je moguće preživljavanje ne samo DNK nego i čitavih organizama, iako tu govorimo o mikrobima. Procjenjuje se da je pri udaru i kreaciji Chixculub kratera izbačeno do 5.5 * 10^12 kg materijala u svemir. Može tu biti svega. Bakterije i spore gljiva mogu preživjeti više desetaka milijuna godina (neke i stotine) i bez veće zaštite.

Amenoum
8 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
KIKI3ooo kaže...

A može biti na bazi pasa, znači dizajnirati stvorenje koje izgleda kao t-rex a ima karakteristike pasa, karakteristike koje mi kao ljudi cijenimo.

 

Sorry, kada se secem okolo i pogledam neke kompleksase koji furaju pit bullove s glavom velicine bundeve i raljama u rangu toga istog t-rexa, mislim da smo vec tamo!

12 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
Gebirgs kaže...

 

Sorry, kada se secem okolo i pogledam neke kompleksase koji furaju pit bullove s glavom velicine bundeve i raljama u rangu toga istog t-rexa, mislim da smo vec tamo!

 

 

0100011001000001010100000010000000110100001000000100110001001001010001100100010100100001
14 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
Gebirgs kaže...
KIKI3ooo kaže...

A može biti na bazi pasa, znači dizajnirati stvorenje koje izgleda kao t-rex a ima karakteristike pasa, karakteristike koje mi kao ljudi cijenimo.

 

Sorry, kada se secem okolo i pogledam neke kompleksase koji furaju pit bullove s glavom velicine bundeve i raljama u rangu toga istog t-rexa, mislim da smo vec tamo!

 Sorry ali meni je strašnije vidit pomeranca i druge slicne male pasmine koliko su defektne da bi od vuka dobio to, praktički polu-ludu beštiju koja postoji samo za ukras

13 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

Fun fact: 

Patuljaste pasmine kokoši samo ženke - konkretno Sebright i HPK (njih sam uzgajao) u pojedinim situacijama glasaju se poput raptora iz Jurskoga parka, zaista je nevjerojatno ćuti da kokoš može proizvesti takve zvukove. Pri tome ne mislim na standardne zvukove kokoši koje ste svi ćuli!

Tek kada ti komarac sleti na jaja,shvatiš da se problemi ne rješavaju nasiljem!
Moj PC  
0 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
Milka30 kaže...

Fun fact: 

Patuljaste pasmine kokoši samo ženke - konkretno Sebright i HPK (njih sam uzgajao) u pojedinim situacijama glasaju se poput raptora iz Jurskoga parka, zaista je nevjerojatno ćuti da kokoš može proizvesti takve zvukove. Pri tome ne mislim na standardne zvukove kokoši koje ste svi ćuli!

 

Neki link na glasanje? Ako ima ofc.

13 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
Gebirgs kaže...

 

Neki link na glasanje? Ako ima ofc.

 Ma to je teško nači jer se zaista rijetko tako posebno glasaju i karakteristično je samo za te "stare" pasmine!

Tek kada ti komarac sleti na jaja,shvatiš da se problemi ne rješavaju nasiljem!
15 godina
offline
Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali

Ok, ako je pri kopiranju (razmnožavanjem) DNK vjerojatnost 1:1.000.000.000 da će se neki o AT i GC spojeva krivo pozicionirati, upravo bi pažljivim sekvencioniranjem nekih "primitivnih" ptica kao jedinih direktno preživjelih "dinosaura" moglo se reverzno doći do nekih odlika dinosaura, ali kako ih sklopiti u "dinosaura" ?

 

Ovih jedan na milijardu je kao da 330 puta prepišete Bibliju i jednom sježite jedno slovo...

 

a uviek sam mislio da je hoacin najprimitivnija ptica, ali vele i da su nojevi i kazuari "primitivci"....

Ju je je? Je ju je!
Moj PC  
1 0 hvala 0
16 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni
Meni je zanimljiva ideja kloniranja mamuta, puno su nam vremenski bliži i ne znam dokle se došlo jer je proteklih godina bilo najava za to. Kloniranje dodoa je dobra vijest, svakako bi pomoglo flori na Mauritiusu. Možda bi mogli pokušati klonirati tobolčastog vuka, istrebljene sjeverne pingvine i sl?
Moj PC  
0 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Jurski park iz epruvete: zašto još nismo kloni

hmmm sjeverni pingvini ?!?!

 

Valjda velike njorke ?

Ju je je? Je ju je!
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice