GNOME - Drugačije i elegantno

 -svaki de u usporedbi s kde je zahjevniji ako želi raditi 'isto-slično' što radi kde, jer kde direktno koristi gpu-grafiku upravo za ono za što je gpu namjenjena, tj ne samo za interne potrebe neke apps-igre nego za sve, tj kao što nekad browser nije koristio gpu, sad koristi, tako os nije koristio gpu a sad koristi i tad je kde u prednosti, odnosno druga dva osa macos-win su upravo to, os na gpu fičeru metalgraphic-aero ..

-kad neki os, app ili de može koristiti manje resursa? kad je to važno? npr kad nemaš dovoljno rama.. vremena koja su odavno prošlost, tj hw koji nema te resurse, ili nešto starije +10god ili nešto klase pegla-tablet.. nešto što ne može niskozahtjevni gaming ili multimediju.. tj danas npr mobitel-tablet to može, npr glatko playati filmiće, jer ima odgovarajući gpu koji se bavi dekodiranjem kao h265.. imaš čip, radi, nemaš čip, teško tj tad cpu mora raditi i to, softmod, teže-sporije uz dodatne resurse koje mora imati-trošiti, jer sve što bilo koji čip neovisno zovemo li ga cpu-gpu, čip, radi, mora imati potrebne resurse za ram, a to je osim struje i storage-kapacitet tj ram i upravo zato se to naziva radna memorija.. pa tako gpu ima vlastiti ram-vram u kojem radi grafički dio... i sad pogodi, što je lakše, što zauzima manje resursa koje juzer-os ima-vidi, dok one u gpu kao da nema.. ima ram, os ga koristi, nema vram, nije to za copypaste, za os, to koristi apps kao igra ili sad ai, nvidia-cuda ili win-directx-opengl..

-lakši ili teži de? pogrešno stoljeće-kriterij.. prije gpu akceleracije za sve + internet, digitalizacija i multimedija koja se širi na sve kao npr tv program.. nekad je tzv video-kartica služila za gaming ili za konkretne video editore, sad služi za sve, sve apps os browser.. koriste te fičere kao što multimedija player to koristi i naravno apps kao acad-photoshop ili gaming..

-što može raditi bez gpu pomoći što se tiče performansi? ne igra-app koja traži top-performanse, nego nešto klase 'notepad-tetris' npr word, njemu nije važna snaga gpu ili multimedije.. on će raditi jednako prije desetljeća i danas, ali browser neće.. i nije riješenje koristiti drugi-stariji browser, jer je to samo 'player', sadržaj je ono što se promijenilo, requirementsi.. stari browser je beskoristan, stari word-tetris može, jer ne treba 'multimediju', ono što to traži mora to i dobiti kao kriterij za gaming, tj danas 'sve' ima takve gaming uvjete samo je pitanje koliko-više, npr traži li igra barem 4-8gb rama ili vrama ili više.. 

-česta laička greška, optička varka, kriterij footprinta, npr koliko neka apps zauzima storage mjesta na disku.. to je važno samo kao suma potrebnog storagea za tu apps da bi postojala-radila.. no za rad treba radni dio storagea.. igra traži recimo 10gb disk storagea, za apps-dll-texture-podatke.. toliko zauzima, neovisno jel to jedan file ili folder s tisuću fileova i kako ih podjelimo-nazovemo.. koliko će tražiti za rad su oni radni-uvjeti, npr cpu+gpu klasa-fičer, kao i količina rama-vrama i to je navedeno za igre-appse kod kojih je to važno.. naravno i ostale apps koriste, ali njihovi uvjeti su daleko manji-niži..

-tako neka apps može biti mala po storage-kapacitetu, ali može tražiti ogromne resurse za rad, tj to nije isto, to je odvojen uvjet, mada će nešto veće često logično i tražiti-nuditi više, npr texture za grafiku igre kao i glasovno-zvučni efekti.. neće tetris ili word tražiti 10gb storagea ili rama.. mada bi worddoc teoretski i to mogao no apps kao tetris čak ne može potrošiti byte više od onog što konkretno traži za rad.. tj možemo i to teoretski zamisliti-napraviti, npr kao history-undo, ono što recimo ima photoshop .. a to u radu traži odgovarajuću količinu memorije neovisno ram-disk jer ih može tako koristiti osim što je tad brzina-performanse lošije tj sama brzina tih memorija daje razliku u radu.. no teoretski svaka apps može tako trošiti memorije za undo, kao i kanta za smeće.. i ako beskonačno nešto radimo-igramo, tad možemo na taj način potrošiti bilo koju količinu memorije, no ta mogućnost tad nudi povratak-ispravak mada je za ovaj karikiran primjer besmislica tj zato se to u takvoj app ni ne radi.. ali radi se u photoshopu i sl. appsima u kojima se radi, u kojima možda želiš povratak-ispravak .. pa će tako word trošiti, prazan 'papir' sejvaš kao file je najmanji, zamislimo nula-bytea (ne može biti nula, ovo su samo nešto kao korisni podatci unutar filea).. natipkaš slovo, snimiš, sad je file veći za taj podatak, zauzima više storagea-footprint.. ali ne samo za taj jedan char$-slovo, nego i dodatne metapodatke kao font, boja, undo-redo.. razne dodatne mogućnosti kao kolaboracijski komentari i praćenje izmjena po verzijama što se na papiru-textu ne vidi ali je unutar dokumenta kao timestamp-kronologija.. i tako možemo natipkati-obrisati slovo, file će time dodatno rasti, neće se smanjivati na onu 'logičnu' početnu veličinu, jer ima interne history-meta podatke.. ok? a to je footprint, kojeg na storageu vidimo kao zauzeće, nevažno jel to vidimo kao apps ili dokument-file, baza..

.. sve je podatak, sve je neki zapis nula-jedinica na storageu pa i particija-folder su samo oznake binarni nizovi.. sve je file, *nix definicija :)

-u čemu je razlika linux distri? primarno u DE, tj zanemarimo appse i ono što appsi traže kao svoje pakete-sysdllove za svoj rad, npr apps calculator će tražiti neki dll za matematičke funkcije, za prikaz grafike buttona i displaya calculatora kao građevinski materijal prikaza na ekranu i nešto resursa za rad kao cpu snaga-fičer i potreban ram..

-distre su teoretski iste, tj linux je jedan, distre su samo nakupine raznih appsa koje teoretski mogu biti iste-jednake, ovisno što guru-programer koji to radi želi-treba po njegovom ukusu i potrebama... npr koje će pozadine dodati kao theme, npr slike prirode-krajolika ili obična popuna boje iz palete.. slika će tražiti neki storage resurs ovisno o rezoluciji, popuna bojom je samo podatak kao jedan byte naredbe.. os je isti, apps je ista, radi isto.. razlika je samo u izgledu ekrana-pozadine, pri čemu logično onaj sa slikom troši-traži više, zauzima više, no po svemu ostalom su isti.

-temeljna razlika, osjetnija, za distre je izbor DE, upravo kako ih evolucija donosi.. počne s osnovnim, s malo tad dostupnih resursa kao pentium-cpu s mmx2 fičerima, grafikom koja prikazuje mousepointer i sliku-rezoluciju koja stane u 250k a sve radi u npr 4mb, ne gb.. iz tih vremena, usporedite oseve, računala, npr commodore64-amiga-pc-mac, storage-ram-cpu-gpu razlike pa i dijagonale monitora i boje koje prikazuju, mono ili vga.. evolucija koja ovisi o hw resursima, tj soft može sve ali je ograničen hwom, soft traži.. pa onda dobije, naraste, evoluira, korisit..

-tad polako kreće grafika, gpu, kao zaseban dio, odvojeno od cpu koji je u početku radio sve, npr zvuk beep.. tj i audio kartica je dodana kao i cd, sve komponente, mreža.. i tad svaki dio raste za sebe, odvojeno, ne kao sve u cpu, nego svaka komponenta u it svijetu ima svoj razvoj, .. gledamo samo gpu u ovoj priči..

.. i tad dolaze prve 3d-gpu .. koje su u početku bile vanjske kutije, ormari veći od računala.. pa dolazi voodoo-3dfx s minigl portom tih radnih stanica (silicon graphicsa)..

-tad kreće ideja, želja.. KDE.

-no tad je gpu preslab, nedovoljan u usporedbi s današnjim, svih resursa po x-1000 puta manje nego danas.. ideja je ok, ali izvedba ne, tj osevi kao mac-win imaju jedan DE, kojeg razvijaju, jedan gazda + novac.. linux distre su stotine, svaki guru ima svoje želje-ideje.. i polovica uopće nema potrebe za grafikom, npr mrežni serveri..

-apps i frontend, client-server distribucija taskova, mreža.. modularnost neke apps daje mogućnost da karikirano, kao s igračkom-autićem bilo koju šasiju-motor spojimo s nekom karoserijom-izgledom, npr fićo na kojeg stavimo izgled ferarija.. to su front-back-endovi rada.

-gnome kao distra, zato jer ne traži posebne resurse, tad preuzima primat, ubuntu kao glavna distra (ne kao debian koji je temeljna).

-apps za rad traži fičere-dllove, za grafički prikaz, tj to je ono što na linuxu razlikuje appse, pod win-mac je jedan de, nema drugi, time nema tog izbora, kao kad su svi auti-motori dizelaši.. kad se ne nudi onaj drugi motor-benzin-dizel.. npr notepad ili tetris-word, će kao sys-app-backend dio pod svim osevima i deovima biti isti (hipotetski, ignorirajmo da nisu isti jer se povezuju s različitim fileovima.. kao što su svi šarafi-matice isti no nisu jer ima raznih oblika-dimenzija, funkcija i pravilo je 'isto'..), no frontend će biti različit, tj ovisan o gpu-de dijelu, spoju, kao driver-posrednik osa ako je na nivou osa..

-frontend kojeg juzer vidi na ekranu, logično za prikaz korisit gpu-ekran, razni de će isti osnovni program calculatora ili tetrisa ovisno o de prikazati na monitoru sukladno mogućnostima tog de, npr kao text-grafiku ili kao dugine boje.. tj to je ona osnovna razlika u distrama i zajednički dio, pa sve distre imaju 'iste' upute kako se nešto podešava-radi u terminalu, tipkajući, dok za frontend juzersku app to mora ići kroz de jer mora biti prikazano a tad ovisi o izboru de .. kojih ima na desetke, posljednje što se sjećam za npr fedoru nudi 14 deova.. i to je problem, tj apps osnovni dio traži jedan odgovarajući frontend dio-modul.. kao link-kompatibilnost-driver-spoj-adapter.. apps može biti za jedan de, za više.. ovisno o tome za instalaciju te apps imate popis deova tj uvjeta koje traži za rad.. pa tako calculator može biti za gnome ili za kde ili nešto desto..

-svedimo izbor na gnome i kde, .. kde je prvi, pravi.. no u davna vremena prerano, nedovoljno.. dok razvoj-evolucija hw nije došla do praga upotrebljivosti.. do tad je gnome bio 'bolji', radio je..

-sad je to kde, radi.. radi 'bolje', glađe, jer sad ima potrebne resurse, ima gpu.. i opet, serverski-file taskovi to ne traže, nevažno, a to je 90% linuxa.. koji kao server osevi ne moraju uopće imati de, juzerski dio, tj ne miješati clientske-juzerske oseve kojima je DE temelj-važan, desktop os i desktop računala ili da ne ispadne fizička razlika, laptop je u tome kao prijenosni.. tj prijenosna računala su samo klasa koja traži manje struje, baterija i prenosivost, no iz kriterija os-apps-gpu to nije važno, isto..

-u klasi desktopa ili osobnih-juzerskih računala, lin zauzima tek 2-3-4% .. win-90, mac 10 ili u usa-30-50.. tj mobilni dio kao mobitel je i to 'poremetio' na pc tržištu-brojkama-odnosima kao i pridošli android..

-u toj de klasi, 2-3-4%.. koje dodatno treba 'razmrviti' ponudom desktop-managera-guija.. deova.. onak, pitchkin dim :) .. biz želi veliko-masovno-zaradu i što manje posla-održavanja, + standardi a ne svaki za sebe.. uz evoluciju u kojoj je gnome bio bolji prije, sad bi logično to bio kde, no problem su navike i zablude, fahidioti koji ne znaju ništa ili koji misle da je ono do jučer i danas isto pravilo.. novo računalo, novo doba -> nova pravila, tj pravila su ista ali su se promijenile mogućnosti pa do browsera koji traže gpu akceleraciju i internet-multimedija je danas osnovni kriterij za juzerske stvari, neovisno pc-mobitel-mikrovalna.. pa tako 'stara škola' i dalje brije na npr gnome ili 'male' lake distre kao xfce.. tj ovisi što juzer teba-želi-radi, koja apps + navike, jer izbor je širok, osobna stvar.. a navike su veći problem pa i zablude ili neznanje..

-hoće li npr xfce biti bolji u nekoj kombinaciji? .. šleper služi prijevozu tereta, osobni auto prijevoz osoba, bus za javni prijevoz osoba, traktor za poljoprivredne radne potrebe, viljuškar za unutar pogonski prijenos itd.. sve to su vozila, osnova je 'ista' kotač, motor, volan, prijevoz-prijenos od točke a do točke b, osobe ili tereta.. ok? no to su različite namjene, različita vozila.. neće viljuškar-viličar biti bolji za prijevoz tereta od zg-do-st, prespor, to radi šleper.. ne auto-traktor, auto je nedovoljno nosivosti, traktor namjena-brzina.. mada teoreski može, može tako teoretski i motor-skuter, kojeg ćemo poistovijetiti s xfce desktop kategorijom.. tj može čak biti brži, pogotovo u gradu-gužvi, za odgovarajći manji teret, kao dostava pizze po kvartovima... ili čak za recimo telegram, kojeg bi željeli poslati iz zg u st, brže će to napraviti motor-moped-skuter-jurilica nego šleper.. i samo u takvom ograničenom scenariju nešto malo može biti brže za takav task.. pa teoreski xfce može imati upravo takvu ulogu, no to je specifično-rijetko-izuzetak.. većina a time i pravilo je u odgovoru šleper, odnosno klasični de kojeg više juzera točnije appsa koristi, multimedijalno, surfanje, gaming, grafičke-video apps kao acad-photoshop i video editori kao davinci.. to je šleper ili auto, ne motor.. tj auto-kombi-šleper je u takvoj usporedbi samo količina dostupnih resursa, klasa-snaga cpu kao koliko ima jezgara, klasa gpu koliko vrama i fičera, storage uz kapacitet i brzinu npr ssd vs hdd, i u tome je veći-jači=bolji.. može više, veći auto može prevesti veći teret ali za to treba jači motor i troši više struje-goriva.. top računalo zato ima jači cpu, jaču gpu, veći storage i troši više struje.. a kad je kriterij portabilnost-autonomnost kao mobitel, tad je potrošnja kriterij kao i dimenzije itd..

-i to je to.. tj može juzer birati, gnome, kde, xfce.. logično je kde, za većinu, promil će imati razlog za drugačiji izbor, no više juzera će birati po ponudi pozadinskih tema ili bez ikakvog kriterija-znanja, jer su im tako rekli ili jer su tako navikli, prvo što su probali.. npr kad netko izabere distru kao ubuntu ili fedoru.. tad ima i izbor DEova.. što će kliknuti, što će instalirati.. o tome ovisi što će mu biti navika, koje će apps instalirati i koristiti a tad već promjena nije čisto stvar izbora, jer tad već nasljeđuje te uvjete kao kompatibilnost za apps ili navika i potrebu učenja gdje se što nalazi po menijma kao kad promjenimo bilo što kao mobitel-tv-auto.. navika..

-moja preporuka, za većinu, kde-plasma.. distre nude, ostalo pročitati na distrowatchu pod opis i to je to.. za par minuta juzer može imati stikić, bootati i vidjeti .. tad može birati i znati što i zašto bira.

-elegancija? izgled kao mac? .. odavno, sve distre nude nešto takvo, imitacija win-mac.. pa i to da je ms-win s win8 imitirao izgled tadašnjeg ubuntua čak designom izgleda pozadine i osnovnim bojama theme.. tko koga i zašto imitira.. pa do rasporeda min-max-close buttona na lijevoj-desnoj strani.. smiješno je to danas navoditi kao fičer jer na lin je to od st.sedmog :) a kde može sve..

U pravu si - vidio sam pod minus "Trosi vise resursa" i shvatio sam to kao "Trosi vise resursa od KDE".

A iskreno, nisam pravio nikakva empirijska poredjenja KDE vs Gnome, cisto logicna pretpostavka jer ima puno vise opcija (i negdje sam procitao na Redditu sto ne mora biti tacno da je manje zahtjevan od KDE). Ali realno sa 32 GB na laptopu (heheh, da, kupio Zenbook malo prije ovog ludila s cijenama) ne bih mogao osjetiti bitnu razliku.

Nakon par ekstenzia gnome je jako dobar. Uz to izgleda lijepo i jako je stabilan.

 ...kao radi offline pa bi to cak bilo aplikacija koja koristi web tehnolgogije, ali svejedno nemozes vjerovati... nisam znao, stvarno. Ustvari, zavrtili su win95 u browseru, sto je pricam...

 ...isto ne mozes vjerovati, nisam imao pojma da moze dirat i VRAM. Kao nije puno, 90% ti je RAM - ali ako zafali - ovi ti sise VRAM... svasta.

Hvala za info.

Nisam ni ja znao kad sam prvi put probao Visual Studio Code. Onda sam jednom prilikom imao otvoreno par relativno malih projekata i zbog nekog razloga sam išao pogledati u Task Manager i šokirao sam se količinom RAM-a koju VS Code zauzima (bilo je u gigabajtima, ako se ne varam) pa sam išao potražiti čime je izrađen pa sam naišao na izraz Electron. Onda sam išao pogledati što je Electron i eto - framework za desktop web-aplikacije.

Postoji recimo i Tauri - nešto slično Electronu, ali bolje, jer kod Taurija backend svojeg programa pišeš u Rustu (kod Electrona backend je Node.js, odnosno JavaScript runtime), koji se kompajlira u izvršni kod, a frontend je web-sučelje (tipično to znači da se "izvodi" u Chromiumovom browser engineu).

To sam isto saznao igrom slučaja. Naime, imam običaj imati otvorene desetke prozora u Chromeu (ili sad u nekom drugom web-browseru), s desecima tabova. Primjećivao sam da kad mi je učitan Chrome, ponekad sam imao problema s korištenjem DaVinci Resolvea za montiranje videa. Što sam imao učitano više tabova u Chromeu i što mi je projekt u Resolveu bio veći, to sam imao više problema. Idem onda pogledati zauzeće VRAM-a - ono, zakucano do kraja. Izađem iz Resolvea, zauzeće VRAM-a se smanji, ali i dalje je u gigabajtima! Ono, koji vrag?! Izađem iz Chromea i zauzeće VRAM-a padne na relativno nisku razinu. Tu smo, dakle... Danas se sve što se može sve više prebacuje na GPU i VRAM.

Uglavnom, možeš zaviriti u Task Manager ako si pod Windowsima, ili recimo Mission Center ili Resources pod Linuxom pa pod GPU možeš pogledati koliko VRAM-a ti je zauzeto kad ti je otvoren web-preglednik, a koliko nakon što ga zatvoriš.

Prešao s Ubuntu na Kubuntu dobrim dijelom zbog KDE Plasme. Ne znam kako drugima, ali meni radi bez ikakvih problema ili posljedica po performanse. 

Obavijesti (uključujući i kopiranje/premještanje) su mali okviri iznad sistemskog traya, znači dolje-desno, povrh sata. (na slici je Fedora 43 KDE)

Evo vam i nešto da vam da ideje za customizaciju: https://www.reddit.com/r/unixporn/ 

 I meni je tako isto. Točno isto. To ti je kao MacOS i Windowsi.

Problem mi je što trebam ekstenzije da dobijem ono što želim. Volim taj minimalizam koji GNOME nudi, ali vanilla mi je malo previše minimalna, sa premalo opcija za osnovnu konfiguraciju. Barem da su dock integrirali. Ili da su GNOME CSS integrirali blur, da ekipa ne treba izvoditi akrobacije sa javascriptom da bi blurao elemente shell-a.

Ali najjači su bili dok su izbacili 64px ikone u Nautilusu. One koje svi koristimo, pa su bile ili mikro ili ogromne . Morao sam skidati source Nautilusa, promjeniti file, i kompajlirati ga natrag da bi dobio 64px. Sve iz Ubuntu source repo-a da bi bilo kompatibilno sa distribucijom. I to je bilo prije 2-3 godine ako se ne varam.

 -kde.

Jesi li dobro? Sve okej?