Odličan ranojutarnji tekst.
Hvala
Odličan ranojutarnji tekst.
Hvala
Postoji minimalna temperatura, al da li postoji maksimalna temperatura?
To je kao da kažeš "postoji prosječna visina, ali visina pojedinog čovjeka ne postoji".
Interesantna pojava visoke temperature u gotovo vakuumu. Šta se u takvoj sredini dešava sa, recimo, nekom količinom vode? Hoće li na visokoj temperaturi i niskom pritisku ispariti, ili će se u toj "veroloj atmosferi koja ipak ne greje", tj praktično ne interaguje sa objektima u njoj (kao sa pomenutim astronautima), zamrznuti?
visna jeste karaketristika nekg čovjeka...visok je toliko i toliko
temperatura nije karakteristika atoma...kao ni boja, miris....
tek roj atom koji tittraju daje njihovu prosječnu temperaturu
Da postoji. Čestice se isto ne mogu gibati brže od svjetlosti.
Nije meni puno toga jasno, ali ovo da atom nema boju,miris i okus me posbno zanima. Materija je sastavljena od atoma pa
kako onda recimo janjetina ima i boju i miris i okus...............nije zezanje stvarno mi je to mutno.
Rekao bi Grunf što manje znam više ne znam :)
Nije meni puno toga jasno, ali ovo da atom nema boju,miris i okus me posbno zanima. Materija je sastavljena od atoma pa
kako onda recimo janjetina ima i boju i miris i okus...............nije zezanje stvarno mi je to mutno.
Nema boju jer je manji od valne duljine vidljive svjetlosti. Za miris i okus trebaju arome, kemijski spojevi više atoma.
Dajte se malo educirajte o statistici! Statisika se temelji na zbrajanju i oduzimaju skupa vrijednosti, što je nemoguće učiniti ako imamo jednu vrijednost. Koji je zbroj a + nešto što ne postoji, koji je razlika a - nešto što ne postoji (to što "ne postoji" nije nula!). Koja je standardna derivacija skupa N=1, kada je formula za standardnu derivaciju zbroj razlika od srednje vrijednosti podijeljeno sa N-1, dakle s nulom? (Točnije, drugi korijen toga broja.) Nažalost, svakakve gluposti čitamo u novinama jer se statistika radi na malim brojevima. Recimo da je broj ubojstava u godini dana porastao za 30 %, a sve skupa ih je bilo 20 (N=20). Statistika na malim uzorcima nema smisla, jer ono što se čini kao statistička zakonitost zapravo je statistička fluktuacija. A što se temperature plina tiče, analiza pokazuju da se molekule gibaju svim brzinama, no temperatura je upravo određena srednjom vrijednošću. Izmjerimo li brzinu samo jedne molekule, ne možemo znati ništa o temperaturi plina jer takvu brzinu možemo dobiti na svim temperaturama. To možemo usporediti s lutrijom. Igrali smo, i dobili nekakav zgoditat, može biti i jednak 0. Možemo li samo iz tog podatka znati koliki je najveći zgoditak, koliki je fond zgoditaka, koliko je lutrija prodano? Naravno da ne možemo. Jedino možemo znati da smo igrali lutriju.
Zaključak se čini logičnim, ali je kriv. Iz jednog slučaja zaključujemo o cjelini. Moglo bi se navesti mnogo takvih primjera, no najbolja je ona stara o sljepcima oko slona. Jedan kaže da je slon nalik na stup, jedan na konop itd., ovisno o tome koji dio slonovog tijela pipa.
Ali što? U jednom kubičnom metru molekula se giba jednom, u drugom kubičnom metru drugom brzinom? U trećem kubičnom metru nema molekule. Koja je onda temperatura svemira? Nijednoj temperaturi ne može se pripisati određena brzina jedne molekule, jer se pri svakoj temperaturi neke molekule gibaju tom brzinom. Postoje veličine koje su u fundamentalnom smislu statističke naravi. Koje je vrijeme poluraspada nekog izotopa ako smo nakon 1 sekunde izmjerili jedan raspad? Kada će uslijediti drugi raspad atomske jezgre? Položaj i brzina elektrona ne mogu se istodobno odrediti, može se odrediti samo vjerojatnost njegova nalaženja u nekom volumenu. To je fundamentalni zakon kvantne fizike (Heisenbergov princip neodređenosti). Valjda je i on kriv?!
To nije logička pogreška, nego je baš tako. Izvodom veze temperature s brzinom molekula bavi se statistička mehanika, što znači - samo ime kaže - da je izvod statistički. Samo, ne razumije se statistika. Evo, ja sam imao nesreću da mi je 2007. godine umrlo u mojoj okolici 4 čovjeka od melanoma. U ostalih 70 godina života znam za samo jedan takav slučaj. Je li mortalitet od melanoma 2007. godine u Hrvatskoj bio 4 x 70 = 280 puta veći nego ostalih 70 godina? (Na kraju, čudim se sam sebi. Ovo bi sve trebao objašnjavati autor članka, no njemu se očito ne da. Uostalom, kad mu student dođe na ispit s takvim idejama, on ga ruši - pa neka dođe drugi put, kad nauči.)
Evo, da pojasnim Kesi. Statistička termodinamika izvodi sve iz funkcije W koja označava broj mogućih raspodjela N molekula u s skupina, a svaka skupina (skup) ima drugu energiju. W = N!/(N1!xN2!x....Ns). Ako N=1 onda N1<1, tj. 0. Dakle dijelimo s nulom, a to se u matematici ne smije činiti, jer bilo koji broj podjeljen s nulom može biti bilo koji broj. Kako se opet veličina W dovodi u vezu s temperaturom, ispada da sustav od jedne molekule može imati bilo koju temperaturu, bez obzira koju energiju molekula imala. Malo je apstraktno, ali izvod možete naći u svakoj boljem udžbeniku, pa se malo potrudite.
Zaključak se čini logičnim, ali je kriv. Iz jednog slučaja zaključujemo o cjelini. Moglo bi se navesti mnogo takvih primjera, no najbolja je ona stara o sljepcima oko slona. Jedan kaže da je slon nalik na stup, jedan na konop itd., ovisno o tome koji dio slonovog tijela pipa.
da prisnažim:
ode obitelj u ZOO, ćaća se izgubi kod štanda s pivom, mama i sinčić šeću i gledaju živinu, dođu do slona:
S: mama, mama kaj je ono kaj mu visi ?
M: to ti je rep!
S: Mama, rep je sasvim otraga, ovo kaj mu visi između zadnjih nogu ?!?
M, sva zajapurena odbrusi: Nije to ništa !
i potegne malog za ruku, on sav zbunjen poslušno za njom, kad eto pater familiasa i mali sav ozaren ponovi svoj upit i da je mamica rekla da je to NIŠTA...
a tata će:
Znam sine, razmazio sam ju....