strašno...evo za vrijeme ovih obilježavanja fantasy događaja...erste banka je imala reklamu vezanu u svezi glede pisme tiha noć...a recimo kad su ljudima upropaštavali život sa kreditima u švicarcima nije ih bilo briga za krrščansko milosrđe
200.000 bankara globalno gubi posao - trebamo li b
- poruka: 60
- |
- čitano: 7.322
- |
- moderatori:
vincimus
To što su ljudi kao pomahnitali dizali kredite s valutnom dok im je to išlo u korist nije ništa...
Nemam protiv lihvarenja ništa, ako je jasno istaknuto koji su uvijeti i koje su posljedice.
ne gube bankari posao nego salteruse
To što su ljudi kao pomahnitali dizali kredite s valutnom dok im je to išlo u korist nije ništa...
Nemam protiv lihvarenja ništa, ako je jasno istaknuto koji su uvijeti i koje su posljedice.
Moji su u to vrijeme imali euro, također "nisu se proslavili". Daj mi reci koji ti to kredit ( s kojom valutom, Zimbabve dolari,??) ide u "korist", pogotovo ovaj s promjenjivom kamatnom stopom? Mišljenja sam da "krediterima" nije bilo dobro objašnjeno što se događa u "kakvim" slučajevima.
Nekako sam imao utisak da je poslednjih 20 godina gotovo konstantno bilo 7,5 kn za €.
Koliki rizik mogu imati krediti sa promenljivom kamatnom stopom, to možda ljudi nisu bili sasvim svesni, no što se valutne klauzole tiče, mislim da itekako jesu razumeli o čemu se radi, jer, barem ovde, ljudi i imaju naviku štedeti u stranoj valuti (ranije marka, sada euro). Dakle, princip "tvoja rata je toliko i toliko € (CHF, čega god) i navedena je u € jer niko ne zna koliko će domaća valuta biti stabilna" je princip koji mislim da je ljudima poznat i jasan.
E sad, franci ili euri... pa, ako je kamata za franke manja, to znači da je očekivanje bankara da će se on dugoročno pokazati "jačim" (a sigurno nije u pitanju fora "kako sam dobio povoljniji kredit jednim jednostavnim trikom"), a i inače ima više smisla vezati kredit za valutu za koju je u dobroj meri vezana i domaća privreda (svakako mnogo više za € nego za CHF), no sada već polako ulazim u domen "posle bitke su svi generali pametni".
EDIT: Mislim da sam imao sreće i bolje prošao sa mojim kreditom nego banka. 2020. sam uzeo 20.000€ na 5 godina, te ću im sa kamatom ukupno vratiti 21.000€, tj svega 5% više od sume koju sam pozajmio. S obzirom na inflaciju, mislim da sam tu ja dobar, pre nego oni.
Pa da slozio bi se da ali s obzirom da kod nas u RH/Srbiji 20k eura njima vrijedi kao vani 2000e.Svejedno su zaradili na tebi 1000e iako moram priznati da si dobro prosao no da si digao 200 000 a ne 20k vratio bi 10k zavisi i do koeficjenta ali kako god da okrenes sa bankom gubis.Moj stari je dizao 2016 10k da bi kupio golf 6 dobio je van znaci 75 000 kn a sa kamatom kada sve zbroji na tih 7-8 godina vratio je 100 000kn.Dobro ovo je ne namjenski kredit bio tako da je popusio totalno.
Ja sam htio uzet auto na kredit audi a4 ,2018, 48000 kilometara, oko 24k eura prije 2-3 godine ispalo je da bi banka uzela dobru svotu pa sam odustao ,nekih 1800-2000e na 3-4 godine ne sjecam koliko su mi nudili , na kraju sam uzeo a4 2016 za cash za 5000e manje sa 30k kilometara vise na satu.
Evo ti dolje primjer za stan bezveze sam nastiskao ali eto na 15 god 99k eura kosta dao ti njima ucesca 20k ili 50k njima je svjedno oni su sebi kamatu izracunali i oni svoj novac ubiru sa bankom nisi nikad u plusu i oni sa tobom nece posla imati ako ne mogu na tebi zaradit. (plavo Zinsen je kamata)
Ovo nije nikako točno. Itekako možeš zaraditi na kreditu uz pomoć banke. Npr. tko je 2019, 2020 kupio stan kada su kamate bile najniže, a cijene nekretnina normalne itekako je dobro prošao sa kreditom. Ima puno drugih primjera, osobito to vrijedi za poduzeća. Dakle ako ti je jedna opcija ne podići krediti i tako u ništa ne uložiti, a druga opcija podići kredit i pametno uložiti itekako možeš biti na dobitku. A naravno, najgori (najgluplji) krediti su potrošački, gdje ljudi podižu kredite za gluposti poput auta, televizora itd. Tu si uvijek popušio.
Nekako sam imao utisak da je poslednjih 20 godina gotovo konstantno bilo 7,5 kn za €.
Koliki rizik mogu imati krediti sa promenljivom kamatnom stopom, to možda ljudi nisu bili sasvim svesni, no što se valutne klauzole tiče, mislim da itekako jesu razumeli o čemu se radi, jer, barem ovde, ljudi i imaju naviku štedeti u stranoj valuti (ranije marka, sada euro). Dakle, princip "tvoja rata je toliko i toliko € (CHF, čega god) i navedena je u € jer niko ne zna koliko će domaća valuta biti stabilna" je princip koji mislim da je ljudima poznat i jasan.
E sad, franci ili euri... pa, ako je kamata za franke manja, to znači da je očekivanje bankara da će se on dugoročno pokazati "jačim" (a sigurno nije u pitanju fora "kako sam dobio povoljniji kredit jednim jednostavnim trikom"), a i inače ima više smisla vezati kredit za valutu za koju je u dobroj meri vezana i domaća privreda (svakako mnogo više za € nego za CHF), no sada već polako ulazim u domen "posle bitke su svi generali pametni".
EDIT: Mislim da sam imao sreće i bolje prošao sa mojim kreditom nego banka. 2020. sam uzeo 20.000€ na 5 godina, te ću im sa kamatom ukupno vratiti 21.000€, tj svega 5% više od sume koju sam pozajmio. S obzirom na inflaciju, mislim da sam tu ja dobar, pre nego oni.
Gdje to ima kredit da za 20 000€ vratiš samo 1000€ kamate??
Imam racun u banci koja je samo online i banka kao takva mi ne treba. Imam u gradu gdi mogu na automatu uplatit ako mi uleti neki ozbiljniji kes a novce mogu dizat gdi ocu. 99,99999999% placanja radim karticom i gotovinu imam samo kad idem na sisanje ili na plac. Sad sa Revolutom i Trade republic treba banka za tocno nista.
Gdje to ima kredit da za 20 000€ vratiš samo 1000€ kamate??
Bio je 2020, Unicredit banka. Imali su dodatno nižu kamatnu stopu za kredite do 60 meseci i onda sam se uklopio u to. Pogledao sam tačan iznos, rata mi je 351,29€, što je ukupno 21.077€.
U to vreme je Euribor bio -0,5% sad je +2,8%.
Imam racun u banci koja je samo online i banka kao takva mi ne treba. Imam u gradu gdi mogu na automatu uplatit ako mi uleti neki ozbiljniji kes a novce mogu dizat gdi ocu. 99,99999999% placanja radim karticom i gotovinu imam samo kad idem na sisanje ili na plac. Sad sa Revolutom i Trade republic treba banka za tocno nista.
A Revolut i online bankarstvo su točno što? koja institucija stoji iza njih?
Imam racun u banci koja je samo online i banka kao takva mi ne treba. Imam u gradu gdi mogu na automatu uplatit ako mi uleti neki ozbiljniji kes a novce mogu dizat gdi ocu. 99,99999999% placanja radim karticom i gotovinu imam samo kad idem na sisanje ili na plac. Sad sa Revolutom i Trade republic treba banka za tocno nista.
A Revolut i online bankarstvo su točno što? koja institucija stoji iza njih?
Fizicka banka, tipa poslovnica i salter. Nisam mislil da mi banka ne treba jer online banka je i dalje banka.
EDIT: Mislim da sam imao sreće i bolje prošao sa mojim kreditom nego banka. 2020. sam uzeo 20.000€ na 5 godina, te ću im sa kamatom ukupno vratiti 21.000€, tj svega 5% više od sume koju sam pozajmio. S obzirom na inflaciju, mislim da sam tu ja dobar, pre nego oni.
U čemu je to banka loše prošla?
kad si ti uzeo kredit, oni su ubacili taj novac u ekonomiju,
kad si ga vratio novac je nestao iz ekonomije.
banka je jedino izgubila na računu za struju da pogoni softver.
Tako što dok sam im ja vratio novac, zapravo, dok im budem vratio, imam još desetak rata, on će sa sve kamatom vredeti manje nego što je vredela ona količina koju sam pozajmio tada kada sam je pozajmio.
20000€ je krajem 2020. imalo jednu vrednost (gledano prema inflaciji i tome šta se moglo kupiti za taj novac), 21000 ove i prošle, pa i pretprošle godine ima neku drugu vrednost, koja je po mojoj proceni manja.
Evo ovde neki inflation calculator, uzimajući u obzir inflaciju, 20000€ iz 2020 je ekvivalentno sa 24500€ danas. link
Tako što dok sam im ja vratio novac, zapravo, dok im budem vratio, imam još desetak rata, on će sa sve kamatom vredeti manje nego što je vredela ona količina koju sam pozajmio tada kada sam je pozajmio.
20000€ je krajem 2020. imalo jednu vrednost (gledano prema inflaciji i tome šta se moglo kupiti za taj novac), 21000 ove i prošle, pa i pretprošle godine ima neku drugu vrednost, koja je po mojoj proceni manja.
Evo ovde neki inflation calculator, uzimajući u obzir inflaciju, 20000€ iz 2020 je ekvivalentno sa 24500€ danas. link
pa što ako će vrijediti manje? taj novac će nestati iz ekonomije kad ga ti vratiš. (u smislu da ga nema više)
Hm, nisam finansijski ekspert, ali nisam siguran da je tako.
Ti bi imao pravo kada bi banka, u trenutku kada ja uzmem kredit, upisala meni novac koji do tada nije postojao, pa onda ja njima vratim sa kamatom, pa oni glavnicu puf, obrišu, a za kamatu su u plusu, vredela ona malo manje ili malo više.
Međutim, da je to tako, da oni samo upišu kupcu kredita novac koji nigde nije postojao, banci bi svaki kredit koji daju bio dobar, nikad ne bi imali rizik ni problem sa likvidnošću, a to baš i nije slučaj, nego komercijalna banka koja da mnogo loših kredita upada u problem.
Dakle situacija je da su oni dali 20000€, a kroz 5 godina dobili 21000€, i da taj prinos nije ispratio ni inflaciju.
Banka vam kod podizanja kredita doslovno stvori nove novce. To se zove sekundarna emisija novca. Simplificirano, prije nego vi podignete kredit, na kontu banke postoji npr. 20k eur nečije štednje. Nakon što ste vi podigli kredit na kontu banke postoji 20k eur štednje kod prve osobe i 20k eur novca koji je banka upisala na vaš račun. Ukupno 40k eur.
Ne možeš to napravit , postoji centralna banka koja kontrolira komercijalne banke.
A centralnu banku ne možeš otvorit tek tako.
Nije razmišljanje, nego tako stvari funkcioniraju. Ovo je bio krajnje simplificiran primjer. Poslovanje banaka je puno kompleksnije od toga o čemu postoje posebni predmeti na fakultetima. Googlajte sekundarnu emisiju novca, pa bi trebali pronaći pregršt literature.
A centralnu banku ne možeš otvorit tek tako.
Ne možeš otvorit ni komercijalnu banku jer centralna banka izdaje dozvole. Sigurno ne onima koji bi rodbini davali kredite uz otpis.
.
http://www2.harpercollege.edu/mhealy/eco212i/lectures/ch13-17#:~:text=FIRST%2C%20banks%20create%20money%20when,and%20bills)%20AND%20checkable%20deposits
Ukratko, banke imaju obaveznu rezervu (procenat zbira uloga svih klijenata koji imaju novac kod njih) i ako imaju keša preko tog limita (u svom trezoru i kod Narodne banke), onda smeju da daju kredite, ali ne daju kredite iz svojih zaliha, nego bukvalno dopišu sumu i količina novca koji postoji (ne fizički, već na računima) se povećava.

Zato što je komercijalna banka kao firma: nudi uslugu (kredit) koju može realizirati samo ako postoji klijent. Ako uzmeš kredit, banka ima dokument (potpisan u tvoje i njezino ime) kojim se obvezuje vratiti novac centralnoj banci u određenom periodu. Komercijalna banka ne može i ne smije sama "stvarati novac". To je u domeni centralne banke (monetarne vlasti) koja ujedno i vrši kontrolu. Jedan od načina je kroz referentnu kamatnu stopu (ciljana inflacija) koja je u normalnom slučaju oko 2% (danas je to više). Što znači da komercijalna banka ne može izdati kredit ispod te stope, već to obično podupla (inače ne bi ništa zaradila). Međutim, referentna kamatna stopa od 2% ujedno znači i da banka uz dozvolu centralne banke sama "stvara novac" jer je obvezna polagati novac kojeg ima u noćne trezore (na računu, ne fizički) uz pripadajuću kamatu. To je ujedno i način na koji centralne banke kontroliraju protok novca. Ako referentnu kamatnu stopu drži u negativnom području (rijetki slučajevi u vrijeme krize) komercijalnoj banci se ne isplati polagati novac u trezore jer kod negativne referentne stope komercijalna banka mora plaćati centralnog banci za čuvanje novca u trezorima (umjesto obrnuto), pa radije nastupa sa agresivnim ponudama kredita (kao u slučaju "švicaraca").
Koliko ti imaš godina? 12?
Tema je dosta kompleksna i ne može se to svoditi na ovako blesave konstrukcije kao što ti radiš, normalno da banke stvaraju novac kojeg nemaju, ali to se radi po određenim pravilima i kriterijma.
Baš kao što se i štampa novac bez pokrića pa je USA samo u 2020. godini isprintao dodatnih 3 tisuće milijardi dolara, tek tako.
Isprintati ili upisati digitalno u sustav je potpuno isto.
Ne možeš otvorit ni komercijalnu banku jer centralna banka izdaje dozvole. Sigurno ne onima koji bi rodbini davali kredite uz otpis.
Centralne banke su samo ispostave 'Banke za međunarodna poravnanja (BIS)' koja je pravi vladar svjetskog mentarnog sustava, a iako će službena verzija biti da su centralne banke vlasnici BIS-a, vlasnici su zapravo privatni dioničari čija imena se ne znaju.
Isto kao i sa federalnim rezervama.
Na kraju se sve svodi na grupicu likova u čije se džepove sve slijeva i koji sve kontroliraju.
Nisam napisao proizvoljno. Bankarski sektor je jedan od najreguliranijih sektora. Uz to, ponavljam, ono je bio simplificiran primjer. Funkcioniranje banaka je ipak ponešto kompleksnije. Ali razumijem da je prosječnom hrvatu ovo šokantno otkriće, jer da ljudi imalo razumiju kako novac funkcionira i kako se stvara, nebi ni pomišljali vrijednost čuvati u fiat valutama. A kod nas štednja obara sve rekorde.
... kad po tko zna koji put čuješ budalaštine o tome kako "banke stvaranju novac ni iz čega", ali nitko nikad nije čuo što su to aktiva i pasiva...
Gle, meni je to crna magija koja ne bi smela da postoji, no ovo je nekakav univerzitetski kurs, dosta jasno napisan, i sudeći prema njemu, uz ograničenje da količina novog novca ne sme prelaziti određenu rezervu koju banka ima, banka zaista stvara novac koji daje na kredit ni iz čega.
Ukratko, banka mora imati rezerve gotovine barem na nivou određenog procenta svih uloga svojih klijenata. Ukoliko ima preko toga, ona sme dati kredit u iznosu tog "viška", no pri tom ona ne daje novac iz svoje rezerve, koja ostaje neumanjena, već se bukvalno dopisuje nova količina novca.
Štaviše, onog momenta kada ja potrošim kredit (npr dam ga prodavcu stana), likvidnost njegove banke raste, te sad ona može izdati više kredita, tako da se ukupna količina novca može povećati ne za iznos mog kredita, već za iznos kredita podeljen procentom regulatorne rezerve (npr ako je ona 20%, ukupna količina novca se može povećati za 5x iznos meni prvobitno izdatog kredita). To bukvalno piše na onom linku, i, opet, ono je nekakav univerzitetski kurs iz ekonomije.
Ako neko bolje razume materiju od mene, molim da mi objasni, jer je fascinantno i meni kao inženjeru i nekome ko je navikao na raznorazne zakone održanja to sve zaista deluje kao crna magija.