Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

poruka: 64
|
čitano: 3.776
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?".
11 godina
odjavljen
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Mozes sa youtube vanced.
http://www.bug.hr/forum/post/predstavljanje/slike-vaseg-hardvera/1959989.aspx
2 godine
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

5G,corona,bill gates,snimka nlo-a i sad elon musk???

 

mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
 
1 0 hvala 0
9 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Kakva vijest na rano jutro. Kao da kava nije dovoljna
Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
footballer kaže...

Svaki dan tehnologija napreduje a ja ne mogu izać iz Youtube aplikacije ili zaključat mobitel bez da muzika prestane svirat.

 plati

morrisoN
12 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

Korak bliže besmrtnosti.

scientia est potentia
Moj PC  
1 0 hvala 0
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
4ndY kaže...

Hahaha! Srećom da to neće raditi, koliko god Musk to "mistično" najavljivao i koliko god njegovi fanboyi svr* na njegove izjave. Ne znamo daleko elementarnije stvari u fizici, kemiji i biologiji, a današnja medicina najsigurnija je kad treba nešto mehanički popraviti u čovjekovom organizmu - čim je problem biokemijski ili kad dođe neki virušić, odjednom se vidi sva nemoć te naše ultra-napredne civilizacije i znanja i jedine metode koje djeluju su one stare stotinama godina, kao npr. socijalno distanciranje. A sada najavljuju upravljanje računala mozgom i spoj s umjetnom inteligencijom - hahaha! Pa do prije 20-ak godina se tvrdilo da ni ne koristimo 90% mozga, a sad smo već toliko napredovali da znamo spojiti točno određene dijelove mozga na USB C (!) i tu komunikaciju prevesti?! Da ne govorimo da umjetne inteligencije ni nema, nego brute-force optimizacijski algoritmi koji su bili zamišljeni prije 30-ak godina, a sad samo zato što imamo dovoljno jak hardver se i praktično mogu koristiti (makar je i napredak hardvera usporen pa će shodno tome i napredak na tom polju usporiti). I najbolje je što najavljuju da će to raditi samo tako, u generalnom slučaju, samo treba netko softver napisati da se signal iz mozga transkodira u nule i jedinice? Yeah right. Danas su svi trenirani da prodaju "muda pod bubrege", akademija, znanstvenici... jer to donosi headlinere i citacije, pa onda i novce za istraživanja, ali kad se zagrebe ispod površine, postoje samo demoi koji rade u usko-specijaliziranom kontekstu i "machine learning" modeli i to u pravilu bez jasne teorijske pozadine zašto uopće rade, već su pronađeni naprosto metodom pokušaja i promašaja. Istraživanje koje se radi u sklopu korporacija i privatnog sektora je još daleko gore - tu nema ničega osim onog što uzmu od javno financiranih studija i preprairaju kao svoje, uz dobar marketing. Istraživačka odjeljenja korporacija služe im isto kao i marketinška. A Musk je tu neokrunjeni kralj takvog marketinga, na čemu se i bogati - sad jel i sam u to vjeruje - sasvim moguće - čini se dovoljno blesavim da puši sam svoju spiku.

 i sam sam podjednako duboko razočaran sa nemoći naše nahajpane civilizacije. U zadnjih 20 godina, dogodio se pravi procvat na području marketinga i manipuliranja masama - nema pravih revolucionarnih ideja, otkrića, izuma. Sve su to sama otkrivanja tople vode i recikliranja starih zaboravljenih koncepata. Ono što se u zadnje vrijeme prodaje pod revolucionarno, u svojim temeljim je ili čista fikcija ili glorificirani poluproizvod. Sve je to: "Fake it 'til you make it". A najčešće je kita a ne "make it". Primjeri su: [ne da mi se nabrajati] https://www.cbinsights.com/research/biggest-startup-failures/

 

 

12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Aldo kaže...

 i sam sam podjednako duboko razočaran sa nemoći naše nahajpane civilizacije. U zadnjih 20 godina, dogodio se pravi procvat na području marketinga i manipuliranja masama - nema pravih revolucionarnih ideja, otkrića, izuma. Sve su to sama otkrivanja tople vode i recikliranja starih zaboravljenih koncepata. Ono što se u zadnje vrijeme prodaje pod revolucionarno, u svojim temeljim je ili čista fikcija ili glorificirani poluproizvod. Sve je to: "Fake it 'til you make it". A najčešće je kita a ne "make it". Primjeri su: [ne da mi se nabrajati] https://www.cbinsights.com/research/biggest-startup-failures/

 

Postavlja se jasno pitanje, zašto je takvo ponašanje u sustavu toliko oportuno, a prije ipak nije bilo - što se promijenilo u međuvremenu? Jedna je teza, koju sam nedavno pročitao ovdje, da se radi o suviše jeftinome novcu nastalom radi niskih kamatnih stopa centralnih banaka, a koji se sustavno upumpava u sustav od zadnje financijske kriza što stimulira spekulativna tržišta kao što su startupovi. Nije bitno što ideje tih startupova u pozadini nemaju baš realnog temelja, niti što se vjerojatno ne mogu ostvariti kako je prezentirano, za financijska tržišta je dovoljno da su marketinški dobro upakirane da većina ljudi u njih naprosto vjeruje, kao recimo autor članka ispod kojeg pišemo ove komentare. Hype je dovoljan da se ostvari profit lukavijim investitorima. Ima jedna zgodna knjiga, Disrupted: My Misadventure in the Start-Up Bubble, koja opisuje dobro neke elemente tog šireg problema startupova iz prve ruke. Mogli bi reći da se Musk dobro snašao u tom novom kontekstu, a imao je i oveći inicijalni kapital te ostvarene veze s investitorima od prije. Sad naprosto jaše na valu te malformacije. Jedna je od loših posljedica te malformacije što je i znanost usputno zahvaćena te se trivijalizira i postaje dio marketinga. Radi toga gubi stečeni autoritet u društvu i zato ravnozemljaši, Ickeovi, Pernari i drugi od toga profitiraju. Ironija je života u tome da oni popularizatori znanosti koji prenose nekritički takve "headlinere" i "čuda znanosti", a koji se inače najviše nerviraju i obračunavaju s ravnozemljašima, zapravo te iste i najviše hrane! 

In the land of the blind, the one-eyed man is stoned to death. - Joan D. Vinge
12 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

Već postoji interakcija ljudi i računala putem elektroda za detekciju svjetla kod slijepih osoba, o čemu je mislim baš Doc pisao, a postoji i obrnuti smjer za ljude bez ekstremiteta. Znači stvar u praksi funkcionira, sad je samo pitanje usavršavanja tehnologije, a za to je presudan novac, kojeg za nešto s tako ogromnim potencijalom sigurno neće nedostajati. A ako je nešto izvedivo i ima dovoljno novca pitanje je samo vremena kada će biti realizirano. Dok će Musku možda državne agencije biti problem, u Kini i Rusiji se neće s time zamarati.

 

Mozak je stvoren za učenje. Sve stvari koje svakodnevno radimo i uzimamo kao banalne (hodanje, govor, čitanje, pisanje, sviranje, plesanje) nismo oduvijek znali nego smo godinama učili. Osoba koja ne bi do tridesete nikada hodala, pod pretpostavkom da bi s trideset bila to u stanju (zanemarimo atrofijui sl.) morala bi učiti, baš kao i malo dijete.

 

Ako takvom mozgu koji je u stanju učiti dovedemo nekakve podražaje pomoću elektroda i uspostavimo relaciju između podražaja i drugih osjetila, on će vremenom naučiti tumačiti te podražaje, nije bitno dolaze li iz tijela ili izvana. Isto je u obrnutom smjeru s upravljanjem. Mi se krećemo bez razmišljanja, ali kada učimo novu vještinu (vožnja, sviranje) moramo se koncentrirati na svaki pokret. S implantatima spojenima na mehaničke ekstremitete je isto u početku, ali vremenom mozak to automatizira.

 

Što se zgražanja tiče, da je netko vašim prabakama govorio da ćete vi cijeli dan biljiti u ekrane, s prijateljima komunicirati preko fejsa i whatsapa, a žene tražiti svajpanjem na Tinderu, vjerojatno bi se tri puta prekrižila. Novim generacijama će biti spojen na računalo biti normalno kao nama imati mobitel stalno sa sobom.

 

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
4 0 hvala 0
12 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

nadam se da ste ovo već vidjeli no ako niste, eto zgode! svaka sličnost samo je jeziva. 

 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
2 0 hvala 0
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
4ndY kaže...

Postavlja se jasno pitanje...

 Mislio sam reagirati na onaj prvotni komentar, ali taj je bio suvise subjektivan i pretenciozan, pa bih radije odgovorio na ovaj, ovdje ipak dajes validne argumente, usprkos onome subjektivnom prosipanju ogorcenosti iz prvog komentara.

(Kratko - ne mozes zbog subjektivnog dojma sto je znanost danas trebala biti sipati onakve ogorcene komentare. Znanost je tu gdje jest - ako si ogorcen, prije bih rekao da si sam potpao pod utjecaj senzacionalizma, pa radi toga trazis od znanost nesto sto znanost (trenutno) ne moze isporuciti)

4ndY kaže...

Postavlja se jasno pitanje, zašto je takvo ponašanje u sustavu toliko oportuno, a prije ipak nije bilo - što se promijenilo u međuvremenu? Jedna je teza, koju sam nedavno pročitao ovdje, da se radi o suviše jeftinome novcu nastalom radi niskih kamatnih stopa centralnih banaka, a koji se sustavno upumpava u sustav od zadnje financijske kriza što stimulira spekulativna tržišta kao što su startupovi.

Da bi razumio ovo morao bi istraziti zasto su se pojavili startupi i zasto i kako se u zadnjih 20 godina mjenja proces R&D-a. Kad proucis vezu izmedju toga, onda mozes sagledati i benefit, tj. drugu stranu teze koju iznosis, koja je mnogo optimisticinija od tvoje:

- Kapital je prepoznao da ciljanim ulaganjem u timove moze:

1. Istraziti vise ideja zbog zdravorazumske logike - vise timova, vise istrazivanja

2. Decentralizacija koja ima dva benefita:

        2.1. - usteda na izgradnji velikih instituta (kako na fizickoj izgradnji, tako i na logistickoj izgradnji)

        2.2. - Lakse prilagodjavanje i trendovima i toku istrazivanja - mnogo manjih timova moze istome problemu pristupiti na vise nacina

3. Cost benefit - kapital (Venture Capital) se bas i kladi (ovo je banalno pojednostavljenje ali eto) da ce jedna ideja pokriti 1000 (ili koliko fond dopusti) neisplativih ideja - ali ono sto se ne pise u medijima (krajnje lijeno i ignorantnski), je da nisu samo ideje i rad na "burzi" vec i timovi - mnogi startupi nisu kupljeni (ili investirani) radi ideje, vec radi tima, sto i investitorima, i timu, a i "znanosti" donosi vise fleksibilnosti.

4. Zdravija skala uspjeha - i manje ideje su manji uspjesi - ovo o "unicornima" je sasvim tendenciozna slika iz medija koja nema uporsita u velikim fondovma, da svi se nadaju tome, ali zanemaruju se tisuce ulaganja u sasvim respektabilne stuartupe.

 

4ndY kaže...

Nije bitno što ideje tih startupova u pozadini nemaju baš realnog temelja, niti što se vjerojatno ne mogu ostvariti kako je prezentirano, za financijska tržišta je dovoljno da su marketinški dobro upakirane da većina ljudi u njih naprosto vjeruje, kao recimo autor članka ispod kojeg pišemo ove komentare. Hype je dovoljan da se ostvari profit lukavijim investitorima.

Ovdje moras biti precizniji na sto se tocno referiras, jer i clanak kojeg si linkao ne radi distinkciju business i research startupa, jer ne mozes u isti kos staviti startup koji npr. radi na nekom konzumnom proizvodu ili softveru (ala Facebook, gadgeti i sl.) i startup koji radi na novim tehnologijama 3D printanja ili tehnologijama za baterije.

Na sto tocno mislis:

1. Startupe iz domene businessa? - Njima je marketing vitalan proces u poslu, nije intelektualno posteno umanjivati ulozeni rad u razvoju uspjesnog proizvoda - da, konzumni proizvod nema "znanstvene" vrijednosti, ali imaju za stvaranje kapitala i to je ok. Haribo bonboni nemaju istrazivacki benefit kao proizvod - ali kao proizvodni proces korsite mnogo znanstvenih i inzinjerskih istrazivanja.

2. Startupe koji rade istrazivanja? - Ovdje mozes argumentirati da kapital uzrokuje "krnju" znanost, no onda ne mozes koristiti neuspjeh business startupa kao mjerilo jer ova dva tipa startupa nisu isti, iako imaju poveznica.

 

4ndY kaže...

Hype je dovoljan da se ostvari profit lukavijim investitorima. Ima jedna zgodna knjiga, Disrupted: My Misadventure in the Start-Up Bubble, koja opisuje dobro neke elemente tog šireg problema startupova iz prve ruke.

O kojem tocno problemu knjiga govori?

 

Jer i dalje ne radis distinkciju business i research startupa, a grupiras ih pod neuspjehe - iako to nije tocno. Theranos je neuspjeh - tisuce malih startupa koji nisu dosli do exita - nisu neuspjeh jer ih tako i ne gladaju u fondovima koji su u njih ulagali - pa zasto bi mediji od toga radili senzaciju - tj. neuspjeh je OCEKIVANI rezulatat preko 90% ulaganja u startupove ok?

 

4ndY kaže...

 Mogli bi reći da se Musk dobro snašao u tom novom kontekstu, a imao je i oveći inicijalni kapital te ostvarene veze s investitorima od prije. Sad naprosto jaše na valu te malformacije. Jedna je od loših posljedica te malformacije što je i znanost usputno zahvaćena te se trivijalizira i postaje dio marketinga.

Musk ja imao bas "unicorn" poziciju prije nego je zapoceo diversifikaciju svog portfolia:

1. Vec je imao kredibilitet da je vlastorucno (bez drasticnih uplitanja ogromnih korporacija) uspio na trziste plasirati uspjesan proizvod

2. Imao je pozitivan vremenski okvir (3 godine prije njega i ostalih igraca nitko nije ulagao u te tehnologije - pa se klima promjenila, mnogi proizvodi propadnu zbog ovog efekta, ignorantski je to iskljucivati iz analize.)

3. Imao je startupe sa dovoljno dobrim idejama - Tesla i SolarCity - oba starupa su komplementarna i pojavila su se u isto virjeme

4. Imao je povoljnu klimu i sa investitorima i sa vladom:

     4.1. Eknomisti iz JP Morgana i Chasea osnovali su Bay Area Equity fond - danasnji DBL fond bas u Bay Area (Stanford je tu isto vitalan faktor)

     4.2. Vlast Bay Area je bas prihvatila inicijativu BAEFa na stvaranju investicijskog fonda kojemu je cilj odrziva, zelene energija, i stvaranje proizvodne industrije i poslova na tim temeljima

5. DBL i vlast su bas istaklnuli i Teslu i SolarCity kao kapitalne projekte - tu si bili jos i neki drugi tipa Pandora, Revolution Foods itd.

6. Cak se i SpaceX nalazi na listi investicija

 

Podjelio bih jos o ovome ali ovo su javne informacije iz dokumenata koje sam dobio pod NDA.

--------------------------------------------------------

 

O Musku se moze svasta pisati, ali generalna ideja da se R&D prebaci na starupe nije losa, i krivo se predstavlja u medijima.

 

Kako je R&D proces isao prije startupizacije:

1. Postojali su drzavni instituti - od kojih mnogi ne mogu biti autarhicni ili biti uspjesni samo na drzavnim ulaganjima

2. Velike korporacije imaju interni R&D - ovdje je znanstvenicima jako tesko uci u ciljane projekte, i cesto ostanu vendor-lockani

3. Velike korporacije stvaraju joint-ventures R&D institute koji razvijaju neke univerzalne tehnologije (cest primjer iz Japana) - ovdje se takodjer ulaze ogroman novac

4. Velike korporacije financiraju javne institute i sveucilista - ovo ima i nezeljene negaitvne posljedice - cini mi se da se na ovo referiras kao izvor svoje ogorcenosti.

 

Sto donosi startupizacija i zasto ju je pogresno gledati kroz prizmu neuspjesnih startupa:

1. Fleksibilnost

2. Fleksibilnost

3. Fleksibilnost

4. Mogucnost znanstvenicima van velikih instituta da razvijaju SVOJE ideje

5. Bolja suradnja medju timovima

6. Svi ostali logisticki benefiti

7. Startupi omogucavaju revitalizaciju propalih istrazivackih "meka" - Kodak Eastman i Xerox imaju nesaglediv utjecaj na cijelu danasnju tehnologiju - pa kad je Kodak poceo propadati, nastao je svojevrsni vakum, koji se sada revitalizira jer su mnogi strucnjaci koji nisu imali istrazivacke perspektive nakon downsizinga Kodaka, presli u male istrazivacke startupe i sada rade genijalan posao.

 

No, da se sad ciljano osvrnem na "neuspjeh":

(ovo ne mogu dovoljno naglasiti)

- Neuspjeh je uracunat u financije fonda VC-a, tako da su tek rijetki startupi uistinu kardinalne greske u investiranju (i to se najcesce dogodi u kasnijim seedovima ili kad los startup gura IPO, ili kad postojeci kapital pokusava diverficirati poslovanje ishitrenim ulaganjem u nedokazani startup - FOMO.)

- Ove brojke kojima barataju u clanku nisu dokaz neuspjeha - SVAKI VC FOND racuna tek na minoran postotak uspjeha - zato jer uspjeh najcesce pokrije neuspjeh sa dovoljnim profit marginom.

- Srednje veliki VC fond moze proci i kroz 10 000 upita godisnje, od kojih se financira tek desetak

- VC fondovi (kao glavni izvori financiranja) su kratkorocni - traju najvise 10 godina - bas iz razloga da se ne dogodi zasicenje idejom i da se ne financira ideja koja nije uspjesna.

 

(O ovome mozemo jos raspravljati ako zelis, ali moras shvatiti benefit - a to sam istrazuj :D. Ali za domacu zadacu probaj razmisliti o ovome:

Sto je isplativije:

- Uloziti milijardu dolara u 3 instituta

- Uloziti 100 milijuna dolara u 100 startupa

 

Reci ces da ti fale neki podaci jelda? Dobit? U tome i jest srz startupa i VC-a, sam VC i instituti (tj. korporacije) kaze da im se vise isplati ulagati ovih 100 milijuna, jer cisto matematicki to je manje od stalnih ulaganja u visini milijarda i vise dolara. S time da nijedan medij, kada pise o startupu, ne kaze da su kompanije preko startupa dobile visoko-obrazovane ljude, zbog cega se mjenja i slika managementa - sve je vise operativaca koji imaju znanstvenu i inzinjersku akademsku pozadinu. - Hint - ovo je jako dobro za znanost)

 

4ndY kaže...

 Jedna je od loših posljedica te malformacije što je i znanost usputno zahvaćena te se trivijalizira i postaje dio marketinga. Radi toga gubi stečeni autoritet u društvu i zato ravnozemljaši, Ickeovi, Pernari i drugi od toga profitiraju. Ironija je života u tome da oni popularizatori znanosti koji prenose nekritički takve "headlinere" i "čuda znanosti", a koji se inače najviše nerviraju i obračunavaju s ravnozemljašima, zapravo te iste i najviše hrane! 

Ovdje pripisujes zasluge krivom uzroku.

 

Jacanje "Ickea i Pernara" nije uzrokovano trivijalizacijom znanosti (iako jest jedan od povoda) vec kompleksnijim socio-politickim stanjem.

Icke svoju popularnost duguje i mnogim drustvenim efektima koji su u domeni psihijatrije i psihologije.

Pernar je rezulatat politickog zasicenja i trazenja rjesenja - no zanemarujes kratkotrajnost takvog efekta, jer je Pernar sve manje relevantan (sad su rjesenja neka druga), dok je temelj njegove sljedbe uzrokovan slicnim razlozima kao i sljedba Ickea - prouci znanstvene radove na temu teroija zvjera.

 

Tako da je ovo tvoje obrtanje teza u nekom smislu - Pernar i Icke privlace razan spektar ljudi koji se grupiraju na osnovi skepse, pa se radi zastite grupiraju i vjeruju si dovoljno da budu skupa - iako da ravnozemljasa pitas o gusterima i vice-versa - vjerojatno bi dobio kontradiktorne odgovore. Samim time, Pernar i Icke su uzeli prepoznate probleme u znanosti (koje imaju mnogo kompleksnije uzroke) i njih iskoristili kako bi jacali svoju sljedbu "skepse".

 

Senzacionalizam (da se referiramo i na tvoj prvi komentar) jest problem, ali pernarizacija diskursa ne dijeli korijen tom problemu da bi ga drustvo moralo rjesiti u istom trenu - iz pukog razloga - kada rjesis jednu glavu pernarizacije - on izmisli drugu (Pernar je hidra - zato je sa banaka presao na 5G, a prekosutra i na VR, Ai, kiborge, Avatar, ili stovec bude u trendu :D).

 

Zato je jedino rjesenje dostupnost edukacije - a tu startpi pomazu, jer u pozitivnijim statup procesima, akademski obrazovanoj osobi je lakse nego ikada doci do financiranja za svoj projekt. Uz dostupnost financiranja, daleko vise studenata bi se odlucilo na postdiplomska istrazivanja (cak i ne za titulu, vec kao osobni istrazivacki rad), i tu stoji teza da privatni kapital moze uzrokovati nezeljene (negativne) posljedice, ali takodjer daje i fleksibilnost da se drasticno vise ideja provedu u istrazivanje.

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
I van znanosti uspjeh novih poduzeće je oko 10%. Vani, pogotovo u Americi, je propast firme normalna stvar, samo se odmah ide u drugu. Problem je jedino ako se to namjerno radi da se pokradu investitori i dobavljači.

Kod nas je tradicija ništa ne poduzimati, pa onda naslađivati nad onima što su se usudili pokušati i propali.

To i je smisao zarade od kapitala - naknada za rizik. Problem je kad se ta naknada otme kontroli.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
0 0 hvala 0
9 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

Pa poanta naknade i rizika jest da rastom poslovanja i rizika raste i naknada. Nije isto kad vodiš firmu od 10 ljudi ili firmu od 200 ljudi, kao što nije isto kad propadneš zbog duga u jednoj ili drugoj. Da npr. Apple propadne, puno veći problemi nastaju nego da propadne Galileo (hrvatska firma za odjeću). 

 
0 0 hvala 0
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz

Da, ali ne može Apple plaćati radnike 5$ na sat i gledati kako cijena dionica raste u nebo. Tu mora biti neki balans.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Visak kaže...
I van znanosti uspjeh novih poduzeće je oko 10%. Vani, pogotovo u Americi, je propast firme normalna stvar, samo se odmah ide u drugu. Problem je jedino ako se to namjerno radi da se pokradu investitori i dobavljači.

 Tocno, kad gledas portfelje Todorica, Vlahusica i Tedeschija - jako rijetko ulazu u ista osim u trzista u kojima imaju svojevrsni monopol. Orbico takodjer.

 

Kad pogledas ulaganja fondova (tj. korporacija koje stoje iza fondova) spektar je nesaglediv. U biti industrijalizacija jest u sustini diversifikacija portfelja, to je znano stoljecima, samo sto je satrtupizacija najjeftiniji nacin kako postici ili uspjesnu diversifikaciju ili ostvariti bar neki benefit za maticnu kompaniju (IP, proces, ljudstvo....).

 

Naravno postoji i mnogo slucajeva gdje su kompanije ishitreno ulagale u nedokazani startup, pa izgubile mnogo, kao sto i postoji opiljivi efekt FOMOa kod nekih investitora.

 

Visak kaže...
Vani, pogotovo u Americi, je propast firme normalna stvar, samo se odmah ide u drugu.

Svaki startup u koji se ulaze MORA imati exit strategy - sto prije to bolje, 5 godina je prihvatljivo, najvise 10 godina - jer toliko traje fond.

Exit moze biti (ovisno o fondu itd.):

1. IPO - ovo moze biti uspjesno za srednej i velike startupe, koji ce postati ili dio druge kopmanije ili samsotalni veliki igraci (ako je IPO megaupsjesan) - uspjeh

2. Preuzimanje prije IPO-a, da se ljudstvo i IP inkorporira u kopmaniju koja preuzima startup - uspjeh

3. Bankrot - najcesci i najocekivaniji exit, imam tocne podatke za dva fonda - ukalkulirani neuspjeh

4. Buy-back - da founderi otkupe investiciju i nastave samostalno - to se gleda pojedinacno

(I jos neki specificni slucajevi, da se proda IP i imovina, ostavi se brend, itd itd.)

 

Sto reci za primjere ljudi koji imaju desetke exita u svojoj karijeri? (To je ono sto se zove serijski poduzetnik, samo sto je to smijesno reci za nase trziste).

 

Sa ovime na umu - ako svi ukljuceni znaju u sto se upustaju (svaki founder koji se upusta u VC zna koje su mu opcije) - je li posteno senzacionalizirati neuspjeh - za kojeg svi u samom startu znaju da je 90+%?

 

Visak kaže...
To i je smisao zarade od kapitala - naknada za rizik. Problem je kad se ta naknada otme kontroli.

Kako svijet nije altruistican, ja bih rekao da je veca vrijednost za drustvo ulaganja u startupove, nego deregulacija finacijskih derivata (uzrok svih globalnih kriza ot kad je ekonomija postala globalna).

Iza neuspjeha startupa (koji je financijski vec amortiziran) moze ostati - znanje, brend, IP, kvalitetno ljudstvo, imovina, i svi drugi fizicki i nefizicki assestsi. Mogu postati i temlej za nesto sasvim drugo itd. itd.

 

Da, masovno ulaganje u startupe moze se gledati kroz prizmu basnoslovnog bacanja novca u bunar - ali ignorira se:

- koliko je malih kotacica pokrenuto

- da je svo to ulaganje vec amortizirano (VC fond se stvara iz profita ne iz novca za temeljno poslovanje)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
12 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

@Visak, bez uvrede, no takva logika razmišljanja slična je kao da kažeš da danas imamo avione i kvadrikopter s kojima letimo, a i svakodnevno se vozimo automobilima po cesti, pa je samo pitanje trenutka kad ćemo imati leteće automobile u stilu Petog elementa, Blade Runnera ili Flubbera. Za automobile koji prkose gravitaciji bez raketnih motora, mlaznica ili elisa naprosto su potrebna neka nova fundamentalna znanja koja možda ni nećemo nikad doseći. Isto je i za ovaj problem. Podražaji mozga elektrodama i snimanje jednostavnih signala iz živaca nisu isto kao i dekodiranje misli i prebacivanje istih u binarni zapis da bi ostvarili BMI/BCI u tom generičkom obliku što je spekulirano u tekstu, a i najavljeno od Muska (u cilju 2. i 3., a dijelom i u 1. cilju). Ljudi ne znaju ni što je misao, a kamo li kako je mozak procesira i u kojoj materijalnoj formi ona postoji, štoviše, činjenica je da svačiji mozak funkcionira ponešto drugačije i čak i ti najjednostavniji senzori koje danas imamo zahtijevaju individualno treniranje za najtrivijalnije radnje, a tu je i more tehničkih problema koji se možda pokažu i kao fundamentalni. Novi koncepti i posve nova znanja nužna su predispozicija da bi se tako nešto ostvarilo, a njih još nema ni na radaru. Zvuči naprosto nevjerojatno da je neka istraživačka grupica koju Musk financira sve to riješila u 2-3 godine od kad rade, samo to drže u tajnosti (nota bene: objavili su do sada 2 white papera na biorXivu, ali ništa revolucionarno nema u njima - evo jedan stručniji review toga [1]). Činjenica da ljudi još mjere nekakav broj koji zovu "IQ" kako bi opisali ukupne intelektualne sposobnosti osoba govori samo da smo još desetljećima, ako ne i stoljećima daleko od razumijevanja funkcioniranja ljudskog mozga i onoga što se u njemu događa... Štoviše, neuroznanost je općenito (barem ovo s čim se hvale) na vrlo niskim granama danas - ono što se zove u tom području "validna metoda" i "značajno saznanje" u drugim znanostima ne može proći ni kao vježba za studenta.


Mislim da je glavni problem što su ljudi, koji se kakti deklariraju kao nekakvi atesti, zapravo veliki vjernici u nekakav tehnološki singularitet. Posve nekritički prenose i reproduciraju teške gluposti na koje nalete sve u svrhu promoviranja ideje kako sve napreduje sve brže i brže i da će svi naši problemi biti riješeni tehnologijom, samo je pitanje trenutka! Međutim, ono što se približava singularitetu samo je njihov hype. Objektivno, ako se pogleda po svim područjima znanosti što je napravljeno u zadnjih 50-ak godina - nije slika baš ružičasta. Pogotovo ne u usporedbi s recimo ranijih 50-ak godina. Ako smo već na putu ka nekom singularitetu, onda se očekuje da ćemo barem imati više novih koncepata i revolucionarnih teorija sada nego u XIX. i početkom XX. stoljeća, ne? Ono što se događa na tehnološkom planu više-manje je primjena koncepata koji su otkriveni desetljećima prije, no tu nema nešto što bi bilo nepojmljivo znanstvenicima prije 50-ih godina: da, tehnološki su procesi usavršeni, da, optimizacije su dovedene do zavidne razine, da, kvaliteta materijala i efikasnost obrade je porasla. Ali nasuprot toga, nakon programa Apollo govorilo se već o bazama na Mjesecu do kraja XX. stoljeća, a Ameri se tek ove godine (Space X-om) astronautima planiraju vratiti do ISS-a koji nam svaki dan prelijeće 400 km iznad glave. Ono, to ljudima iz 60-ih godina prošlog stoljeća ne bi bilo baš shvatljivo. I taj Space X koji se predstavlja isto kao Muskova vizija i njegova pamet je nešto sasvim drugo iza zastora. Na jednoj sam konferenciji baš ekipu iz NASA-e koja još uvijek radi na Voyager projektu pitao kako se to NASA transformirala da sve outsoucea komercijalnim providerima i što to znači za samu Agenciju, pa su mi rekli da se ništa interno nije baš promijenilo još od početka svemirskih misija NASA je naručivala dijelove, instrumente i rakete od kooperanata, a oni su im davali ekspertizu, radili nadzor i kontrolirali izradu i isporuku. To rade i danas, to rade i u Space X-u, samo je politika odlučila tim kooperantima dati više slobode da rade i za druge klijente i da se više komercijaliziraju nadajući se da će to pojeftiniti odlazak u svemir. Space X je pamet i znanje ljudi koji su godinama već radili ili u NASA-i ili za NASA-u. Musk dopridonosi tim aktivnostima uglavnom marketinški, što je valjda isto neki doprinos, ali teško da je jedan od ključnih ljudi bez kojega ničeg od toga ne bi bilo.


No da se vratim na glavni problem: od kuda dvostruki standardi gdje se sprdate s ekipom koja u strahu pali 5G antene i kudite ih kako su zatucani i neinformirani, a sami se posve lišite kritike kad upijate gluposti od vlastitih idola? Tu Doc navodi neki revolucionarni 5G koji će se upariti s BMI-om i kvantnim računalima (buahaha), a 5G nije ništa revolucionarno i vrijedno takvih bombastičnih naslova, nego opet, kao i do sada, hrpa malih optimizacija koje se prodaju kao revolucionarni "upgrade". Evo, mala vježbica: ako se osnova prijenosa podataka zrakom između 4G i 5G nije promijenila, kako misle postići 1ms latenciju s kojom se hvale? :-P

 

 

[1] https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-new-brain/201907/elon-musk-s-brain-computer-interface-reality-check

In the land of the blind, the one-eyed man is stoned to death. - Joan D. Vinge
 
4 0 hvala 2
12 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

Prije nego nastavimo u konkretnijim smjerovima mozes li naci primjer ijednog ljudskog znanstvenog napretka koji je imao linearno uspjesan proces od postavljanja teze do potvrde znanstvenog nacela ili komercijalnog proizvoda?

Ovo pitam jer skaces sa globalnih procesa na uske projekte, a meni je tesko popratiti slijed misli.

 

Uzmi za pocetak Newtona i koliko je njegovog rada u biti veoma losa znanost, tj. nije uopce znanost.

 

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
Moj PC  
0 0 hvala 0
9 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Visak kaže...

Da, ali ne može Apple plaćati radnike 5$ na sat i gledati kako cijena dionica raste u nebo. Tu mora biti neki balans.

 Sve dok je i jedna i druga strana svojevoljno u radnom odnosu nema problema. Ionako je problem država koja od niže plaćenih radnika uzima porez. 

12 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

@wyks, TU na opširnom i strukturiranom odgovoru. Očito si u detalje biznisa upućeniji od mene, ali mislim da ti je ova znanstvena perspektiva manjkava jer tu projiciraš nešto što se ne događa na terenu, nego se samo misli da se događa i čime se VC hvali, ali samo da bi opravdali svoje postojanje. Upravo tranzicija prema "fast-foodu" i usitnjavanje znanstvenih istraživanja favorizira primjenu i inicijative za tzv. low-hanging fruit, a otežava bilo što izazovnije, da ne spominjem fundamentalna istraživanja. Fundamentalna se istraživanja financiraju u ogromnom postotku i u pravilu javnim sredstvima, a to je financiranje, barem relativno na porast BDP-a u konstantnom opadanju i sve više usmjereno na "zicere" i projekte prevelike da bi propali (jer naprosto hrane tisuće istraživača). Bez takvih istraživanja, slabi generalno i pritok ideja i za primijenjena istraživanja, a to je nešto što ćemo vidjeti izraženije tek u narednom desetljeću dok se sve dosadašnje ideje optimiziraju do kraja (vidjet ćemo stajanje ili usporavnje svih pretencijoznih "Mooreovih zakona"). Kratki financijski periodi i nesigurnost startupova (ajmo reći research startupova, jer business verzije niti ne smatram nekim civilizacijskim dosegom i da bi strašno patili kad bi naprosto nestali) su glavni problem za istraživanje i to će svaki iskusniji istraživač potvrditi... No sad moram stati jer sam već ispunio dnevnu kvotu forumovanja. Ako se rasprava nastavi u konstruktivnom smjeru, obrazložim izložene misli bolje i oprimjerim ih. A ovo za Pernare i ine - oni jesu vrlo direktna posljedica neispunjenih očekivanja, a ta očekivanja su stvorena (i stvaraju se - vidi za primjer ovaj tekst pod kojim komentiramo ovo) ne samo od medija, popularizatora (influencera?) i kapitala, nego i od znanstvene zajednice koja je stimulirana da se isto tako ponaša. Dovoljno je da odeš među te ljude koji se okreću zavjerničkim teorijama i umjesto da se svađaš s njima, pokušaš ih saslušati - objektivno, ti ljudi ne vjeruju sustavu jer su izje* i to je razumljivo, a znanost i znanstvenike vide kao nekoga tko im ne daje odgovore zašto je njihov svijet takav kakav je, već kao nekoga tko drži ljestve onima koji su ih naguzili i koji predstavljaju svijet onakav kakvog vise samo u reklamama. Ako ti to nije dovoljan argument za kauzalnu vezu koju sam naveo, onda ne znam što više želiš... anketiranje Tumpovih pristaša?

In the land of the blind, the one-eyed man is stoned to death. - Joan D. Vinge
 
4 0 hvala 2
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
footballer kaže...
Visak kaže...

Da, ali ne može Apple plaćati radnike 5$ na sat i gledati kako cijena dionica raste u nebo. Tu mora biti neki balans.

 Sve dok je i jedna i druga strana svojevoljno u radnom odnosu nema problema. Ionako je problem država koja od niže plaćenih radnika uzima porez. 

 To je jedna velika greška u zaključivanju. Radnici nisu u ravnopravnoj poziciji, jer im egzistencija ovisi o tome da imaju posao. Isto tako ne možeš staviti doktore i pacijente da se slobodno dogovaraju oko cijene usluge.

Zato svako imalo napredno društvo ima zakone koji propisuju radne odnose, jer je poluga koju poslodavac ima prevelika.

 

Država služi upravo tome da harmonizira odnose i osigura prosperitet za cijelo društvo, što je pohlepnima naravno trn u oku.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
9 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Visak kaže...
footballer kaže...
Visak kaže...

Da, ali ne može Apple plaćati radnike 5$ na sat i gledati kako cijena dionica raste u nebo. Tu mora biti neki balans.

 Sve dok je i jedna i druga strana svojevoljno u radnom odnosu nema problema. Ionako je problem država koja od niže plaćenih radnika uzima porez. 

 To je jedna velika greška u zaključivanju. Radnici nisu u ravnopravnoj poziciji, jer im egzistencija ovisi o tome da imaju posao. Isto tako ne možeš staviti doktore i pacijente da se slobodno dogovaraju oko cijene usluge.

Zato svako imalo napredno društvo ima zakone koji propisuju radne odnose, jer je poluga koju poslodavac ima prevelika.

 

Država služi upravo tome da harmonizira odnose i osigura prosperitet za cijelo društvo, što je pohlepnima naravno trn u oku.

 Ako Apple nema radnike, nema egzistenciju, tako da to nije jedni protiv drugih nego jedni sa drugima. Država je tu samo da ubire porez. To što je trošak života viši nije krivica Apple-a, niti je Apple dužan plaćati nekoga po izračunu troška života, nego po vrijednosti rada. Slažem se s tobom u svemu drugome, treba imati neki sustav koji se bori protiv crony kapitalizma, jer to onda više nije kapitalizam onog koji daje prema vrijednosti usluge i proizvoda, ali što više država ima prstiju u ekonomiji, to je podložnija korupciji i namještanju poslova, opraštanju dugova i bailoutima. To se veoma dobro vidi i u našem sustavu. Nažalost, koliko god je odlično imati arbitra u igri, što više taj isti odlučuje o igri, igra je nepovoljnija za onog malog.

 

12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
footballer kaže...

 Ako Apple nema radnike, nema egzistenciju, tako da to nije jedni protiv drugih nego jedni sa drugima. Država je tu samo da ubire porez. To što je trošak života viši nije krivica Apple-a, niti je Apple dužan plaćati nekoga po izračunu troška života, nego po vrijednosti rada. 

 Polaziš od pogrešne pretpostavke da Apple ima jednako pravo postojati kao i radnik. Ono što je bitno je opća dobrobit ljudi, sve ostalo je samo u funkciji toga. Kompanije postoje da bi ljudima osigurale egzistenciju, ako ju svojim ponašanjem ugrožavaju onda su smetnja i ne trebaju postojati. Ako žele postojati moraju se ustrojiti tako da čine dobrobit i za svoje radnike.

 

Tko određuje vrijednost rada? To što možeš naći gladnu curicu da ti popuši ne znači da je to način na koji treba organizirati društvo, a to je ono što zagovaraš. Tržište ne može biti arbitar kada su ljudski životi i dostojanstvo u pitanju. Ako kompanija proizvodi ekstremnu dobit zaposlenici ne mogu biti plaćeni minimalno zato što to tržište dozvoljava.

 

Slažem se da država ima tendenciju metastazirati, ali to treba rješavati određenim mehanizmima, a ne ju odbacivati u potpunosti. Bez države imaš divlji zapad, tko jači tlači.

Upravo u ovakvim kriznim situacijama se vidi koliko je država nužna. U Americi su najzadrtiji republikanci odmah izglasali državnu pomoć kompanijama, kao i 2008. Inače se kunu u slobodno tržište dok to njima kao bogatima ide u prilog, ali kad je frka odmah prihvaćaju državnu pomoć. Ekonomski liberalizam ne znači poštenu utakmicu, znači slobodne ruke onome tko je u boljoj poziciji da izrabljuje onoga u lošijoj. Zato ga vole oni koji su u prednosti, ali samo dok su u prednosti. USA je nametala tržišne zakone svima dok je bila ekonomski najmoćnija, kada ih je Kina stigla odjednom su počeli proklinjati tržište i zazivati protekcionizam.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
4ndY kaže...

@wyks, TU na opširnom i strukturiranom odgovoru. Očito si u detalje biznisa upućeniji od mene, ali mislim da ti je ova znanstvena perspektiva manjkava jer tu projiciraš nešto što se ne događa na terenu, nego se samo misli da se događa i čime se VC hvali, ali samo da bi opravdali svoje postojanje. Upravo tranzicija prema "fast-foodu" i usitnjavanje znanstvenih istraživanja favorizira primjenu i inicijative za tzv. low-hanging fruit, a otežava bilo što izazovnije, da ne spominjem fundamentalna istraživanja. Fundamentalna se istraživanja financiraju u ogromnom postotku i u pravilu javnim sredstvima, a to je financiranje, barem relativno na porast BDP-a u konstantnom opadanju i sve više usmjereno na "zicere" i projekte prevelike da bi propali (jer naprosto hrane tisuće istraživača). Bez takvih istraživanja, slabi generalno i pritok ideja i za primijenjena istraživanja, a to je nešto što ćemo vidjeti izraženije tek u narednom desetljeću dok se sve dosadašnje ideje optimiziraju do kraja (vidjet ćemo stajanje ili usporavnje svih pretencijoznih "Mooreovih zakona")

 Nije li uska specijalizacija i minijaturizacija upravo postignuce znanosti? Pa je shodno tome i da se istrazivanja mogu razbijati i sastavljati u module.

Startupizacija upravo i dopusta visi pritok ideja - jer se vise ljudi odlucuje na znastveni i istrazivacki rad, naravno sa naglaskom na primjenjivost rezultata.

 

4ndY kaže...

 Kratki financijski periodi i nesigurnost startupova (ajmo reći research startupova, jer business verzije niti ne smatram nekim civilizacijskim dosegom i da bi strašno patili kad bi naprosto nestali) su glavni problem za istraživanje i to će svaki iskusniji istraživač potvrditi...

Mislim da tebe buni svojevrsno mjenjanje paradigmi procesa znanstvenih istrazivanja(hrabro bih to povezao i sa trenodovima u razvoju softvera), gdje pored ustaljenih zarista (instituti, interni R&D korporacija, fakulteti), nicu i fleksibilnija i kratkotrajnija zarista ideja, kapitala ali i opipljivih rezultata - ali je li posteno od manjeg istazivackog tima ocekivati rezultate stoljetnih institucija? (HINT - nitko ni ne ocekuje grandiozne rezultate, rizik je financijski prihvatlji, neuspjeh je uracunat i amortiziran)

 

4ndY kaže...

A ovo za Pernare i ine - oni jesu vrlo direktna posljedica neispunjenih očekivanja, a ta očekivanja su stvorena (i stvaraju se - vidi za primjer ovaj tekst pod kojim komentiramo ovo) ne samo od medija, popularizatora (influencera?) i kapitala, nego i od znanstvene zajednice koja je stimulirana da se isto tako ponaša.

Pernar i Icke su grifteri.

 

To su svevremenski drustveni fenomeni, koji iskoristavaju trenutnu situaciju i imaju efekt u drustvu.

Socio-ekonomski i politicki razlozi doveli su do razvoja veoma fleksibilnih griftera - koji su od snake-oil hustlera dosli do pozicija politicke moce - takvima je znanost alat kojeg zlostavljaju ili opovrgavaju, kako bi iskoristili trenutni negativni trend. Upravo zato i nema koristi od debunkiranja svega sto Pernar kaze - jer to ne rjesava rasjcep i gresku u drustvu koju grifteri iskoristavajau.

 

Znanost, vrlo izgledno, nece jos neko vrijeme doci na nivo da se mogu rjesiti grifteri - jer uzmi bilo koji drustveni problem i od njega mozes napraviti sljedbu.

Zasto?

Jer grifteri iskoristavaju slabe i nezasticene, samim time, ako nisi rjesio glavni uzrok slabosti i nezasticenosti uvijek ce se pojaviti netko tko to iskoristava.

 

 

4ndY kaže...

 Dovoljno je da odeš među te ljude koji se okreću zavjerničkim teorijama i umjesto da se svađaš s njima, pokušaš ih saslušati - objektivno, ti ljudi ne vjeruju sustavu jer su izje* i to je razumljivo, a znanost i znanstvenike vide kao nekoga tko im ne daje odgovore zašto je njihov svijet takav kakav je, već kao nekoga tko drži ljestve onima koji su ih naguzili i koji predstavljaju svijet onakav kakvog vise samo u reklamama. Ako ti to nije dovoljan argument za kauzalnu vezu koju sam naveo, onda ne znam što više želiš... anketiranje Tumpovih pristaša?

Ovdje si nenamjerno oborio svoju prijasnju recenicu i tezu - je li bilo Trumpovih pristasa 2001? Ili 1989? Ali bilo je teroija zavjera i iskoristavanja slabih, i iskoristavanja rupa u znanosti za moc/novac/korist?

 

Pokusavas jedan od negativnih efekata drustvenih nejednakosti ugurati kao direktnu posljedicu svoje teze o prostituciji znanosti.

 

Ono sto ti ja govorim jest da cak i da rjesis prostituciju znanosti - i dalje bi imao onih koji iskoristavaju rupe, ili neku drugu negativnu posljedicu u drustvu. Ne negiram da postoje upravo slucajevi u kojima su "establisment" i "znanost" suradjivali kako bi se okoristili na stetu "naroda".

Ali rjesavanjem uzroka socijalne nejednakosti (najopipljivije financijske nejednakosti) rjesava se i percipirana sumnja u kolaboratore sa zlim establismentom.

 

(Promotri bas Pernarov uzlet - moc je dobio borbom za ovrsene - tek je nakon toga prosirio griftanje u znanstvene teroije zavjera i 5G - a ljudi su ga sljedili na racun te borbe iako se mozda i ne slazu sa teorijama zavjera)

 

footballer kaže...
To što je trošak života viši nije krivica Apple-a, niti je Apple dužan plaćati nekoga po izračunu troška života, nego po vrijednosti rada.

 

 Oko ovoga se lome koplja u Americi vec godinama, ponajvise oko ovog grafa:

 https://www.scientificamerican.com/article/the-american-economy-is-rigged/

 

Imas ovdje o tome sto ja placa, sto je rad, sto je produktivnost i kakve se uzorcno-posljedicne veze izmedju ovih pojmova.

Ne tvrdim da sam u pravu, samo da je ovo puno kompleksniji problem i da postoje istrazivanja koja jasno kazuju da su radnici u losijem polozaju.

Sigurno je dobar uvod u problem, slagao se sa clankom ili ne.

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
10 godina
offline
Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski mozak?

Inače, ovo što nam priča dragi nam Elon o ugrađivanju čipova u mozak nije zapravo ništa novo. Prije nekih dvadesetak godina slušao sam na radiju nekog znanstvenika koji je tvrdio da će za dvadesetak godina na čipu veličine nokta biti 100GB podataka i da će se moći napraviti utičnica na glavi u koju ćeš moći utaknuti taj čip i na taj način povećati memoriju. Utičnica bi bila povezana sa određenim dijelovima mozga zlatnim žicama i tako bi mozak imao pristup podacima sa čipa. Taj znanstvenik je također tvrdio da bi podaci sa čipa polako ulazili u trajnu memoriju mozga i na taj način bi mogli pasivno učiti - jednostavno bi znao, ako je bilo zapisano na čipu. To je trebalo biti posebno važno za učenje jezika - mjesec dana prije odlaska u npr. Kinu, staviš čip sa mandarinskim i naučiš jezik, ili recimo moraš nešto popraviti, uzmeš čip sa znanjem toga dijela tehnike i stvar riješena. Dakle, nije Elon prvi koji tako nešto govori, bilo ih je i prije i kako stvari stoje to bi se u nekoj relativno bliskoj budućnosti moglo i ostvariti, a kakve će biti posljedice po ljude to se tek treba vidjeti.

dolazim odmah - Godot
Moj PC  
1 0 hvala 1
9 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Visak kaže...
footballer kaže...

 Ako Apple nema radnike, nema egzistenciju, tako da to nije jedni protiv drugih nego jedni sa drugima. Država je tu samo da ubire porez. To što je trošak života viši nije krivica Apple-a, niti je Apple dužan plaćati nekoga po izračunu troška života, nego po vrijednosti rada. 

 Polaziš od pogrešne pretpostavke da Apple ima jednako pravo postojati kao i radnik. Ono što je bitno je opća dobrobit ljudi, sve ostalo je samo u funkciji toga. Kompanije postoje da bi ljudima osigurale egzistenciju, ako ju svojim ponašanjem ugrožavaju onda su smetnja i ne trebaju postojati. Ako žele postojati moraju se ustrojiti tako da čine dobrobit i za svoje radnike.

 

Tko određuje vrijednost rada? To što možeš naći gladnu curicu da ti popuši ne znači da je to način na koji treba organizirati društvo, a to je ono što zagovaraš. Tržište ne može biti arbitar kada su ljudski životi i dostojanstvo u pitanju. Ako kompanija proizvodi ekstremnu dobit zaposlenici ne mogu biti plaćeni minimalno zato što to tržište dozvoljava.

 

Slažem se da država ima tendenciju metastazirati, ali to treba rješavati određenim mehanizmima, a ne ju odbacivati u potpunosti. Bez države imaš divlji zapad, tko jači tlači.

Upravo u ovakvim kriznim situacijama se vidi koliko je država nužna. U Americi su najzadrtiji republikanci odmah izglasali državnu pomoć kompanijama, kao i 2008. Inače se kunu u slobodno tržište dok to njima kao bogatima ide u prilog, ali kad je frka odmah prihvaćaju državnu pomoć. Ekonomski liberalizam ne znači poštenu utakmicu, znači slobodne ruke onome tko je u boljoj poziciji da izrabljuje onoga u lošijoj. Zato ga vole oni koji su u prednosti, ali samo dok su u prednosti. USA je nametala tržišne zakone svima dok je bila ekonomski najmoćnija, kada ih je Kina stigla odjednom su počeli proklinjati tržište i zazivati protekcionizam.

 Naravno da bilo koja kompanija ima pravo postojati isto kao i radnik. Ne znam zašto si se vezao za Apple kad je to bio samo primjer veličine, većina firmi u Americi, a i svijetu su mali i srednji poduzetnici, koji zapošljavaju ogromnu količinu ljudi. 

 

Kompanije postoje da donesu zaradu vlasnicima i investitorima, a ako ugrožavaju bilo koga, za to postoje zakoni koji daju kazne primjerene prekršajima. Dobrobit svojim radnicima dolazi u plaći koju dobivaju plus ostalim dodatci koje firma može nuditi. Kao što rekoh, većina biznisa je malo ili srednje poduzetništvo, i što više se nameta njima lupa, manje će ih uspjeti, i time pomaže jedino većim konkurentima koji si mogu priuštiti više i više troškova. 

 

Dobit se ne određuje po tome kako ti misliš da se treba određivati, nego po uloženom riziku. Ne može firma uložiti novce u R&D, razvijati novu tehnologiju, kupovati mehanizaciju i slično, i onda ne dobiti profit koji joj pripada i koji je sukladan uloženom riziku. Lako je pričati da firma treba dati više i više jer su u većem profitu nego recimo prošle godine. A što onda ako firmi padne dobit za 40% iduće? Da li je onda u redu da smanji plaće radnicima sukladno dobiti? Što ako firma bankrotira? Može li se bankrot prenijeti i na radnike? Ne? Zašto se uvijek zagovara da radnici moraju dobiti više i više u doba prosperiteta, a kad lupi kriza onda se napada firme jer otpuštaju radnike i smanjuju plaće onima koji ostaju? Pogotovo kad se uzme u obzir da većina poduzetnika je malo i srednje, i njima bi sve to puno više štetilo. 

 

Nemoj ubacivati strawman argumente jer dobro znaš da to s curicom ne drži vodu. Tržište određuje većinu toga, i ne treba određivati sve, inače dolazimo u bezakonje i svi gube. I ne treba mi neki političar koji nema 1h iskustva koji bi trebao određivati što je cijena rada, cijena proizvoda i cijena usluge. Ako imaš preskup proizvod, propast ćeš. Veoma jednostavno. 

 

Zaposlenici mogu biti plaćeni minimalno ako na to pristaju i ako im određeni skillset dopušta samo to, ali trenutno. Minimalna plaća je osmišljena kao početnička plaća, a ne ona koja je namijenjena za cijeli život. S tim u vidu, ne može se očekivati da je entry job više plaćen samo zato što imaš više godina ili su ti troškovi života viši. Kroz život čovjek napreduje i samim time dobiva bolje poslove i bolje je plaćen. Postoji velika sloboda u svijetu, no i velika odgovornost za sebe. Eto, California ima veću minimalnu plaću nego Texas i to za 5 dolara, pa opet ima više beskućnika, više siromašnih, više propalih biznisa i slično, s tim da California ima Silicon Valley. Zašto? Zbog progresivne politike, velikih poreza i nameta, rent controla i milijun i jedne regulative tržišta. A Texas je jedna od najprosperitetnijih saveznih država, vođena od strane republikanaca po kojima pljuješ. Nisam protiv toga da država vodi brigu o građanima, te da brine o tome da svi igraju po istim pravilima, ali jebiga, gotovo svaki put kad je uvalila prste u bilo što drugo osim svojih stvarnih obveza, usrala je. I da, protiv bailouta sam, ako ne znaš vodit posao i propadne, sam si kriv. Također, svaki put kad država ima više u više moći, lakše je lobirati bogatim firmama za nepoštene regulacije kojim još više utječu na propadanje konkurencije. To nije ni kapitalizam više, to je corporative-government kriminal

 

Na kraju krajeva, opet je dosta besmisleno razglabati o ovome jer svatko se nalazi u drukčijoj poziciji u životu, pa će svoj stav krojiti prema istoj. Tako i nas dvojica. Pa mislim da bi bilo bezveze raspravljati bez cilja, a i glupo je kad se u svemu ostalom na forumu slažemo. 

wyks kaže...
4ndY kaže...

@wyks, TU na opširnom i strukturiranom odgovoru. Očito si u detalje biznisa upućeniji od mene, ali mislim da ti je ova znanstvena perspektiva manjkava jer tu projiciraš nešto što se ne događa na terenu, nego se samo misli da se događa i čime se VC hvali, ali samo da bi opravdali svoje postojanje. Upravo tranzicija prema "fast-foodu" i usitnjavanje znanstvenih istraživanja favorizira primjenu i inicijative za tzv. low-hanging fruit, a otežava bilo što izazovnije, da ne spominjem fundamentalna istraživanja. Fundamentalna se istraživanja financiraju u ogromnom postotku i u pravilu javnim sredstvima, a to je financiranje, barem relativno na porast BDP-a u konstantnom opadanju i sve više usmjereno na "zicere" i projekte prevelike da bi propali (jer naprosto hrane tisuće istraživača). Bez takvih istraživanja, slabi generalno i pritok ideja i za primijenjena istraživanja, a to je nešto što ćemo vidjeti izraženije tek u narednom desetljeću dok se sve dosadašnje ideje optimiziraju do kraja (vidjet ćemo stajanje ili usporavnje svih pretencijoznih "Mooreovih zakona")

 Nije li uska specijalizacija i minijaturizacija upravo postignuce znanosti? Pa je shodno tome i da se istrazivanja mogu razbijati i sastavljati u module.

Startupizacija upravo i dopusta visi pritok ideja - jer se vise ljudi odlucuje na znastveni i istrazivacki rad, naravno sa naglaskom na primjenjivost rezultata.

 

4ndY kaže...

 Kratki financijski periodi i nesigurnost startupova (ajmo reći research startupova, jer business verzije niti ne smatram nekim civilizacijskim dosegom i da bi strašno patili kad bi naprosto nestali) su glavni problem za istraživanje i to će svaki iskusniji istraživač potvrditi...

Mislim da tebe buni svojevrsno mjenjanje paradigmi procesa znanstvenih istrazivanja(hrabro bih to povezao i sa trenodovima u razvoju softvera), gdje pored ustaljenih zarista (instituti, interni R&D korporacija, fakulteti), nicu i fleksibilnija i kratkotrajnija zarista ideja, kapitala ali i opipljivih rezultata - ali je li posteno od manjeg istazivackog tima ocekivati rezultate stoljetnih institucija? (HINT - nitko ni ne ocekuje grandiozne rezultate, rizik je financijski prihvatlji, neuspjeh je uracunat i amortiziran)

 

4ndY kaže...

A ovo za Pernare i ine - oni jesu vrlo direktna posljedica neispunjenih očekivanja, a ta očekivanja su stvorena (i stvaraju se - vidi za primjer ovaj tekst pod kojim komentiramo ovo) ne samo od medija, popularizatora (influencera?) i kapitala, nego i od znanstvene zajednice koja je stimulirana da se isto tako ponaša.

Pernar i Icke su grifteri.

 

To su svevremenski drustveni fenomeni, koji iskoristavaju trenutnu situaciju i imaju efekt u drustvu.

Socio-ekonomski i politicki razlozi doveli su do razvoja veoma fleksibilnih griftera - koji su od snake-oil hustlera dosli do pozicija politicke moce - takvima je znanost alat kojeg zlostavljaju ili opovrgavaju, kako bi iskoristili trenutni negativni trend. Upravo zato i nema koristi od debunkiranja svega sto Pernar kaze - jer to ne rjesava rasjcep i gresku u drustvu koju grifteri iskoristavajau.

 

Znanost, vrlo izgledno, nece jos neko vrijeme doci na nivo da se mogu rjesiti grifteri - jer uzmi bilo koji drustveni problem i od njega mozes napraviti sljedbu.

Zasto?

Jer grifteri iskoristavaju slabe i nezasticene, samim time, ako nisi rjesio glavni uzrok slabosti i nezasticenosti uvijek ce se pojaviti netko tko to iskoristava.

 

 

4ndY kaže...

 Dovoljno je da odeš među te ljude koji se okreću zavjerničkim teorijama i umjesto da se svađaš s njima, pokušaš ih saslušati - objektivno, ti ljudi ne vjeruju sustavu jer su izje* i to je razumljivo, a znanost i znanstvenike vide kao nekoga tko im ne daje odgovore zašto je njihov svijet takav kakav je, već kao nekoga tko drži ljestve onima koji su ih naguzili i koji predstavljaju svijet onakav kakvog vise samo u reklamama. Ako ti to nije dovoljan argument za kauzalnu vezu koju sam naveo, onda ne znam što više želiš... anketiranje Tumpovih pristaša?

Ovdje si nenamjerno oborio svoju prijasnju recenicu i tezu - je li bilo Trumpovih pristasa 2001? Ili 1989? Ali bilo je teroija zavjera i iskoristavanja slabih, i iskoristavanja rupa u znanosti za moc/novac/korist?

 

Pokusavas jedan od negativnih efekata drustvenih nejednakosti ugurati kao direktnu posljedicu svoje teze o prostituciji znanosti.

 

Ono sto ti ja govorim jest da cak i da rjesis prostituciju znanosti - i dalje bi imao onih koji iskoristavaju rupe, ili neku drugu negativnu posljedicu u drustvu. Ne negiram da postoje upravo slucajevi u kojima su "establisment" i "znanost" suradjivali kako bi se okoristili na stetu "naroda".

Ali rjesavanjem uzroka socijalne nejednakosti (najopipljivije financijske nejednakosti) rjesava se i percipirana sumnja u kolaboratore sa zlim establismentom.

 

(Promotri bas Pernarov uzlet - moc je dobio borbom za ovrsene - tek je nakon toga prosirio griftanje u znanstvene teroije zavjera i 5G - a ljudi su ga sljedili na racun te borbe iako se mozda i ne slazu sa teorijama zavjera)

 

footballer kaže...
To što je trošak života viši nije krivica Apple-a, niti je Apple dužan plaćati nekoga po izračunu troška života, nego po vrijednosti rada.

 

 Oko ovoga se lome koplja u Americi vec godinama, ponajvise oko ovog grafa:

 https://www.scientificamerican.com/article/the-american-economy-is-rigged/

 

Imas ovdje o tome sto ja placa, sto je rad, sto je produktivnost i kakve se uzorcno-posljedicne veze izmedju ovih pojmova.

Ne tvrdim da sam u pravu, samo da je ovo puno kompleksniji problem i da postoje istrazivanja koja jasno kazuju da su radnici u losijem polozaju.

Sigurno je dobar uvod u problem, slagao se sa clankom ili ne.

 

Da li graf odnosno onaj koji je napravio graf uzeo u obzir i rapidni rast napredne mehanizacije kojom je opremljena većina firmi i koja povećava produktivnost radnika, posebno onih u low skill području? Vidim da nije zaboravio uključiti širom poznati 1% pojam, kao da je to neki magični klub ljudi milijardera koji se nikad ne mijenja i ljudi unutar njega su isključivo CEO-evi S&P500 kompanija.

 

Iako, malo je glupo raspravljati o ekonomiji u ovoj temi, i ne tvrdim ni ja da sam u pravu oko svega. Nemojmo offtopičariti :)

12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
footballer kaže...
 Postoji velika sloboda u svijetu, no i velika odgovornost za sebe. Eto, California ima veću minimalnu plaću nego Texas i to za 5 dolara, pa opet ima više beskućnika, više siromašnih, više propalih biznisa i slično, s tim da California ima Silicon Valley. Zašto? Zbog progresivne politike, velikih poreza i nameta, rent controla i milijun i jedne regulative tržišta.

 Zanimljivo kako si uspio detektirati problem, ali si u potpunosti naveo krive uzroke.

 

California ima problem - gentrifikacija i navale ljudi na usko-specijalizirane poslove (indrustrija zabave i tehnologija) dovele su do povecanja cijena nekretnina.

Znaci - iste te kompanije koje generiraju dobit, su i srz problema, jer se na "slobodnom trzistu" dogodilo da su cijene za kvadrat stana u Sillicon Valleyu visestruko puta vece nego igdje u USA (ovo je i opcenito problem gradova, ali je specificno pogodio SFBA i Sillicon Valley). I same kompanije priznaju da njihovi izdaci za place ne mogu pratiti troskove zivota - a imaju sustu potrebu za radnicima.

 

(Da ne ulazim dublje, jer ocito nisi upoznat sa stvarnim podacima - srednje veliki fondovi, kao i kompanije u uzletu u biti pokusavaju preseliti dio assetsa iz Sillicon Valleya jer su zakljucili da je okruzenje prestalo biti uzlazno kompetitivno, vec je u zenitu koji nije isplativ.

Rochester NY, zbog powerhouea koji su bili Kodak Eastman i Xerox, pokrenuo je inicijativu otvaranja novog zarista u tom podrucju kako bi offsettali Boston, Seattle i Bay Area. Inzinjere imaju, fakultete imaju, kladio bih se na njih. )

 

Idemo od izjava koje su najvise netocne pa do politike koja jest za raspravu:

footballer kaže...
Zbog progresivne politike, velikih poreza i nameta, rent controla i milijun i jedne regulative tržišta.

Ovo je blatantna laz.

 

Rent Control je uveden 01.01.2020. potpisan 11 08.10.2019. (EDIT, krivi datum)

https://www.sfchronicle.com/politics/article/California-to-get-its-first-statewide-rent-14501172.php

 

Prepustam tebi da izracunas kako je odluka donesena prije 5 mjeseci utjecala na desetljeca slobodnog trzista. (Hint, LA jos od 80-ih ima problema sa housingom. SF unazad 10-15 godina ima velikih problema)

 

No, u duhu rasprave evo i analiza Berkely sveuclista koja kaze da rent control nece rjesiti uzrok problema ali da ce barem ublaziti posljedice.

https://belonging.berkeley.edu/opening-door-rent-control

https://la.curbed.com/2019/9/24/20868937/california-rent-control-law-bill-governor

 

footballer kaže...
Zbog progresivne politike, velikih poreza i nameta, rent controla i milijun i jedne regulative tržišta.

Zanimljivo kako ovo nije smetalo bas Elona Muska (da sad ne uzimam ocitije primjere), jer, bez vladinog programa u suradnji sa BAEF i kasnije DBL fondom, od Tesle, SolarCity i SpaceXa vjerojatno ne bi bilo nista.

Ne kazem da to nije bila uspjesna suradnja, dapace, kako to da je bas regulativa da se preko vladinih programa potice odrziva i zelena industrija iznjedrila 3 megauspjesna projekta?

 

footballer kaže...
 Postoji velika sloboda u svijetu, no i velika odgovornost za sebe. Eto, California ima veću minimalnu plaću nego Texas i to za 5 dolara, pa opet ima više beskućnika, više siromašnih, više propalih biznisa i slično, s tim da California ima Silicon Valley.
Zbog progresivne politike, velikih poreza i nameta, rent controla i milijun i jedne regulative tržišta.
A Texas je jedna od najprosperitetnijih saveznih država, vođena od strane republikanaca po kojima pljuješ.

Mislim da nisi bas upoznat koliko USA kao federalna vlada ovisi o Californiji.

Prvo visoki porezi ne moraju znaciti visoko porezno opterecenje - pa je Texas porezno optereceniji od Californije, jer Californija ima drasticno veci median income i progresivne porezne stope.

 

https://www.businessinsider.com/federal-taxes-federal-services-difference-by-state-2019-1

https://www.visualcapitalist.com/unequal-state-tax-burdens/

 

Ovdje vizualno mozes vidjeti da Texas ima drugo najvece porezno opterecenje za siromasnije.

 

California i New York daju ogroman novac u federalnu kasu u odnosu na koliko dobiju nazad - ti si uveo politiku kao neki razlog, iako nije bas tocno da je politika iskljucivi uzrok za svaku drzavu, ali eto kad si potegnuo - Texas uzima daleko vise i ima negativnu bilancu. Problem siromastva u Californiji nije uzrokovan porezima (jer zbog progresivnih poreza, siromasni su manje porezno opterecni) ali nemam volje ulaziti u dublju analizu.

 

footballer kaže...
Da li graf odnosno onaj koji je napravio graf uzeo u obzir i rapidni rast napredne mehanizacije kojom je opremljena većina firmi i koja povećava produktivnost radnika, posebno onih u low skill području? Vidim da nije zaboravio uključiti širom poznati 1% pojam, kao da je to neki magični klub ljudi milijardera koji se nikad ne mijenja i ljudi unutar njega su isključivo CEO-evi S&P500 kompanija.

Ocito nisi procitao sto je produktivnost i vrijednost koju radnik donosi poslodavcu.

 

(Ali ajmo bazicnom matematikom i logikom - ako je mehanizacija i rast produktivnosti kompanijama neupitno donijela vece profite, zasto se taj rast uopce ne vidi u placama radnika?

BTW - tvoj 40-satni radni tjedan nije rezultat altruizma korporacija, a ni mehanizacije. Zanimljivi su i danasnji datumi, tj. sutrasnji :D)

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
Poruka je uređivana zadnji put čet 30.4.2020 18:26 (wyks).
9 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
wyks kaže...

 Zanimljivo kako si uspio detektirati problem, ali si u potpunosti naveo krive uzroke.

 

 

 Ajde, ovako ću odgovorit, čisto da ne bude previše quotesa a post svoj znaš jer si ga pisao. 

 

1) Cali - Opet, plaća, bilo da li je za senior software developera ili kuhara u fast foodu u LA-u ne mora pratiti izdatke života nego vrijednost koja proizlazi iz njihovog rada. Moja poanta nije "ko te jebe ako nemaš za rentu jer imaš xyz plaću" nego da poslodavac ne može biti odgovoran za sve situacije u kojima se nalazi njegov radnik. Netflix, Facebook i ostali su milijarderi i oni mogu plaćati radnike i povećavati plaće za veći postotak nego recimo netko tko ima fast food od 10 stolova i zapošljava 2 kuhara i 2 konobara. U tome je moja poanta. Ovo s fast foodom je primjer, može biti i neki drugi, niže ili jednako plaćen posao kao posao kuhara i konobara. Ako mu da veću satnicu, onda mali poduzetnik mora ili sebi srezati već ionako tanku maržu, ili mora dignuti cijene proizvoda što će udaljiti kupce, ili može zatvoriti i jesti pertle od cipela za ručak a imati spavanje za večeru. No, da se vratim gore na situaciju u kojima su radnici. Google recimo daje pola plaće udovicama/udovcima svojih radnika 10 godina, i 1000 dolara za svako dijete mjesečno. Zašto? Kao što kažeš fali im radnika, pogotovo u tom polju i na takvom nivou, a pošto su kompanija procijenjena na više milijardi dolara, oni si to mogu priuštiti. Dok mali i srednji poduzetnici ne mogu, ali - koliko god ružno zvučalo, oni nisu odgovorni za to. Jednostavno smatram da nije moguće preživjeti malim i srednjim poduzetnicima, koji zapošljavaju ogroman broj ljudi, pratiti takve izdatke jer je trošak života visok. Tako da, uz loš odnos prema takvim poslodavcima (index iz 2019., no ima ih i otprije, iznad mape je link na full report, kao što vidiš, a ispod mape imaš za još njih, otprije: https://sbecouncil.org/resources/publications/small-business-policy-index-2019/). Dakle, moj kut gledanja nije prema milijarderskim kompanijama nego manjim poduzetnicima. 

Što se tiče onog voluntary business relationshipa, uz to treba uzeti u obzir i da ljudi nisu samo slobodni dogovarati plaću i radne sate, nego su i slobodni tražiti druga, bolja radna mjesta. 

 

U čemu se slažemo tu - kupnja nekretnina i samo rentanje u Californiji je jebeno skupo, dovoljno je samo vidjeti koliko ljudi je na ulicama, ne moraš ni raditi analizu cijena. 

 

2) Rent control - oprosti, moja greška, htio sam napisat building code, neki put mi je prst brži od mozga pa napišem svašta. Što se tiče samog rent controla, i to može biti dvosjekli mač, jer ima jako puno najmodavaca koji su uložili više novaca u nekretnine, ili kupovinom kuće koja je spremna za najam, ili kupovinom i renovacijom za najam. Ako rent control uništi cashflow vlasnicima, bit će zanimljivo. Nadam se da će im dobro proći. Ajde, u ovom porezu Californija je znatno bolja od Texasa (u Texasu je property tax više od dvostruko veći), no opet su prosječne cijene nekretnina u Cali-u puno veće. 

 

Government-caused artificial scarcity is the main reason why, according to the U.S. Census Bureau, California has the nation’s highest Supplemental Poverty rate, at 19%, proportionately 29% higher than in Texas. That the average rent in Houston is $996 vs. $2,420 in Los Angeles shows illustrates a big challenge for the working poor. (https://www.forbes.com/sites/chuckdevore/2018/11/02/california-vs-texas-housing-comparing-the-two-states-1-in-5-americans-call-home/#675759fd5438)

 

Što se tiče building code-a (oprosti, pišem na engleskom), oni također jako utječu na cijenu novogradnje, i samim time cijenu nekretnina u prosjeku: https://www.sfhac.org/california-adopts-new-building-code-effective-2017/

 

3) Veže se na prvi post; pod regulative sam mislio za manje i srednje poduzetnike, koji zapošljavaju krdo ljudi. Nisi valjda mislio da samo zato jer "branim" kapitalizam želim da samo oni ogromni opstaju? Ja volim kapitalizam jer je veoma slobodan, a on može funkcionirati i sa i bez vrhunskih kompanija, samo trebaš proizvod privlačan ljudima i dobru cijenu, to je srž kapitalizma. Što se tiče regulativa za Muska, ja sam sretan, no da li se federal loan može smatrati regulativom? Da li se i poticaji mogu smatrati regulativom? Barem po definiciji ne mogu to proizvući, možeš li biti malo precizniji na koji način si to mislio? Definicija: https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/government-regulation

 

4) Naravno da jako puno ovisi o najvećoj državi i najvećoj saveznoj državi po veličini ekonomije, uzevši u prosjek zadnjih 50 godina (Texas je druga btw), uz to da proizvode i 40% hrane u Americi i sl. No eto, i taj progresivni porez pokazuje da najbogatiji ne plaćaju svoj fair share, nego i još više od fair share-a. Ironično, Californija također troši daleko najviše na welfare programe ( https://www.usgovernmentspending.com/state_spending_rank_2020b40S ). Pošto najbogatiji plaćaju najviše poreza, znači li to da bogati financiraju najveći dio welfare sustava?

 No to opet povlači pitanje, koliko zarađuju bottom 20% u Texasu, a koliko u Californiji. Pošto je razlika u  prosjeku top 5% earnera postojeća, može se pretpostaviti da isto vrijedi i za prosjek bottom 20%? Da li bottom 20% earner u Texasu plaća više ili manje u dolarima za razliku od Californije. No ako nemaš volje ulaziti u dublju analizu (a bome ni ja, uz to da smo u off topicu jebenom lol), nema beda. 

 

5) Vjerujem da se vidi, no nije jednomjerno raspoređen zbog kompleksnosti posla. Entry level job je još uvijek entry level job, bez obzira na to da li se radilo rukama ili strojem. Također, treba uzeti u vid i trošak kupovine, održavanja i rada mehanizacije. Istina, bez radnika se često ne može, posebice kad se radi o nečem što stroj ne može naučiti (još) no isto tako radnik bez posla nije radnik, nego nezaposlena osoba. Sve je to nekako u sinergiji, ide jedno s drugim. 

 

Imam osjećaj da i ti i Visak i ja ciljamo na isti rezultat: poboljšanje života svih općenito, samo što se razlikujemo u tome koliko u tome treba biti umješana vlast. Prema mom viđenju, vlast je u stanju učiniti više štete nego koristi, uz naravno, moje beskonačno maleno povjerenje u vladajuće (to sad pričam općenito). Naravno da je i vama dvojici u vidu da bi vlast trebala pomagati svima, ne samo jednima ili drugima, i pratiti da sve bude transparentno i fer, meni je opet u vidu to da država usere većinu toga što uzme u ruke zbog korupcije i neznanja i neiskustva, a poticaji se podijele rodijacima (pričam o APN-ovim poticajima recimo), uz ostalo. 

 

Što se tiče radnog tjedna, nisam još imao 40-satni radni tjedan, ali jesam 60+ satni :D, uz to da već nekoliko godina nemam fiksno radno vrijeme :)

 

Ako ti se da, možemo nastaviti u PP, pošto jesmo u off topicu, meni bi drago bilo, uvijek nešto novo naučiti i zabavljati se raspravama :D

Poruka je uređivana zadnji put čet 30.4.2020 20:41 (footballer).
5 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Dobra je rasprava, nema potrebe da ode u private 😀
11 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
Visak kaže...

Već postoji interakcija ljudi i računala putem elektroda za detekciju svjetla kod slijepih osoba, o čemu je mislim baš Doc pisao, a postoji i obrnuti smjer za ljude bez ekstremiteta. Znači stvar u praksi funkcionira, sad je samo pitanje usavršavanja tehnologije, a za to je presudan novac, kojeg za nešto s tako ogromnim potencijalom sigurno neće nedostajati. A ako je nešto izvedivo i ima dovoljno novca pitanje je samo vremena kada će biti realizirano. Dok će Musku možda državne agencije biti problem, u Kini i Rusiji se neće s time zamarati.

 

Mozak je stvoren za učenje. Sve stvari koje svakodnevno radimo i uzimamo kao banalne (hodanje, govor, čitanje, pisanje, sviranje, plesanje) nismo oduvijek znali nego smo godinama učili. Osoba koja ne bi do tridesete nikada hodala, pod pretpostavkom da bi s trideset bila to u stanju (zanemarimo atrofijui sl.) morala bi učiti, baš kao i malo dijete.

 

Ako takvom mozgu koji je u stanju učiti dovedemo nekakve podražaje pomoću elektroda i uspostavimo relaciju između podražaja i drugih osjetila, on će vremenom naučiti tumačiti te podražaje, nije bitno dolaze li iz tijela ili izvana. Isto je u obrnutom smjeru s upravljanjem. Mi se krećemo bez razmišljanja, ali kada učimo novu vještinu (vožnja, sviranje) moramo se koncentrirati na svaki pokret. S implantatima spojenima na mehaničke ekstremitete je isto u početku, ali vremenom mozak to automatizira.

 

Što se zgražanja tiče, da je netko vašim prabakama govorio da ćete vi cijeli dan biljiti u ekrane, s prijateljima komunicirati preko fejsa i whatsapa, a žene tražiti svajpanjem na Tinderu, vjerojatno bi se tri puta prekrižila. Novim generacijama će biti spojen na računalo biti normalno kao nama imati mobitel stalno sa sobom.

 

 Ljudi moji.... Strahovito ste naivni... inteligentni, a naivni. Čovjek se zapita - čemu onda ta inteligencija? Užas...

 

Dakle, je li to buljenje normalno i poželjno? A spajanje na računalo (posljedično i Internet), a u konačnici i povezivanje svih ljudi na planeti (mislima) ne može nikako dobro završiti. I iznimno je glupo davati svoju privatnost i sigurnost na "izvoli" i vjerovati da se neće pokušati zloupotrijebiti. To je utopija. Ljudi su toliko raznoliki, sa svakakvim osobinama da se tu može očekivati kaos.

Ili što se predlaže? Utjecanje na misli, osjećaje i raspoloženje? U početku sa "plemenitim" ciljem. Ciljem pomoći ljudima i lakšem funkcioniranju sustava s "pripitomljavanjem" ljudi da bi sve "šljakalo"? Sve se to može izokrenuti, a poučeni prijašnjim iskustvom (povijest) i hoće. Izokrenuti će se u jednom trenu. Znanost spašava živote, ali i oduzima.

 

I više nećemo imati teorije zavjere na tu temu, nego će to biti realnost. Skoro svi se ovdje slažemo da znanost itekako napreduje i takva kontrola nije nešto nezamislivo i neizvedivo. Pa i nekakvo čitanje i "dekodiranje" misli tada više ne izgleda nemoguće. I što se u teoriji može dogoditi? Ucjena i stvaranje poslušnika...

11 godina
online
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
footballer kaže...

Svaki dan tehnologija napreduje a ja ne mogu izać iz Youtube aplikacije ili zaključat mobitel bez da muzika prestane svirat.

 

Naravno da možeš, ako instaliraš Youtube Vanced + MicroG

Tigar Krezumica From all the things i lost, i miss my mind the most!
12 godina
offline
Re: Što to Elon Musk planira usaditi u ljudski moz
wyks kaže...

Prije nego nastavimo u konkretnijim smjerovima mozes li naci primjer ijednog ljudskog znanstvenog napretka koji je imao linearno uspjesan proces od postavljanja teze do potvrde znanstvenog nacela ili komercijalnog proizvoda?

Ovo pitam jer skaces sa globalnih procesa na uske projekte, a meni je tesko popratiti slijed misli.

 

Uzmi za pocetak Newtona i koliko je njegovog rada u biti veoma losa znanost, tj. nije uopce znanost.

 

 (...)

 

 Nije li uska specijalizacija i minijaturizacija upravo postignuce znanosti? Pa je shodno tome i da se istrazivanja mogu razbijati i sastavljati u module.

Startupizacija upravo i dopusta visi pritok ideja - jer se vise ljudi odlucuje na znastveni i istrazivacki rad, naravno sa naglaskom na primjenjivost rezultata.

Teško je odgovorati na sve pravce rasprave koji su se ovdje otvorili, ali usmjerit ću se prvenstveno na ove citirane navode jer tu vjerojatno postoji temeljno razilaženje... Što se tiče skakanja s teme na temu - nije to skakanje, već pokušavam raspravu zadržati u svezi s ovom specifičnom temom, odnosno ostati "on topic", i to radim tako da specifičnu temu o povezivanju računala i ljudskog mozga navodim kao primjer općenitijih mehanizama i funkcioniranja današnje znanosti te povezanih problema.

 

Ako mogu sažeti u jednoj rečenici argumentaciju na ovo tvoje, onda bi to bilo: misao ne tripi fragmentaciju. Vjerojatno svaki čovjek, pa i istraživač, nužno mora provesti dulje vrijeme nad nekom temom da bi došao do novih ideja o toj temi. Svim revolucionarnim teorijama, uvidima i pronalascima prethodilo je puno rada - ništa se nije dogodilo preko noći nasumičnim bljeskom u genijalnom umu kako to često prezentira Hollywood, već, ako je i bilo "bljeska", on je samo bio mali djelić u široj problematici koja se dugo vremena proučavala. Za kontinuitet misli i rada na nekoj temi moraju se osigurati i određeni minimalni uvjeti. I kontinutitet misli ne treba shvatiti samo kao misli jednog čovjeka, već i grupe ljudi - "tradicije". Odmah da istaknem da frekventno skakanje s teme na temu efektno razbija mogućnost da se o nečemu postigne dublja misao, pa onda i dođe do nove ideje. Čak i da je u zbroju vrijeme provedeno isto, onih X sati u kontinuitetu, puno je efikasnije nego istih X sati rascjepkano na dulji period s još N drugih tema.

 

Nadalje, vrlo je teško postaviti jasan cilj istraživanja a priori jer tek kad se uđe u tematiku uviđa se koji su problemi i nalaze se rješenja koja se nisu mogla predvidjeti i postavit kao cilj. Onaj tko postavi neki konkretan cilj istraživanja pred financijere znači ili da blefira ili da je već napravio istraživanje i došao do rezultata, a financiranje ne traži za istraživanje, nego da si isplati ono ranije, samo taj a posterioni karakter svog prijedloga krije. Takvo što si rijetki mogu priuštiti. Projektno financiranje s vrlo čestim "evaluacijama rezultata" nikako ne pruža ove minimalne uvjete, već dovodi do fast-fooda - mnogih "rezultata" koji samo guše komunikaciju. Usudio bih se reći da je 98% znanstvenih članaka danas posve beskorisno (i tu sam konzervativan) i taj spam umanjuje šansu i da se iskopaju i neke dobre ideje i vrijedni radovi. Makar smatram da je dužnost društva da financira znanost kao jednu od temelja civilizacije, ovakvu znanost kakvu danas imamo ne bih baš žalio kad bi joj društvo "zavrnulo pipu". Štoviše, ta će se autokorekcija sustava nužno i dogoditi, na ovaj ili onaj način - znanost će se morati kritički obnoviti ako želi zadržati naklonost društva. "Autonomija" akademske zajednice sada ne štiti neophodnu autonomiju istraživanja, već samo osigurava zaštitu postojećih, često problematičnih interesa (koja su naravno poravnata s distribucijom kapitala među akterima), a korekcija sustava će doći iracionalnim putem izvana kad narod izabere političare koji će zavrinuti pipu, kao recimo Trump. Prebacivanje financiranja s "tradicionalnih" instituta i sveučilišta, na izolirane projekte i tzv. research startupove, samo je nekakva sanacija problema nadolijevanjem benzina na vatru: troše se enormna sredstva i resurse u vrlo znanstveno neefikasan program. Kad investitor razmišlja o znanosti kao o portfoliju kojeg treba rascjepkati i tako rasporediti rizik upravo ide kontra osnovnog principa kojeg sam naveo - misao (ovdje istraživanje) ne trpi fragmentaciju. Rascjepkavanjem se ne dobiva bolje kontrolirani i manje rizični skup iste vrijednosti kao i onaj sveobuhvatniji, ali rizičniji, nego se dobiva samo neka imitacija znanosti koja ne može ništa proizvesti osim pukim slučajem. Upravo uska specijalizacija i "minijaturizacija" (što god ti to značilo) stvaraju nekoherentan sustav koji nasumično tetura kao Brownova čestica i znanstveni napredak svode na puku sreću. Ne govorim ovdje da je napredak znanja linearan (nisam to nigdje ni tvrdio), nego samo da ne može biti toliko "nelinearan", odnosno točnija bi riječ bila stohastičan, da naprosto titra oko nule. Znanstveni su resursi prije stotinu godina bili nekoliko redova veličine manji nego danas (što u broju ljudi, što u dostupnim materijalnim sredstvima), a opet ne vidimo nekoliko redova veličine značajniji napredak - to se može vidjeti i u ovoj temi znanstvenih vijesti na Bugu - kad ste pročitali nešto zbilja značajno novo? Sve samo neke tehnikalije koje nastaju od primjene postojećih temeljnih znanja koja su već u opticaiju barem pedesetak godina. Ili nešto što je slučajno nabasano kao praktikalija, ali bez daljnjeg konceptualnog uvida.

 

Da se opet vratim na temu, dovoljno je pogledati konstruktivne komentare

znanstvenika u području (pogotovo je dobar ovaj Jeff Hawkins sa svojim pojašnjenjima) na Muskovu inicijativu, točnije njegov i Neuralinkov whitepaper da se vidi koliko "najave" u Docovom članku nemaju veze s realnosti i spadaju u carstvo snova i fikcije. Zato je ovo odličan primjer za širu tematiku koju navodim jer pokazuje koliko zapravo nema revolucije u pozadini niti nekih fundamentalnih saznanja, ali da bi se ispunila sva ta očekivanja javnosti nakon uloženih tolikih srestava, tehničke novine predstavljaju se i najavljuju kao revolucije koje će se dogoditi - samo što nisu i riješiti hrpu našim problema. Urnebes. Neuroznanost mi nije struka, ali interesira me sve što bi moglo predstavljati neki proboj u konceptualnom znanju naše civilizacije, pa sam baš bio privučen ovako najavljenoj temi da možda i sam sebi dokažem da sam u krivu "o suši" - da postoje neke posve nove misli koje su mi promakle, razvijene tamo negdje... no sada, kao i mnogo puta prije, nakon ponešto istraživanja i raspirivanja marketinške magle, ostajem razočaran. Temeljene nove spoznaje daleko su mi važnije od toga da mogu reći da sam "u pravu" jer ushićenje novom spoznajom daleko nadmašuje možebitni povrijeđeni ego. No ovo je još jedan primjer kako znanost ne napreduje onako kako se predstavlja da napreduje, a to će nas koštati, neke od nas i konkretnije nego druge kad ostanemo, ne bez posla, nego bez zanimanja.

In the land of the blind, the one-eyed man is stoned to death. - Joan D. Vinge
Poruka je uređivana zadnji put pet 1.5.2020 11:00 (4ndY).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice