Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

poruka: 29
|
čitano: 3.571
|
moderatori: vincimus
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s".
13 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

ako stvara čuda, jesmo li napokon dovršili magnum opus? 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
2 0 hvala 0
3 godine
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
U svakoj vijesti iz znanosti mora biti makar jedan azijat ili više njih(nisam rasist...upravo suprotno)očito ovo stoljeće pripada njima...mi bljedoliki sami smo krivi...A o balkanjerosima to je druga priča...đes bio 91'
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
 
1 0 hvala 0
6 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

Prevlast Azijaca? Ma ne, riječ je o američkoj znanstvenoj (emigrantskoj) politici. Radio sam godinu dana u SAD, u jednom državnom institutu, i u laboratoriju vidio samo trojicu izvornih (rođenih) Amerikanaca. Bilo je Indijaca, Japanaca, Koreanaca, Turaka, Poljaka, Egipćana... Među Amerikancima bio je jedan Teksašanin, etnički Meksikanac (koji to, međutim, nikako nije htio priznati) koji je došao iz gradića jasnog imena, Vacca (= španj. krava). Da sumiram, u američkim državnim institutima radi sirotinja i emigranti, oni koji se zbog svoje J-1 vize ne mogu zaposliti nigdje drugdje (u privatnim tvrkama, za mnogo bolje plaće), a i donose izavnu korist američkoj državi jer nije ništa uložila u njihovo školovanje. Već viđeno? Amerika je dizala poljoprivredu (uzgoj pamuka) na robovima iz Afrike, industriju na sirotiniji iu Irske i Dalmacije, a sada diže znanost na radnoj snazi iz nerazvijenih zemalja. Slično se sada događa u Europi, gdje Njemačka sve više postaje zemlja imigranata. 

A propos Kineza. Nitko se pri otvaranju Pelješkog mosta nije sjetio reći da su Kinezi sagradili najveću građevinu na svijetu, Kineski zid. Tri izuma koji su izvukli Europu iz srednjega vijeka - barut, komplas i tisak pokretnim slovima - kineski su izum. Od nih ćemo još mnogo toga vidjeti. 

 
13 0 hvala 0
12 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

.. klasičan raosovski text, pitak, koncizan i dovoljno popularan za čitatelja, hvala.

 

ostaje 'samo' pitanje, kako to da se gorivo (plin, nafta..) ne proizvodi na industrijskoj skali, čak praktičnije od recimo solarki+vjetro elektrana i sl. dok osnove već par stotina godina znamo tj pitanje je samo isplativosti za industrijsku proizvodnju, tj dok postoji jeftinija nafta nema razloga .. no za male korisnike nema ništa, nema ništa usporedivo s recimo solarnim panelom za vixu.. za malog korisnika koji bi mogao tako dobiti recimo neku dnevno-dovoljnu količinu 'đabe'.. naravno, ako ćemo o pravilima biznisa, tad upravo zato tog nema, jer tad gubi biznis (koji se time bavi, potrošač više nije potrošač nego čak konkurent) dok država gubi porez tj nitko drugi osim potrošača koji to plaća ne želi.. i to je vjerojatno razlog zašto se to ne razvija osim experimentalno, pa čak i za veliki biznis, recimo da to neka firma ima za svoje potrebe ali ne želi se za populaciju.

-s druge strane za proizvodnju recimo 'vodenog plina' (gradski plin) .. nema isplativosti, tj biznis je prodaja-skladište-porezne igre države ili prepucavanja mol-ina .. ne sama proizvodnja plina kojeg ima na tržištu, tj u tome može samo ako je novi postupak jeftiniji od recimo prirodnog plina.. tj ako će biznisu osigurati veću zaradu + dok plina ima, a kad nestane tad će recimo ovo doći na red, ne prije.

 

-teorija, recimo ako imamo solarke ili vjetro, kao neki izvor energije, umjesto skladištenja (baterije) ili transporta (elektro mreža do kupca + problem stabilnosti/opterećenja nestalnih izvora), može se napraviti zatvoren-izdvojen sustav, proizvodnje plina i/ili nafte, na recimo besplatnom izvoru sunce-vjetar uz eliminaciju onog što struju-el.energiju trenutno spriječava u širenju (auti) tj ostaje praktičnost goriva, benzinskih pumpi, punjenje itd. kao i autonomija vozila. Kako to da se u tom smjeru ne pokušava (ili se pokušava ali recimo ne javno jer ako je dobar biz..).

-u ovom primjeru imamo katalizatore.. koji to recimo olakšaju + daju razne kombinacije-rezultate. Što da se to spoji s recimo vjetrenjačom koja služi za izvor struje tj time dobijemo nešto samodostatno, održivo, perpetuumobile + eliminaciju ovisnosti o klasičnim izvorima kao ležište nafte-plina, ratova-granica-politike itd. .. možda baš zato biz-politika ne ide u tom smjeru?

-neki solarni panel je zadovoljavajući izvor za nezahtijevnog potrošača, npr za punjenje mobitela što nam danas treba za sve-svugdje tj ako imamo mobitel imamo ''sve'' što recimo želimo na vikendici. (internet, tv, zabavu, glazba-film, telefon, fotić.. to sve imamo u mobitelu, ne trebamo 'stare' uređaje kao tv, fotoaparat.. čak i lampu-svjetlo. Dok ovo s recimo gradskim plinom može služiti za kuhanje-štednjak i auto-plin.. a kao agregat za struju ako nam treba više + neovisno o suncu ili vjetru dok istovremeno bez plina imamo problem akumulacije tj baterije, a plin ili naftu možemo relativno jednostavno skladištiti, trajnije-uhodano, tj plinsku bocu imamo na vixi ili u autu.

 

-pitanje je samo koliko količinski takav sustav može dati, plina-struje tj dobijemo li neku iskoristivu količinu ili karikirano kao prdac na rosu, zanemarivo pa tad ni đabe nije od koristi? .. a kako ćemo znati ako to netko ne proba, ako ne spojij tehnologije pa i znanje iz kemije jer eto, autor nije kompjuteraš, nije električar, nije elektroničar, nije mehaničar, nego kemičar koji je potreban da bi razumio kemijski dio i ono što je potrebno da bi takav sustav i teoretski bio izvediv.. tj to govori kako je potrebno diverzificirati znanje i spojiti ga u nešto novo, što korz povijest vidimo, oružjem, alatima-strojevima.. spoj različitih-odvojenih znanja-struka koji tek u pravom 'receptu' daju nešto dobro a za recept trebamo 'kuharicu' tj ne pokušavati na ćoravo osim kad drugi način nemamo. To vidim kao današnji problem 'specijalizacije' znanja, kad osoba može biti stručnjak u svojoj branši no treba to spojiti s drugom, treba adapter-konverter-katalizator..

-kako god to nazvali, spoj. Takav spoj (znanja i vještina) može dati 'čuda', dok odvojenost ne daje ništa (novog). Zašto se to malo više ne 'gura'? multidiscliplinarnost.. timovi? naravno nije lako složiti tim, no tako se to radi, sve je neki tim, bolnica je tim specijalizacija, od portira-vozača-sestara-kirurga... ne samo kirurg, ne samo jedna specijalizacija, sve je tim.. a najmanje se to u znanosti pokušava spojiti tj ide se na sve veće razdvajanje znanosti, specijalizacije.. koje su super za tu struku no realno neiskoristive u odnosu na tim, tržište, potrebe ili nove izume, riješenja problema itd.

 

-zašto više guramo u smjeru 'fahidiota' nego 'omnivora'? naravno da je alat-gedora bolji specijaliziran za neki konkretan posao, no u sebi sadrži razna znanja, ne samo željezo..

-zašto visoko školstvo ne pokuša stvoriti multi-timove.. spojeve, katalizatore za znanje? Potrebni su, kao što vidimo u ovom izvrsnom textu, tj bez katalizatora je nešto neizvedivo...

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
1 0 hvala 0
4 godine
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

 
6 0 hvala 6
9 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

Kada se CO2 rastavi na CO i O2, što se onda dogodi sa CO. Ponovo se sa O2 spoji u CO2?

42
 
0 0 hvala 0
5 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
ihush:

Besplatno? Pa sve je besplatno, uključujući naftu, ugljen i mjesec. Košta ljudski rad. Nafta košta toliko koliko košta zbog uloženog rada. U zemlju je došla besplatno. Solarni panel košta koliko košta (puno) zbog rada. Nije jeftino pročistiti silicij i rezati ga dijamantnim žicama na tanke listiće. A svjetlo će doći poslije (ili je bilo prije kod nafte), nema razlike - oba puta besplatno. Zato je nafta na kraju jeftinija jer je hvatanje svjetla bilo - besplatno.
Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put sub 31.7.2021 17:01 (Feudalac).
6 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

Kada od CO2 nastane O2 i CO ili, slično tome, od H2O nastane H2 i O2, ne dolazi do kemijske reakcije, ako za nju nisu ispunjeni uvjeti. I CO i H2 gore, tj. spajaju se s kisikom, ali do toga ne dolazi ako se ne povisi temperatura ili ako nema prikladnog katalizatora, recimo platine za spajanje H2 i O2. Riječ je naime o jednom temeljnom i sveopćem kemijskom zakonu. Smesa plinova, ili bilo čega drugog, može biti u termodinamičkoj ravnoteži ili izvan nje. Smjese CO/O2 i H2/O2 nisu u termodinamičkoj ravnoteži, što znači da reakcija između njih teče spontano sve do uspotavljanja termodinamičke ravnoteže, tj. do nastajanja CO2 u prvom i H2O u drugom slučaju. No do toga ipak ne dolazi jer je brzina reakcije tih plinova, pri normalnim uvjetima tlaka i temperature, tako spora da se to ne može zapaziti. To znači da kemijski proces može biti determiniran na dva načina: termodinamički (voda se ne može nikada sama od sebe, bez dovođenja eneregije izvana, razložiti na vodik i kisik) i kinetički (vodik i kisik se spajaju beskonačno sporo).

 
4 0 hvala 2
9 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
danen kaže...

Kada od CO2 nastane O2 i CO ili, slično tome, od H2O nastane H2 i O2, ne dolazi do kemijske reakcije, ako za nju nisu ispunjeni uvjeti. I CO i H2 gore, tj. spajaju se s kisikom, ali do toga ne dolazi ako se ne povisi temperatura ili ako nema prikladnog katalizatora, recimo platine za spajanje H2 i O2. Riječ je naime o jednom temeljnom i sveopćem kemijskom zakonu. Smesa plinova, ili bilo čega drugog, može biti u termodinamičkoj ravnoteži ili izvan nje. Smjese CO/O2 i H2/O2 nisu u termodinamičkoj ravnoteži, što znači da reakcija između njih teče spontano sve do uspotavljanja termodinamičke ravnoteže, tj. do nastajanja CO2 u prvom i H2O u drugom slučaju. No do toga ipak ne dolazi jer je brzina reakcije tih plinova, pri normalnim uvjetima tlaka i temperature, tako spora da se to ne može zapaziti. To znači da kemijski proces može biti determiniran na dva načina: termodinamički (voda se ne može nikada sama od sebe, bez dovođenja eneregije izvana, razložiti na vodik i kisik) i kinetički (vodik i kisik se spajaju beskonačno sporo).

Nisam mislio što će priroda napraviti s CO. Pitanje je što će ljudi napraviti s CO? 

42
13 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
markoBT kaže...

Nisam mislio što će priroda napraviti s CO. Pitanje je što će ljudi napraviti s CO? 

 otrovati se? 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
6 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

Mislio sam da sam u članku bio dovoljno jasan. Smjesa CO i H2 je "plin za sintezu", od njega se mogu pripraviti ugljikovodici, tj. gorivo, recimo za avione. Od ugljikovodika se mogu sintetizirati praktički svi organski spojevi, uključivo polimere (poletilen, polipropilen, PVC). Iz CO se sintetizira mravlja kiselina, a iz mravlje kiseline mnoštvo drugih organskih spojeva. Vodeni plin se može koristiti za redukciju željezna rude, tj. u proizvodnji sirovog željeza. Ima uratko mnogo što postojećih što mogućih tehnoloških procesa, no njihova primjena ovisi o cijeni CO i H2, dakle o učinkovitosti postupka opisanog u ovom članku.  

 
3 0 hvala 2
9 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču

Znaći ne mora se sve ponovo pretvorit u CO2. To onda ima smisla.

42
11 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

Što reći na ovo osim par puta pročitati i diviti se!

 

Svaka čast!!!

 

Zbilja vrijedno divljenja, bar meni, jer eto mene nešto poput ovoga oduševljava te daje smisao svemu!

 

Mislim na dubinsko poznavanje onoga o čemu se priča te shodno tome pitkosti kojom to i mi laici možemo shvatiti, razumjeti!

 

Svaka čast!!!

Moj PC  
4 0 hvala 0
5 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
MarkoBT:

Nažalost, većina stvari koje proizvedemo budu spaljene. Meni se ideja hvatanja atmosferskog CO2 čini suludom - izvadimo ugljik iz zemlje, pustimo ga u zrak gdje je razrijeđen na polovicu tisućinke jednog postotka i onda bi ga hvatali. Trošeći dodatnu energiju na to (koja i u obnovljivoj varijanti dovodi do novog ispuštanja) i asfaltirajući nova područja inače zelenog planeta. S druge strane, u prirodnom ciklusu, svake godine krug u zrak i natrag u biljke i oceane napravi preko 200 gigatona čistog ugljika, naše ispuštanje je 9. Ukupna količina ugljika u atmosferi je 800 gigatona što znači da ga se četvrtina preuzme i ponovo ispusti svake godine iznova. U tlu ga je 2000 gigatona a naša poljoprivreda razdvojena od stočarstva prazni taj rezervoar.

Prestankom spaljivanja fosilnog ugljika priroda će u par godina doći u ravnotežu.
Ja rekoh
3 godine
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
Feudalac kaže...
ihush:

Besplatno? Pa sve je besplatno, uključujući naftu, ugljen i mjesec. Košta ljudski rad. Nafta košta toliko koliko košta zbog uloženog rada. U zemlju je došla besplatno. Solarni panel košta koliko košta (puno) zbog rada. Nije jeftino pročistiti silicij i rezati ga dijamantnim žicama na tanke listiće. A svjetlo će doći poslije (ili je bilo prije kod nafte), nema razlike - oba puta besplatno. Zato je nafta na kraju jeftinija jer je hvatanje svjetla bilo - besplatno.

 
Da nije možda nafta besplatna jer ju podmazuju s 5 bilijuna zelembaća godišnje

Ovo, ovo i ovo inače dođe s Mjeseca i vrati se tamo?

Ali energent koji doslovno pada s neba - to je skuuupoooo 


Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
3 godine
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
danen kaže...

Prevlast Azijaca? Ma ne, riječ je o američkoj znanstvenoj (emigrantskoj) politici. Radio sam godinu dana u SAD, u jednom državnom institutu, i u laboratoriju vidio samo trojicu izvornih (rođenih) Amerikanaca. Bilo je Indijaca, Japanaca, Koreanaca, Turaka, Poljaka, Egipćana... Među Amerikancima bio je jedan Teksašanin, etnički Meksikanac (koji to, međutim, nikako nije htio priznati) koji je došao iz gradića jasnog imena, Vacca (= španj. krava). Da sumiram, u američkim državnim institutima radi sirotinja i emigranti, oni koji se zbog svoje J-1 vize ne mogu zaposliti nigdje drugdje (u privatnim tvrkama, za mnogo bolje plaće), a i donose izavnu korist američkoj državi jer nije ništa uložila u njihovo školovanje. Već viđeno? Amerika je dizala poljoprivredu (uzgoj pamuka) na robovima iz Afrike, industriju na sirotiniji iu Irske i Dalmacije, a sada diže znanost na radnoj snazi iz nerazvijenih zemalja. Slično se sada događa u Europi, gdje Njemačka sve više postaje zemlja imigranata. 

A propos Kineza. Nitko se pri otvaranju Pelješkog mosta nije sjetio reći da su Kinezi sagradili najveću građevinu na svijetu, Kineski zid. Tri izuma koji su izvukli Europu iz srednjega vijeka - barut, komplas i tisak pokretnim slovima - kineski su izum. Od nih ćemo još mnogo toga vidjeti. 

 
Gospodine Raos, nije baš jako vezano uz ovu temu, ali koristim priliku, nadam se da ne zamjerate; što bi Vi rekli (a bila bi to i superzanimljiva posebna tema) koliko istoga treba utrošiti da se dobije jedna jedina litra nekog goriva, kao dizel ili benzin? Dakle počevši prvo od potrage za profitabilnim izvorom nafte, u moru ili na kopnu, zatim gradnjom i tegljenjem golemih pokretnih postrojenja po moru pa bušenjem i ispumpavanjem do ispod smrznutog dna nekog oceana - ili upumpavanjem golemih količina vode i kemikalija (hidrauličko frakturiranje) kilometrima duboko kroz razne manje ili više stjenovite slojeve, zatim transportom golemim tankerima ili tisućukilometarskim cjevovodima do opet specijaliziranih golemih postrojenja u kojima se to crno zlato termički obrađuje kroz masu kompliciranih procesa, zatim skladištenje u golemim tankovima, pa opet neki oblik cestovnog ili željezničkog transporta sve do krajnjeg korisnika... koji na kraju dvije trećine dobivene energije jednostavno skuri u vjetar...
Dakle, koliki bi omjer bio uložene vs. dobivene energije ugrubo, kroz čitav proces od A do Ž, u slučaju nafte?


Kolegi @Feudalcu bih skreno pažnju kako je taj proces nužan tek u svrhu dobivanja jednog energenta, nisam se niti dotakao gradnje termoelektrana, elektrogeneratorskih mašina ili bilo kakvih strojeva na unutarnje sagorijevanje, koji također, kako je općepoznato, ne nastaju božanskom intervencijom. Vs. drugog, koji sve gorespomenuto uopće ne treba, jer doslovno pada s neba i sve što treba jest na nekom pogodnom mjestu uroniti neku vjetromlatilicu s generatorom ili fotonaponski uređaj u nj. 

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
Poruka je uređivana zadnji put pon 2.8.2021 6:05 (Al Crane).
6 godina
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

Za konkretne troškove prijevoza, prerade i dr. sirove nafte ne znam, no ono što se u svakoj investiciji treba uzeti u obzir je proračun svih troškova. Govoriti da je Sunčeva energija besplatna, a ona iz fosilnih goriva nije isto je što  govoriti da bismo se besplatno vozili svojim autom kad bi nam netko plaćao benzin. A gdje su troškovi registracije, osiguranja, tehničkih pregleda? Gdje su troškovi za gume, mazivo, za cestarinu? Koliko košta amortizacija auta ako znamo da auto za 10 godina izgubi najmanje pola svoje početne vrijednosti? Itd., itd. No to opet ne znači da ne treba raditi na razvoju novih tehnologija. Nitko ne zna dokle će neki pravac razvoja dovesti, ali uvijek valja pokušati. 

 
2 0 hvala 1
3 godine
offline
Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid čuda s

Mislio sam na energetsku bilancu, kao prvo. Novac je i tako imaginarna kategorija. 
Nekako mi sumnjivo zvuči da bi poslije svega što sam naveo, energetski surplus po jednoj litri bio veći. Osobno bih se kladio na manjak od više redova veličina. 

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
 
1 0 hvala 0
5 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču

Teško je uopće nekaj takvo izračunati, pogotovo jer takve podatke uopće nije moguće ni dobiti, postoje samo izračuni na temelju službenih brojki koje se objavljuju (koje su logično vjerovatno jako konzervativne).

Tak da teško da će o dobiti takvu analizu.

Ali, za dobar orijentir, nedavno sam čitao na nekoj stranici analizu na temelju članka iz Sciencea, bazirao se na C02 po litri goriva pri rafiniranju i ostalim postupcima.

Cca. 30% na brojku koja se deklarira pri kurenju u motoru.

U brojkama: od 3140 grama/l (benzin) do 3300 (dizel).

Znači, ako ti auto troši u prosjeku 6 litara, onda ukupno izbacuješ ravno 200 grama CO2 po kilometru kad se sve uzme u obzir.

Zanimljiva brojka, jer npr. da se sva električna energija u svijetu proizvodi od ugljena (najgori po CO2), prosječni EV bi generirao točno istu količinu istoga po kilometru kao auto koji toši 6 litara na 100 km, a kad pogledaš da je prosječna potrošnja ICE-a u svijetu puno bliže 10 litara, a prosječni miks u proizvodnji struje skoro 40% manji od 100% ugljena, dođeš skoro do duplo većeg zagađenja po km za ICE, za osobna vozila.

E sad, to je sve zanemarivo u odnosu na teretna vozila i brodove, a za njih nema alternative fosilima.

BTW, još je i gora stvar kad se pogleda koja količina štetnih spojeva nastaje pri preradi, a nekako imam filing da se proizvođači baš ne trude pravilno zbrinuti taj otpad (to vrijedi i za sve ostalo, pogotovo i za preradu sirovina za proizvodnju vozila i ostalo).

 

Kruha i igala...
Poruka je uređivana zadnji put pon 2.8.2021 7:51 (fer-de-lance).
3 godine
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
fer-de-lance kaže...

Teško je uopće nekaj takvo izračunati, pogotovo jer takve podatke uopće nije moguće ni dobiti, postoje samo izračuni na temelju službenih brojki koje se objavljuju (koje su logično vjerovatno jako konzervativne).

Tak da teško da će o dobiti takvu analizu.

 

 Da, slažem se, pogotovo jer nije isto ako nafta odnekud iz arktičkog podmorja putuje do rafinerije u Texasu, ili iz Graberja do one u Sisku.
Ali neka realna srednja vrijednost potkrijepljena brojkama bi trebala postojati, mislim, koja je poznata fosilnoj industriji. Koja se bez toga nemre bahatit da je iole konkurentan proizvođač energenata.
Govoreći o Texasu, vidio sam neke brojke o tome koliko vode konzumira njihovo najveće polje sada (već odavno nafta više ne izbija sama od sebe na površinu) - zbilja se radi o brojevima nekoliko redova veličina većim od količine iscrpljene nafte. A samo to upumpavanje vode na par kilometara dubine konzumira tek jedan maleni djelić energije potrebne još i za transport&preradu.


"E sad, to je sve zanemarivo u odnosu na teretna vozila i brodove, a za njih nema alternative fosilima."

E pa nemoj tako, g. Raos je ovdje u zadnje vrijeme napisao dva odlična teksta baš na tu temu 
https://www.bug.hr/znanost/amonijak-kao-gorivo-19068
https://www.bug.hr/znanost/kemijskim-satlom-do-ekoloske-proizvodnje-amonijaka-21876


"BTW, još je i gora stvar kad se pogleda koja količina štetnih spojeva nastaje pri preradi, a nekako imam filing da se proizvođači baš ne trude pravilno zbrinuti taj otpad (to vrijedi i za sve ostalo, pogotovo i za preradu sirovina za proizvodnju vozila i ostalo)."


Heh, koliko zapravo košta čitava biosfera koju je nepotrebno potrovala industrija fosilnih, to bi već bio univerzum novih tema.

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
Poruka je uređivana zadnji put pon 2.8.2021 11:15 (Al Crane).
3 godine
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
danen kaže...

...

A propos Kineza. Nitko se pri otvaranju Pelješkog mosta nije sjetio reći da su Kinezi sagradili najveću građevinu na svijetu, Kineski zid. Tri izuma koji su izvukli Europu iz srednjega vijeka - barut, komplas i tisak pokretnim slovima - kineski su izum. Od nih ćemo još mnogo toga vidjeti. 

 
Mali ispravak: vidjeli bismo - kada bi ljudska vrsta imala neku perspektivu na ovom planetu.
https://earthsky.org/earth/global-warming-areas-of-earth-too-hot-for-people/

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
12 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
Al Crane kaže...
..

 
.. (a bila bi to i superzanimljiva posebna tema) koliko istoga treba utrošiti da se dobije jedna jedina litra nekog goriva, kao dizel ili benzin?..

 

.

- ili upumpavanjem golemih količina vode i kemikalija (hidrauličko frakturiranje) kilometrima duboko kroz razne manje ili više stjenovite slojeve..

 

- da, zanimljivo pitanje, tj količina je zapravo primarni kriterij kod svih resursa, za prodaju paradajza u trgovačkom lancu ili iskoristivost kao gorivo.. tj čak kad možemo dobiti 'besplatno' neku energiju, važno je koliko je to konkretno, ne formula na papiru nego u 'kilama' .. :)

- nazovimo neki imaginarni uređaj jednostavno 'kutijica'.. koja nam na nekoj kapaljci daje nešto, recimo gorivo (može super95-bezolovni) ili struju neke snage..

- ta količina je važna. Ostalo je matematika pa ako za iskoristivu količinu trebamo par kutijica to je ok, ako su jeftine-đabe, no ako im je cijena recimo 1€ tad je već pitanje isplativosti + smisla, tj ni teoretski ne može biti đabe, jer od čeg god napravimo kutijicu potrošili smo neki materijal-sirovinu + rad tj uložili vrijednost i znanje a to ima i cijenu kao i vrijeme (radno). (na što nećemo dodatno komplicirati s porezima, mirovinskim, licencama itd..).

- ako je količina takvih kutijica koje bi dale potrebnu količinu 'prevelika' recimo bubnut broj, milion, tad je to neiskoristivo, čak i da je đabe sve.. tj tad je sam problem recimo prikupljanje goriva ako moramo ići po pojedinu kap dovoljno recimo vremenski zahtijevno da se nikad nećemo voziti tim gorivom pa da će prije ishlapti nego biti prikupljeno i potrošeno.. a ako gradimo neki sustav opet trošak.

.. tad dođemo do tog da je nužna neka efikasnost, realna mjera-količina-dimenzije.. ne formula na papiru koja je recimo moguća i točna.

- teorestki imaginaran fuzijski reaktor je nešto što će dati potrebnu količinu, više.. ne kapljicu, no za sad je to scifi .. + teme koje više govore o muljaži s novcem i sličke lopatara .. nego da je to nešto u skorije vrijeme dostižno, čak i kad je teoretstki moguće, tj čak da je sad moguće postoji mogućnost-teorija da se recimo usporava dok se crpe dosadašnji klasični izvori.. biz-interesi to mogu objasniti itd.

 

- najbolji praktičan-jednostavan primjer kako se nešto može iskoristiti je recimo vjetrenjača-pumpa za vodu, ili mlin na vodu ili vjetar.. uz solarke, ili kemijska reakcija kao kiseline-limun, cink-bakar-baterije-članci..

-vjetrenjača je nešto što može svatko sklepati, nešto što se vrti-rotira recimo skoro đabe, kao i mlin na vodu, tj recimo da je to elektro generator struje koji mehaničku energiju pretvara u struju dok se recimo na kaubojskim rančevima koristi kao pumpa za vodu ili mlin za žito.. odavno, ništa posebno novo ili nedostižno, radi uz neko sitno-jednostavno održavanje.

-ako je to pumpa za vodu, tad je samo pitanje ispumpava li dovoljno vode za te potrebe, ranča-farme.. ili kuće, ako je dovoljno, super, đabe, ako nije opet je nešto.. itd. no to se recimo zaboravi, kao da ne postoji kao da treba izmisliti toplu vodu.. :)

 

-što bi bilo kad bi bilo.. da recimo takav generator proizvodi dovoljno za neko domaćinstvo ili barem na nekoj vikendici (divlja priroda, nema el.mreže-struje) za potrebe recimo mobitela + možda svjetlo ili frižider. Vrlo realno, moguće, održivo.. nije novo, .. no iz nekog razloga se praktički u tom smjeru ništa ne radi (ili se radi u tajnosti?) .. tj sustav kao hep naravno da neće biti za takvo riješenje, jer tad direktno gubi, dok hepu realno ni ne treba veća protrošnja struje tj broj ljudi-potrošača, frižidera.. je nešto što se ne povećava samo tako a tad je veća proizvodnja-višak.. tržišno tad cijena ide dolje a to nikako nije u interesu sustava kao hep, pa ni države.. mada smo svi deklarativno za ekologiju, smanjenje itd.

-tad imamo i deklarativno jedno, u stvarnosti suprotno-opstrukciju, tj poticanje-sufinanciranje je onako, eko-za javnost.. dok realno hep to ne želi, tj ne želi otkup po nepovoljnim uvijetima dok korist dobije samo poneki izbrani-ogledni primjerak (koji je nekim kumsko-obiteljskim vezama povezan.. ne bilo tko, tad postoji birokracija..) dok to opet plaćamo mi, solidarno, pa tako par izabranih ima nešto na naš račun, hep je miran, ostaje po starom. .. što da cijena struje ode dolje recimo 50%? viknut ćemo kao potrošači super! ... ne baš, tj nakon korekcije obračuna platit ćete recimi isto na računu, možda i više. :) -razdjeljnici? .. itd.

-što da smanjimo potrošnju za recimo 50%? .. i opet isto, korekcija cijene, obračuna .. i opet viši račun. Koji smisao je tad kao potrošač štedjeti struju recimo kupnjom skuplje štedne žarulje tj da to napravimo svi u jednom trenu i da tad prepolovimo potrošnju tad bi se to desilo, a samo zato što je pojedina žarulja zapravo statistička greška to se neće ni desiti, dok ne možemo sve uređaje u trenu promijeniti, pa i kad promjenimo vidimo da su nas deklaracije malo prevarile pa sad imamo nove oznake istih uređaja, kao i dizelgate, samo što se ovo ne naziva dizel-gate .. nikako. Tj po tome možemo zaključiti da će nas recimo proizvođači ako je potrebno malo i prevariti, pa će recimo na deklaraciji navesti nižu potrošnju i naplatiti skuplje isti auto-uređaj, dok ćemo mi biti sretni što pomažemo prirodi i time recimo sufinanciramo eko-obnovljivo .. i te savijesne proizvođače.. dok ne otkrijem da nisu savijesni nego prevaranti, no tad slegnemo ramenima i idemo dalje.. alternativa je što?

-možda je tu odgovor zašto se nešto ne razvije, ne što je ili nije moguće.. nego biz, interesi pa i geopolitika, sve.. previše variabli u formuli, previše promjenjivih varijabli čistim interesom onog tko može promijeniti variablu kao što je recimo nabiti maržu ili porez ili blokada-trgovinska, ili patenti-licence umjesto da znanost služi čovječanstvu i Zemlji (klima-zagađenje.. svima u interesu, no ne i biznisu..).

 

**

-drugi dio.. upumpavanje, radi se, ali i problem, ne samo efikasnost-isplativost, nego recimo stabilnost, urušavanje, što se desi recimo s poplavom-bujicom vode? .. odron itd. kad izvade naftu upumpaju vodu i time recimo neku stabilnost tj da je šupljina prije bi se rupa urušila, recimo potresom ili erozijom, no i voda radi svoje, pa može ubrzati proces, suprotno od stabilizirati..

+ to je već relativno objašnjen način kako se upumpavanjem vode, kroz te stijene prirodno opet dobije nafta.. možda lošije kvalitete, no funkcionira, možda čak i zatvoren krug time i beskonačan-obnovljiv, kao gosporadenje šumama-drvno.. pitanje je samo iskoristivost-efikasnot i isplativost tog procesa, recimo treba li takva voda desetljeće da bi postala nafta.. itd.

 

- a sad jedno hipotetsko.. ako imamo nešto kao prirodnu ravnotežu, klimu, zatvoren sustav, ciklički...

.. npr golfska struja, ciklone, amazonija-kiše.. oblaci, to su stalni vjetrovi, smjerovi, klima.. tj na nekom području je neka količina vode u kruženju, pokupi se iznad mora hlapljenjem i padne na kopnu, zapne na planini itd.. pa imamo recimo neku 'stalnu' količinu vode recimo u texasu..

-zašto texas? .. zbog nafte, kao primjer.

-ako je ta količina vode u opticaju u toj regiji nešto recimo stalno-statistički prosječno, kao godišnje padaline, ukupna suma.. tad elementarna matematika kaže, ako do te količine dio recimo upumpamo u one stijene-rupe gdje je do tad bila nafta, tad je za tu količinu manje u opticaju za tu regiju.. tj sve ostaje isto, samo je mjesto gdje se voda nalazi drugo. tj ako je u stijeni, tad nije u oblaku, rijeci, ne kruži golfskom strujom ne padne na recimo norvešku itd.. odnosno ako smo nešto recimo flaširali i držimo tu vodu u boci, tad ta voda nije u rijeci-oblaku-ciklusu. Logično?

-ako to napravimo na globalnoj razini, sa svim tako uklonjenim vodama recimo u boci.. što dobijemo globalno? dobijemo manjak vode, sušu, .. dobijemo poremećaj u klimi recimo toplna mora koje zbog manje kiše poraste, pa otopi glečer na grenlandu koji tad nadoknadi manjaku u moru.. a tad smo simbolički pretočili grenland u boce.. što je i ekšli biz tj glečerska voda je glavni biz, dok vidimo posljednje klimatske rezultate i topljenje grenlanda.

.. nelgično? ili nije povezano? .. povezano je, jer voda na planeti je do zadnje kapi ukupna suma vode, neovisno o obliku tekuće-kruto-para ili državi-granici, neovisno jel u rupama škriljca umjesto nafte ili boci u frižideru.. tj ta količina je na nekom mjestu, ta količina tad na drugom mjestu mora nedostajati, zakon spojenih posuda i ukupnog materijala svega na planeti.

-pri tome može neka zemlja imati manje-više oborina, sušu ili poplavu, može se promijenit smijer nekih vjetrova, morske struje, brzina ciklusa ili smijer.. no ukupno ostaje isto, tj ukupno ta izuzeta količina mora nedostajati .. a količina je x-puta veća, ogromna..

.. tj nije to samo voda u boci, nego u svemu.

-podsjetnik, što je ljdusko tijelo? što je meso, jaje, mlijeko.. što je drvo, što je bilo koji prehranbeni proizvod ili neka kiselina-tekućna? .. nešto s vodom? h2o? Stvar je samo u postotku, pa je tako krastavac 95% a ljudsko tijelo 65% voda. Ako nas ima više, ako proizvodimo meso, jaja, .. to je voda + ostalo. To nije došlo iz pipe ili teleporterom nego iz naše-Zemlje-mase, ukupne količine. Koja je uzeta iz ciklusa i recimo putuje šleperom po eu trgovinama u drugom obliku ili agregatnom stanju, no to je ipak voda, većinom. .. a to je ogromna količina, nevidljive vode koja nestane s mjesta a i pojavi se na mjestu b.. tj time se može poremetiti ciklus što i vidimo kao klimatske poremećaje-promjene.. tj možda je krivac co2.. možda ne jedan, možda ide veznik i umesto ili? .. možda oba?

a sve je to nekako povezano co2 i h2o, tj to je osnova ugljikovih spojeva, ljudi koje možemo nazvati ugljikove jedinke, goriva, vode koja je nužna za poznati život itd.

.. a struja, električna energija? .. pa to je jedino 'gorivo' umjesto klasičnih-fosilnih kao nafta, koje može biti supstitut, tj ne mora utjecati na količinu vode-ugljika u prirodi, jer nije kemijski spoj tih molekula tj ako je poremećaj u klimi povezan tad je prelaz na elektro nešto što mora biti odgovor tj vraćanje na staro.. ako je moguće (možda nije..) .. ili tak nešt :)

 

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
5 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
Al crane:

Opet ti sa nesuvislim subvencijama i ponovljenim, kakti naivnim pitanjem koliko se energije troši na ekstrakciju i preradu nafte. Kao što vidiš, zagovaram potpuni prestanak korištenja fosilnih goriva. Ne mogu smisliti dizel ili ugljen. Međutim, to nije razlog da me zaslijepi. Daj mi solar i baterije da se otkačim sa HEPa a da me to ne košta kao tri kuće (bubreg je pri kraju, tu ne mogu ništa zaslužiti) i otišao sam jučer.

Ukratko, mani se ćorava posla. Nema 6 trilijuna subvencija, u to je uračunat navodni kraći životni vijek zbog zagađenja, šteta od budućeg rasta nivoa mora itd. Nema tu novca koji se može preusmjeriti na obnovljive ili niskougljične izvore. To treba iskeširati sada iz nekih drugih izvora. I biti svjestan da tako mora biti. Ekšli, nafta i plin imaju manje gubitke pri transportu nego struja. Na 1000 km plinovoda gubi se svega 1% energije, sa strujom nezamislivo. Osim toga, jedan plinovod može pogurati više energije nego jedan dalekovod i to za red veličine pa još par puta preko toga. Druga stvar je što je konverzija kemijske energije u druge oblike neefikasna dok je sa strujom sasvim obrnuto. Plin se lako spremi za zimu, struja nikako. Ima tu puno stvari za riješiti (i masno platiti) kako bi mogli odbaciti fosilna goriva. Mani se zavjera, to nikud ne vodi, a primi se konkretnih rješenja.
Ja rekoh
3 godine
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
Feudalac kaže...
Al crane:

Opet ti sa nesuvislim subvencijama i ponovljenim, kakti naivnim pitanjem koliko se energije troši na ekstrakciju i preradu nafte. Kao što vidiš, zagovaram potpuni prestanak korištenja fosilnih goriva. Ne mogu smisliti dizel ili ugljen. Međutim, to nije razlog da me zaslijepi. Daj mi solar i baterije da se otkačim sa HEPa a da me to ne košta kao tri kuće (bubreg je pri kraju, tu ne mogu ništa zaslužiti) i otišao sam jučer.

Ukratko, mani se ćorava posla. Nema 6 trilijuna subvencija, u to je uračunat navodni kraći životni vijek zbog zagađenja, šteta od budućeg rasta nivoa mora itd. Nema tu novca koji se može preusmjeriti na obnovljive ili niskougljične izvore. To treba iskeširati sada iz nekih drugih izvora. I biti svjestan da tako mora biti. Ekšli, nafta i plin imaju manje gubitke pri transportu nego struja. Na 1000 km plinovoda gubi se svega 1% energije, sa strujom nezamislivo. Osim toga, jedan plinovod može pogurati više energije nego jedan dalekovod i to za red veličine pa još par puta preko toga. Druga stvar je što je konverzija kemijske energije u druge oblike neefikasna dok je sa strujom sasvim obrnuto. Plin se lako spremi za zimu, struja nikako. Ima tu puno stvari za riješiti (i masno platiti) kako bi mogli odbaciti fosilna goriva. Mani se zavjera, to nikud ne vodi, a primi se konkretnih rješenja.

 
A sad kao struju dobivaš iz nafte koju sam crpiš, rafiniraš i kuriš u termoelektrani u svom podrumu? A struju iz solara/vjetra bi trebali dobivat iz Sibira ili Texasa? Na tvom mjestu bih se prestao brukati s takvim sumanutim spinovima. 

I tako, sljepilom i teorijama zavjera nazivaš sveobuhvatne godišnje analize stručnih timova MMFa? 

Na još malo "teorija zavjera":

The United States provides a number of tax subsidies to the fossil fuel industry as a means of encouraging domestic energy production. These include both direct subsidies to corporations, as well as other tax benefits to the fossil fuel industry. Conservative estimates put U.S. direct subsidies to the fossil fuel industry at roughly $20 billion per year; with 20 percent currently allocated to coal and 80 percent to natural gas and crude oil. European Union subsidies are estimated to total 55 billion euros annually.
https://www.eesi.org/papers/view/fact-sheet-fossil-fuel-subsidies-a-closer-look-at-tax-breaks-and-societal-costs

Weekly Address: Ending Subsidies for Big Oil Companies



Nigerian unions continue strike over oil subsidies


Sudanese opposition party rejects removal of oil subsidies


Renewable Subsidies "Laughable" Compared to Fossil Fuels 


5 Reasons to Stop Fossil Fuel Subsidies



Konkretna rješenja bi ti? Na još jedom i to:
sažetak 56 peer-reviewed radova 18 nezavisnih grupa sa 109 autora koji potvrđuju istraživanje tima sa Stanfordskog Univerziteta:
OBNOVLJIVI IZVORI MOGU POUZDANO OPSKRBLJIVATI ENERGIJOM POTREBE INDUSTRIJE, ELEKTRIČNE MREŽE, TRANSPORTA, GRIJANJA/HLAĐENJA... 100% ILI GOTOVO 100% U SVAKOM DIJELU SVIJETA
https://web.stanford.edu/group/efmh/jacobson/Articles/I/CombiningRenew/100PercentPaperAbstracts.pdf
rekao bih da je to ipak malo jači izvor od jednog anonimnog lika koji po forumu neutemeljeno lupeta šta se njemu 'tilo i snilo 

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
3 godine
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
ihush kaže...
Al Crane kaže...
..

 
.. (a bila bi to i superzanimljiva posebna tema) koliko istoga treba utrošiti da se dobije jedna jedina litra nekog goriva, kao dizel ili benzin?..

 

.

- ili upumpavanjem golemih količina vode i kemikalija (hidrauličko frakturiranje) kilometrima duboko kroz razne manje ili više stjenovite slojeve..

 

- da, zanimljivo pitanje...

 

 
Najbolje pitanje na koje nitko od naftnih lobista neće dati odgovor... ili će se pravit da ga ne razumije 

Svi smo čuli da će milijun majmuna koji lupaju o milijun pisaćih strojeva na kraju reproducirati cjelokupna Shakespeareova djela. Sada, zahvaljujući Internetu, znamo da to nije istina. - R. Wilensky
5 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
Al crane:

Maloprije si tvrdio da je industrija fosilnih goriva potpomognuta sa 6000 milijardi tako da silazak u realne okvire od 20 za ameriku i cca 500 za cijeli svijet predstavlja veliku promjenu u tvojoj argumentaciji. Sitna promjena od 10X. Bit će nešto od tebe. A sad iznenađenje - subvencije za obnovljive izvore u americi i europskoj uniji su još 2017. debelo premašile one za fosilnu industriju iako obnovljivi čine ispod 20% udjela u utrošenoj energiji.

Studija sa Stanforda je poznata svakome tko se iole zanima za ovu problematiku - ono što oni tvrde da je tehnički izvedivo teško se može pobiti, međutim, vrlo je lako pobiti financijski dio priče koji se svodi na tvoju prethodnu tezu da se godišnje troši 6000 milijardi na subvencije fosilnoj pa ćemo to pretočiti u obnovljivu industriju i još nešto prišparati. Nećemo. Jer ti novci ne postoje.

I to je ono što cijelo vrijemw govorim - ta priča je jednostavno preskupa uz subvencije koje su već sada premašile one za fosile (barem u dvije najveće i najrazvijenije svjetske ekonomije).
Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put sub 14.8.2021 20:52 (Feudalac).
5 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču

Može biti da ga je zbunio američki stil pisanja - ono tipa billion za milijarde.

 

Ukratko: da, često sam vidio te cifre od 20 - 50 milijardi u SAD-u, 500 - 1000 u svijetu ukupno (negdje sam i čitao da su amerima direktni poticaji za obnovljive u zadnjih 50 godina cca. jedna trećina ukupnih poticaja za energiju, i u stalnom rastu, ali nisam vidio da su premašile za fosilne, idem guglat).

A ostatak je stvar nagađanja, pogotovo ono koliko dodatno košta šteta od fosilnih goriva, kaj se voli uračunat u to, a to jesu, realno, cifre 100 puta veće, tak da nije sve crno bijelo.

Poanta na kraju je da su poticaji uvijek na kraju loša stvar, i bolje bi se tržište uredilo bez njih, ali ok, bolje da se ne petljam gdje mi nije mjesto...

 

Kruha i igala...
12 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
fer-de-lance kaže...

.. poticaja za energiju, i u stalnom rastu, ali nisam vidio da su premašile za fosilne, idem guglat).

..

Poanta na kraju je da su poticaji uvijek na kraju loša stvar, i bolje bi se tržište uredilo bez njih, ali ok, bolje da se ne petljam gdje mi nije mjesto...

 

 -neće googalnje pomoći, jer previše je 'kemijanja' u toj igri s trilijardama... od čega je npr musk jedan primjer, frontmen kojeg sponzorira ujko, jer 'kod njih' državni novac ne smije u privatne džepove, no postoji način i tad imaš 'muska' (kao i njegova plaća). .. što ćemo s tim ciframa, tj treba li ih ubrojiti u 'obnovljive-eko' i sl. investicije? .. jer je tesla-EV i sl.

-nema čiste računice, jer bi tad problem bio loviti u mutnom.

 

-da, po ekonomskim (možda i ekološkim) kriterijima, tržišna privreda i sl. floskule, je najbolje bez poticaja-subvencija.. tad je sve čisto, tj čim postoje fondovi-subvencije, postoji način kako ih musti, posotji drugi kriterij (isplativost, ekonomska održivost) za nazovimo maštoviti-biznis (ne lopovluk jer zvuči loše) pa su tad eko-green subvencije super biz, kao i komunalni otpad (u rangu vode, hrane, krova nad glavom, kao osnovnih potreba, čak važnije od auta, posla, mobača..).

-a čim posotji fond, neki novac koji treba 'podijeliti' (razgrabiti), tad postoje 'kumovi' ili primjer kao srebrenjak, žičara-spalionica .. (ko kinder jaje, dva-tri u jednom, tj žičara je poslužila kao spalionica investicija-novca, formalno, jer ne možeš toliko fontana, spomenika ili rotora napraviti.. dok spalionice otpada i dalje nema) itd.

 

-u doba bjeloglavog orla ženskog roda, dijelili su poticajie za jagode, po sadnici euro.. lijepo upišeš neki okrugli broj recimo 100.000 i dobiješ toliko eurića.. di ćeš bolji biz? .. jagode? misliš da je netko pitao gdje su jagode? -nije.

-poticana stanogradnja? .. formalni zakon koji to regulira, nakon godine aneksom izbačen odlomak koji ograničava prodaju (5god).. slučajno, baš taj odlomak, možda nije bilo dovoljno papira pa ušteda ugl izbačeno.

 

.. netko će reći nema to veze s ekologijom, co2, klimom.. pa nema, ima, ovisi kako na to gledamo, sitno kao mali mrav iz rakusa malog mrava .. tad to ne vidimo, ili globalno pa je to opet jedan isti veliki biz, dok se sve zapravo nalazi u onoj sivoj-među zoni (između crno-bijelog, dana-noći..).

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
5 godina
offline
Re: Pretvaranje CO2 u gorivo – cinkov hidroksid ču
Fer-de-lance:

Gle, sad se netko sjetio reći fosilna goriva su izvor zla iako ne odustaju od korištenja istih. Problem je što su oni lopovi i blokiraju sve drugo, samo im treba uzeti subvencije i mana će pasti s neba. Zgodno je tom prilikom propustiti spomenuti činjenicu da je svaki veći biznis subvencioniran na ovaj ili onaj način. Ihush je spomenuo stanovradnju, subvencionirana je coca cola, govedina, kruh, metali, čipovi, hrana - apsolutno sve ali baš sve. Subvencionirani su i debili koji ne mogu završiti ni osnovnu školu, svaka čistačica i tako redom. Jednostavno nije problem u subvencijama već u tehnologiji. Treba nam nešto bolje, za to je potreban novac i volja da ga se potroši. Uzimanjem s jedne strane, dok alternativa nije spremna, vodi samo u poskupljenje. Primjer - uveden je cap and trade sustav koji je poskupio energiju u EU ali nije ništa promijenio. I onda dojde ograničenje CO2 po kilometru i odjednom (u jednom danu) električni auti imaju 15% udjela.
Ja rekoh
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice