Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

poruka: 118
|
čitano: 29.001
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje".
6 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
ansha kaže...

Post je za curice, pravi pastuh se slomi fizickim radom ili treningom i izgleda ko od stine odvaljen 

Pusti ti to, jučer sam odvalio 10km uz post. Nikih problema

14 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Paolo Maldini kaže...
ansha kaže...

Post je za curice, pravi pastuh se slomi fizickim radom ili treningom i izgleda ko od stine odvaljen 

Pusti ti to, jučer sam odvalio 10km uz post. Nikih problema

Nije dobro kombinirat post i naporne treninge, trast mi...

6 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Unos kalorija je dostatan za taj trening, samo je raspoređen u 2 veća obroka umjesto više manjih.
14 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Paolo Maldini kaže...
Unos kalorija je dostatan za taj trening, samo je raspoređen u 2 veća obroka umjesto više manjih.

Cekaj, rekao si post a sad spominjes 2 veca obroka?

6 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
ansha kaže...
Paolo Maldini kaže...
Unos kalorija je dostatan za taj trening, samo je raspoređen u 2 veća obroka umjesto više manjih.

Cekaj, rekao si post a sad spominjes 2 veca obroka?

 Jesi ti pročitao ovaj članak dobro. Stvar sa intermittent fasting je da se jede u intervalu u 8 sati ne da se ide na dijetu i jede salata. 3 obroka u 8 sati, ja nemogu toliko zato imam 2.

Poruka je uređivana zadnji put pet 28.9.2018 10:08 (Paolo Maldini).
14 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Paolo Maldini kaže...
ansha kaže...
Paolo Maldini kaže...
Unos kalorija je dostatan za taj trening, samo je raspoređen u 2 veća obroka umjesto više manjih.

Cekaj, rekao si post a sad spominjes 2 veca obroka?

 Jesi ti pročitao ovaj članak dobro. Stvar sa intermittent fasting je da se jede u intervalu u 8 sati ne da se ide na dijetu i jede salata. 3 obroka u 8 sati, ja nemogu toliko zato imam 2.

Nisam, pogledat cu. Znaci, sve sta uneses uneses unutar 8h perioda? Zapravo se svede na preskakanje vecere? To ja radim kad moram u tjedan-dva skinut 2-4kg...

Poruka je uređivana zadnji put pet 28.9.2018 10:34 (ansha).
6 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

Pa ako imaš 3 obroka dnevno da, sve se svodi da nema večere. A kako sam shvatio onda ne smiješ ni prigristi ništa iza ručka, tipa jabuku ili napolitanku jer odmah narušavaš post.

Poruka je uređivana zadnji put pet 28.9.2018 10:37 (Paolo Maldini).
14 godina
protjeran
offline
Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

Ja nemam stitnjacu pa jos i tu imam opciju finog "stelanja" brzine metabolizma povecavanjem doze sintetskog hormona   Samo onda srce pocne trokavat 

Moj PC  
0 0 hvala 0
15 godina
odjavljen
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
X3M kaže...

moze objasnjene molim vas

 

ne kuzim tocno kako i na koji nacin se posti, ovo sto pricate, neko kaze da se odradi 3-4 dana taj post jednom mjesecno, a drugi pricaju da poste vec 5 tjedana, pa mi sada nista nije jasno

 

sta i kako, mislim na ovaj 8/16 interval

 

hvala

Ne znam koliko si čitao članak i komentare, pa ću početi prvo s teoretskom osnovom, nakon koje će ti već biti jasnija ideja.

 

Naš metabolizam reguliraju razni hormoni. Jedan od bitnijih je inzulin koji regulira šećer u krvi, te metabolizam šećera i masti. Pojednostavljeno rečeno, bez inzulina šećer ostaje zarobljen u krvi i inzulin nam je nužan za normalno funkcioniranje (kod dijabetesa tipa 1 tijelo ne proizvodi dovoljno izulina). S druge strane, povišen inzulin blokira trošenje masnih zaliha i potiče pohranu viška šećera u masno tkivo. U prijevodu, povišen inzulin blokira mršavljenje i potiče debljanje.

 

Prilikom svakog obroka dolazi do inzulinskog skoka, a iznos tog skoka može varirati ovisno o vrsti hrane. Ako istu količinu kalorija rasporedimo pravilno tijekom dana, inzulin nam nakon svakog obroka skoči, te padne ispod razine ispod koje tijelo troši masne zalihe tek malo prije sljedećeg obroka (ili ne stigne ni pasti). Ideja ovog načina prehrane je da se unos kalorija skoncentrira u period od 8 sati tijekom dana, kako bi nakon tog perioda razina inzlina pala i kako bismo imali dulji period niske razine inzulina pri kojoj tijelo troši zalihe masti i nema potrebu spremati višak kalorija u salo.

 

Tu je još bitno istaknuti i da jednostavni ugljikohidrati brzo uđu u krvotog, zbog čega dođe do većeg skoka inzulina koji rezultira pohranom viška šećera. Kako inzulin počisti taj šećer u rezerve, ubrzo ostane visoka razina inzulina i niska razina šećera, što može dovesti do hipoglikemijskog šoka, ili češće do prejedanja jer tijelo traži slatko (što je začarani krug ako se unose jednostavni ugljikohidrati). Ovaj režim prehrane ne zabranjuje jednostavne ugljikohidrate, ali ako ih unosiš, vjerojatno nećeš uspjeti ustrajati u njemu.

 

 

Dakle, 3-4 dana mjesečno nema nikakvog smisla (mislim, bolje i to nego ništa, ali ne utječe značajno). 3-4 dana poste ljudi koji baš odrade post u komadu, što je vrlo upitno po pitanju omjera koristi i štete za organizam. Kod ovog režima posti se 16 sati, idealno svaki dan, a poželjno barem 3-4 dana u tjednu. Primjerice, doručkuješ u 9, ručaš u 13, večeraš u 17 i nakon toga do sljdećeg dana u 9 ne uzimaš ništa osim vode.

 

 

 

Ovaj režim prehrane nije pogodan (ili bi ga trebalo provoditi uz nadzor liječnika) za ljude s raznim metabolitičkim poremećajima, primjerice:

- poremećaji vezani uz regulaciju šećera u krvi

- poremećaj sinteze L-karnitina, posebno kod vegeterijanaca

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
16 godina
moderator
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
MrBlc kaže...
Kod ovog režima posti se 16 sati, idealno svaki dan, a poželjno barem 3-4 dana u tjednu. Primjerice, doručkuješ u 9, ručaš u 13, večeraš u 17 i nakon toga do sljdećeg dana u 9 ne uzimaš ništa osim vode.

Trebalo bi baš svaki dan, da ti se tijelo navikne na taj režim, a ne da je čovjek 3-4 dana u tom režimu i onda ga se izbaci iz njega na nekoliko dana pa onda idemo ponovno... Ne znam može li to dobro funkcionirati na dulje staze - stalno imati takve oscilacije... Ako se dobro sjećam iz nekog videa, kad je tijelo naviknuto na tri obroka dnevno, inzulin ti počne rasti otprilike u vrijeme obroka, kad tijelo očekuje da ćeš jesti, znači u osnovi te tjera da pojedeš nešto. Ako je to fakat tako, onda si čovjek koji bi želio biti na intermittent fastingu s prekidima radi štetu, jer će mu teže biti ostati na IF-u, jer tijelo nije do kraja odviknuo od tri obroda dnevno.

15 godina
odjavljen
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

Trebalo bi, ali je pitanje koliko ljudi to mogu održati jer to znači da se praktički bilo kakav večernji izlazak svodi na pijenje vode. Zamisli scenu, izvedeš curu na romantičnu večeru, ona jede, a ti sjediš za stolom s čašom vode, ili, ideš s ekipom na pivu na večer. To su sitni grijesi koje si volimo priuštiti koji put.

 

Vjerojatno je manji problem odstupati nakon perioda navikavanja, ali opet većina ne može održati baš svaki dan, pogotovo dok se ne navikneš na balans prehrane koja ti neće tražiti večeru.

 

Neki preporučuju krenuti s 3-4 dana, pa podizati polagano prema svakom danu, ali meni se čini da je lakše krenuti s 12/12 ili 10/14, pa lagano napredovati prema 8/16, s tim da bi i tu trebalo izbjegavati ugljikohidrate, pogotovo jednostavne, u vrijeme koje planiramo skresati. Znači, ako smo krenuli s 8 - 18 i planiramo doći na 9 - 17, onda prije 9 i iza 17 treba izbjegavati sve što naglo diže šećer ili inzulin.

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
7 godina
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
MrBlc kaže...

 

Prilikom svakog obroka dolazi do inzulinskog skoka, a iznos tog skoka može varirati ovisno o vrsti hrane. Ako istu količinu kalorija rasporedimo pravilno tijekom dana, inzulin nam nakon svakog obroka skoči, te padne ispod razine ispod koje tijelo troši masne zalihe tek malo prije sljedećeg obroka (ili ne stigne ni pasti). Ideja ovog načina prehrane je da se unos kalorija skoncentrira u period od 8 sati tijekom dana, kako bi nakon tog perioda razina inzlina pala i kako bismo imali dulji period niske razine inzulina pri kojoj tijelo troši zalihe masti i nema potrebu spremati višak kalorija u salo.

 

 

hvala na objasnjenju.

 

nema pojma o ovome pa bubam bezveze, recimo ovo sto si predlozio od 9-17 da se jede pa nakon toga ne

 

kako smo najaktivniji u tome vremenskom razdoblju, sta ne bi bilo logicnije da bas tada ne jedem nista, jer mi tada treba energija i neka tijelo onda trosi masti, jer nekako mi nema smisla jesti tokom dana kada sam aktivan i trosim to sve sto sam pojeo, a masti mi ostanu nepotrosene jer kad odmaram i spavam, organizmu ne treba sigurno niti priblizno toliko energije kao od 9-17, pa onda niti ne trosi nista masti u periodu posta?

 

hvala unaprijed

11 godina
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

Meni se ne sviđa ideja hranjenja u drugom djelu dana i po noći, tj sve nakon radnog dana.

 

Kako bi vi riješili kvalitetnu prehranu na radnom mjestu?!

coffe,coffe,coffe.....
15 godina
odjavljen
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
X3M kaže...

kako smo najaktivniji u tome vremenskom razdoblju, sta ne bi bilo logicnije da bas tada ne jedem nista, jer mi tada treba energija i neka tijelo onda trosi masti, jer nekako mi nema smisla jesti tokom dana kada sam aktivan i trosim to sve sto sam pojeo, a masti mi ostanu nepotrosene jer kad odmaram i spavam, organizmu ne treba sigurno niti priblizno toliko energije kao od 9-17, pa onda niti ne trosi nista masti u periodu posta?

Omjer unesenih i potrošenih kalorija je jednak jeo 9-17 ili 14-22, ali ćeš daleko lakše postiti od 17-9 nego od buđenja do 14 sati. Također, imati ćeš i bolju kvalitetu sna u takvom režimu, što je opet bitno za cirkadijalni ritam koji regulira metabolizam.

 

Tijelo spaljuje kalorije i dok spavaš, tako da nema straha.

 

metallic kaže...

Meni se ne sviđa ideja hranjenja u drugom djelu dana i po noći, tj sve nakon radnog dana.

 

Kako bi vi riješili kvalitetnu prehranu na radnom mjestu?!

To i jest najveći problem. Ako imaš čajnu kuhinju u kojoj možeš podgrijati dan ranije spremljeno jelo, na konju si. Ako ne, najbolje je ići na zdrava jela koja se mogu jesti hladna.

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
6 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
MrBlc kaže...

 

 Dakle, 3-4 dana mjesečno nema nikakvog smisla (mislim, bolje i to nego ništa, ali ne utječe značajno). 3-4 dana poste ljudi koji baš odrade post u komadu, što je vrlo upitno po pitanju omjera koristi i štete za organizam. Kod ovog režima posti se 16 sati, idealno svaki dan, a poželjno barem 3-4 dana u tjednu. Primjerice, doručkuješ u 9, ručaš u 13, večeraš u 17 i nakon toga do sljdećeg dana u 9 ne uzimaš ništa osim vode. 

Boldano je suština svega.

Čim sebe uvjeriš da si u "nekom dijetnom režimu" i ta tri obroka neće biti kao nekad. Bit će tri ali pošto si se uvjerio da skidaš salo jest ćeš manje obroke i tu nema ništa sporno. Osim toga, preporuča se vježbanje; aerobne vježbe za one koji smiju pa će i oni koji krenu na isprekidano gladovanje koji nisu nikada vježbali krenuti s vježbama a oni koji vježbaju pojačat će vježbe tako da je u svakom slučaju gubljenje kilograma neminovno.

 

Ne može me nitko uvjeriti da ćeš istim krkanjem hrane postići ikakve rezultate mršavljenja s metodom 16 h posta.

 

Većina tu piše o postu a 80% uspjeha skidanja sala je u smanjenju, ograničavanju jedenja kalorične hrane.

 

I pad bazalnoga metabolizma ima svoj doljnji limit pa se ne treba toga plašiti.

 

Nego, jučer sam pojeo tjesteninu s kupusom bez ulja u 19h. Do sad evo nisam ništa jeo, popio sam 4 dcl nezaslađene "tanke" turske kave.

Ja uopće nisam trenutno gladan e evo, prošlo je 18h od zadnjega obroka. Danas ću odraditi 24/0 a sljedećih dana (zato što radim pa me nerviranje tjera na hranu) 16/8 što nije nikakav bed pa bumo videli....

Pivu jučer nisam pio a i ne treba mi, nisam ovisnik.

 

EDIT; nego, ima nekakav alarm.

Imam kući aparatić za mjerenje cukra (kupio ga prije 4 godine i mjerim s njim staroj majci povremeno glukozu jer je uz starost i hipohondrica) i u jutro mi je bio 7.6 mmol/H  

slijedi redovito jutarnje i poslijepodnevno mjerenje te nakon obroka i 2 sata nakon obroka.

 

 

O nama će pričat ka i mi o Atlantidi, a možda i neće, ma jebo nas nemamo sreće
Poruka je uređivana zadnji put sub 29.9.2018 13:20 (Anđeo bez falinge).
8 godina
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Anđeo bez falinge kaže...
MrBlc kaže...

 

 Dakle, 3-4 dana mjesečno nema nikakvog smisla (mislim, bolje i to nego ništa, ali ne utječe značajno). 3-4 dana poste ljudi koji baš odrade post u komadu, što je vrlo upitno po pitanju omjera koristi i štete za organizam. Kod ovog režima posti se 16 sati, idealno svaki dan, a poželjno barem 3-4 dana u tjednu. Primjerice, doručkuješ u 9, ručaš u 13, večeraš u 17 i nakon toga do sljdećeg dana u 9 ne uzimaš ništa osim vode. 

Boldano je suština svega.

Čim sebe uvjeriš da si u "nekom dijetnom režimu" i ta tri obroka neće biti kao nekad. Bit će tri ali pošto si se uvjerio da skidaš salo jest ćeš manje obroke i tu nema ništa sporno. Osim toga, preporuča se vježbanje; aerobne vježbe za one koji smiju pa će i oni koji krenu na isprekidano gladovanje koji nisu nikada vježbali krenuti s vježbama a oni koji vježbaju pojačat će vježbe tako da je u svakom slučaju gubljenje kilograma neminovno.

 

Ne može me nitko uvjeriti da ćeš istim krkanjem hrane postići ikakve rezultate mršavljenja s metodom 16 h posta.

 

Većina tu piše o postu a 80% uspjeha skidanja sala je u smanjenju, ograničavanju jedenja kalorične hrane.

 

 Svakako je ograničenje unosa važno. Ali nisu sve kalorije iste. Primjerice fruktoza se pretvara direktno u masnoću a kako uvijek dolazi u paru s glukozom koja diže inzulin, tijelo ne koristi masnoće zbog povišenog inzulina te dolazi do potpunog spremanja masnoće dok si istovremeno brzo gladan jer količina unesene glukoze nije dovoljna za sve potrebe. Stoga, ako ne gladuješ dovoljno dugo (uz unos ugljikohidrata iznad minimalne količine koja je jako varijabilna od osobe do osobe), nikada nećeš doći u fazu korištenja sala za energiju. Fruktoze danas ima u praktično svakom komadu industrijski proizvedene hrane, sve što je zaslađeno, zaslađeno je kukuruznim sirupom koji je ima u povećanom omjeru. Isto tako, oko 30% ljudi je osjetljivo na glukozu pa kod njih tijelo burno reagira, vrlo brzo dolazi do povišenog inzulina koji se dulje zadržava. Ugljikohidrati bi trebali dolaziti u paru s vlaknima, a njih naprosto nema uopće, niti u jednom komadu industrijski prerađene hrane (zamrzavanje mahuna nije prerada).

 

Kaj se tiče vježbe u smislu skidanja kilograma - zaboravi. To je nemoguće bez ekstremnih napora koji su malo kome opcija. Umjerena fizička aktivnost je dobra jer poboljšava (smanjuje) inzulinsku rezistenciju, dostupna je gotovo svima i to je sve.

Ja rekoh
6 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Anđeo bez falinge kaže...

 

Ne može me nitko uvjeriti da ćeš istim krkanjem hrane postići ikakve rezultate mršavljenja s metodom 16 h posta.

Ako ti misliš da znanstveno istraživanje iz članka vrijedi manje od tvoje "logike" onda se tu nema šta dalje raspravljati.

6 godina
protjeran
offline
Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

Nisi shvatio Paolo. Moja logika se ne kosi s medicinskom znanosti.

 

Što se tiče Intermittent fasting dijete "znanost piše" da će se tek za dvije tri godine završiti istraživanja postoje li skrivene opasnosti.

 

Ako ne sačekamo konačan odgovor pametnijih ljudi od tebe i mene možemo i na Beyonce dijetu..

Za 22 dana 15 KG. nije loše. Veganska dijeta.

Je li sigurna ? Ne znamo.

Funkcionira li ? Da.

 

https://www.businessinsider.com/tried-22-day-revolution-beyonce-vegan-diet-weight-loss-2017-9

 

O nama će pričat ka i mi o Atlantidi, a možda i neće, ma jebo nas nemamo sreće
Poruka je uređivana zadnji put sub 29.9.2018 16:20 (Anđeo bez falinge).
 
1 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Anđeo bez falinge kaže...

Nisi shvatio Paolo. Moja logika se ne kosi s medicinskom znanosti.

 

Što se tiče Intermittent fasting dijete "znanost piše" da će se tek za dvije tri godine završiti istraživanja postoje li skrivene opasnosti.

 

Ako ne sačekamo konačan odgovor pametnijih ljudi od tebe i mene možemo i na Beyonce dijetu..

Za 22 dana 15 KG. nije loše. Veganska dijeta.

Je li sigurna ? Ne znamo.

Funkcionira li ? Da.

 

https://www.businessinsider.com/tried-22-day-revolution-beyonce-vegan-diet-weight-loss-2017-9

 

 Kad je prehrana u pitanju, čeka se do smrti. Margarinu (trans masti) je trebalo 40+ godina da se utvrdi da ga nije poželjno konzumirati i da se uvedu promjene u industriju.

 

Post je isproban, bio je konstanta u cijelom našem evolucijskom putu dok je prežderavanje pet puta dnevno izum star nekoliko desetljeća. Prije samo 100 godina nije bilo televizije i grickanja čipsa u pol dva ujutro da bi u pol šest već pio pola litre umjetnog soka zasećerenog umjetnim kukuruznim sirupom.

Ja rekoh
15 godina
odjavljen
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Pa svi i pišu da je konačni rezultat to da uneseš manje kalorija, međutim, tu psiha možda ima neki utjecaj, ali ne presudni. 8/16 režim prehrane sam po sebi smanjuje potrebu da se kalorije unose upravo preko regulacije inzulina. Povišenje inzulina potječe pohranu fruktoze u privremenu (jetra i mišići), te trajnu (salo) pohranu i, ukoliko potrošiš energiju koja ti je preostala na raspolaganju i onu iz privremene pohrane, a inzulin još nije pao dovoljno nisko, trajne rezerve su zaključane i tijelo ti traži još hrane. Iako je kalorijski unos dovoljan, ta energija tijelu nije na raspolaganju i ono traži hranu, a ako je ne dobije, pada bazalni metabolizam. 8/16 daje dovoljan vremenski okvir za potrošiti unesene kalorije iz rezervi i time možeš ostvariti kalorijski deficit bez osjećaja gladi i pada metabolizma ako ti je cilj izgubiti kilograme ili balans ako ti je cilj održati postignutu težinu.
Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
6 godina
protjeran
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Feudalac kaže...

 

 Kad je prehrana u pitanju, čeka se do smrti. Margarinu (trans masti) je trebalo 40+ godina da se utvrdi da ga nije poželjno konzumirati i da se uvedu promjene u industriju.

 

Post je isproban, bio je konstanta u cijelom našem evolucijskom putu dok je prežderavanje pet puta dnevno izum star nekoliko desetljeća. Prije samo 100 godina nije bilo televizije i grickanja čipsa u pol dva ujutro da bi u pol šest već pio pola litre umjetnog soka zasećerenog umjetnim kukuruznim sirupom.

 umjereno, umjereno, umjereno.......

ljudi nikako ne mogu shvatiti u čemu je problem i u tome je poanta.

 

ništa ti neće biti od povremene konzumacije margarina, pijenja umjetnog soka, hamburgera, pizze i sličnih poslastica.

 

prije samo 100 godina životni prosječni životni vijek je bio 47 godina, danas je 75.

danas pedesetogodišnjaci igraju rekreativno nogomet, tenis, basket prije 100 godina su bauljali smežurani po ulici. je li produljenju životnoga vijeka pomogao napredak medicine? >JE. 

je li prehrana odmogla> NIJE.

prije 100 godina bilo je na svijetu pet puta manje hrane nego danas za većinu civiliziranog svijeta.

prije 100 godina bilo je normalno odgojiti petero šestero djece, danas je prosjek dvoje i logično je da su ljudi jeli manje jer su imali manje i hrana je bila skupa.

 

previše je tu parametara da bi mogli donositi paušalne zaključke.

O nama će pričat ka i mi o Atlantidi, a možda i neće, ma jebo nas nemamo sreće
8 godina
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Anđeo bez falinge:

Statistika je zajebana stvar. Životni vijek nije bio kratak zato što su ljudi sa pedeset godina bili smežurani već je 10% djece umiralo pri porodu, mlade su kosile bolesti jer su bili gladni, pothranjeni, umirali su od drugih stvari koje su danas zbog higijene i medicine nepostojeće i tako nisu ni doživjeli pedeset. Tko je izbjegao te nesreće i doživio pedeset, nije bio nimalo lošijeg stanja nego danas, samo boljeg i normalno je doživio 70 i više kao i danas
Ja rekoh
8 godina
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
MrBlc kaže...
Pa svi i pišu da je konačni rezultat to da uneseš manje kalorija, međutim, tu psiha možda ima neki utjecaj, ali ne presudni. 8/16 režim prehrane sam po sebi smanjuje potrebu da se kalorije unose upravo preko regulacije inzulina. Povišenje inzulina potječe pohranu fruktoze u privremenu (jetra i mišići), te trajnu (salo) pohranu i, ukoliko potrošiš energiju koja ti je preostala na raspolaganju i onu iz privremene pohrane, a inzulin još nije pao dovoljno nisko, trajne rezerve su zaključane i tijelo ti traži još hrane. Iako je kalorijski unos dovoljan, ta energija tijelu nije na raspolaganju i ono traži hranu, a ako je ne dobije, pada bazalni metabolizam. 8/16 daje dovoljan vremenski okvir za potrošiti unesene kalorije iz rezervi i time možeš ostvariti kalorijski deficit bez osjećaja gladi i pada metabolizma ako ti je cilj izgubiti kilograme ili balans ako ti je cilj održati postignutu težinu.

Fruktoza je problematična jer u njenom metabolizmu nema povratne sprege za razliku od glukoze koju stanice uzimaju po potrebi u strogo kontroliranom režimu. Zbog toga se fruktoza odmah metabolizira, bez  inzulina, preferencijalno puni jetrene rezerve glikogena, opterećuje jetru, a ujedno utječe na mozak poništavajući povratnu spregu kojom povišena glukoza smanjuje apetit (bolje rečeno, obzirom da se gotovo sve regulacije u živom organizmu odvijaju putem suprotstavljenih procesa, povišena glukoza aktivira stanje sitosti a koji proces fruktoza prekida). Iako se vrlo mali dio fruktoze direktno metabolizira u masne kiseline, nakon unosa fruktoze trigliceridi u krvi značajno rastu. Mislim da je fruktoza otrov, uostalom, nakon unosa čiste fruktoze većina ljudi ima teže probavne smetnje.

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put pon 1.10.2018 0:43 (Feudalac).
6 godina
protjeran
offline
Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

FRUKTOZA

 

Najslađa je od svih monosaharida, iako slatkoća varira ovisno o formi. U kristalnom obliku dva puta je slađa od glukoze, a 1,73 puta od saharoze (običnog kućanskog šećera). Ako se otopi u tekućini, slatkoća se smanjuje.
U tkivu se razgrađuje brže od glukoze (pa je zato i vrlo popularna u športskim napitcima ili ljudima oboljelim od dijabetesa).
Fruktoza uglavnom putuje prema jetrima i tamo se može iskoristiti bez inzulina. U nedostatku inzulina, fruktoza ima sposobnost konvertiranja u glukozu u jetri i na taj način doprinosi rastu glukoze u krvi umjesto da se skladišti kao glikogen. Za razliku od saharoze i glukoze koji uzrokuju nagle promjene u razini glukoze u krvi, što kod dijabetičara može uzrokovati ometanje metaboličke kontrole, fruktoza se apsorbira mnogo sporije i uzrokuje samo manje promjene u razini glukoze u krvi. Dakle, fruktoza se upotrebljava kao zaslađivač kod šećerne bolesti jer njezino uzimanje ne dovodi do naglog porasta šećera u krvi kao što je to slučaj sa glukozom. No, prema najnovijim studijama, fruktoza je povezana s rizikom od obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2.Osim toga, upotreba fruktoznog sirupa (komercijalno proizvedenog iz kukuruza) u sveprisutnim napitcima smatra se jednim od uzroka epidemije gojaznosti (C/P WIKI)

 

 

Dakle, štetna je u tom smeću koje se dodaje hrani, zaslađenim  pićima, umjetno proizvedena dok se prirodna fruktoza sasvim drukčije metabolizira i nije štetna.

Opet se vraćam na pojam "umjereno".

Da je baš otrov, ne bih se složio.

SVE je otrov kad se unosi neumjereno.

O nama će pričat ka i mi o Atlantidi, a možda i neće, ma jebo nas nemamo sreće
Poruka je uređivana zadnji put pon 1.10.2018 8:51 (Anđeo bez falinge).
 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Anđeo bez falinge kaže...

Dakle, štetna je u tom smeću koje se dodaje hrani, zaslađenim  pićima, umjetno proizvedena dok se prirodna fruktoza sasvim drukčije metabolizira i nije štetna.

Umjetno proizvedena fruktoza? Kakva je to fruktoza, koja je razlika u odnosu na "prirodnu"?

 

Fruktoza je fruktoza. Ako sam to dobro negdje vidio, jedino eventualno bitno je konzumira li se s vlaknima (kao što je to slučaj u voću) jer onda to valjda uspori apsorpciju fruktoze (slobodno me netko ispravi ako ovo nije točno - to mi je ostalo u sjećanju kao argument za razliku između glukozno-fruktoznoga sirupa i "prirodne" fruktoze u voću). Znači, nema to nikakve veze s "umjetnom proizvodnjom" fruktoze (to je i dalje ista ona fruktoza iz kukuruza, samo što su odvojeni svi ili skoro svi ostali sastojci koji se inače uz nju konzumiraju u kukuruzu).

 

Al štetna (ili "štetna") je i dobivena iz Coca Cole, i dobivena iz banane. Ljudi se vole zavaravati zato što je nešto "prirodno", da to automatski znači da je zdravo, što je logički pogrešno razmišljanje.

 

Anđeo bez falinge kaže...

Opet se vraćam na pojam "umjereno".

Da je baš otrov, ne bih se složio.

SVE je otrov kad se unosi neumjereno.

Recimo to ovako - nije dobra za zdravlje. Nije esencijalna, znači ne moramo je uopće unositi u tijelo. Ali ako je već unosimo, bilo bi poželjno da je unosimo s vlaknima (u voću) i u ograničenim količinama. Ali ne moramo je unositi.

6 godina
protjeran
offline
Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

Biokemijski sastav nije drukčiji odn formula je ista. Pod umjetno sam mislio na glukozno fruktozne sirupe.

 

Fruktoza ima važnu ulogu u metabolizmu energije ljudskog tijela. Fruktoza ti je i glavni izvor energije za spermatozoide.
Također, fruktoza dio saharoze (saharoza glyukozyGlyukoza uključuje: izvor napajanja i fruktoza), ali je najslađi jednostavan ugljikohidrat. Fruktoza je i sastavni dio nekih složenih ugljikohidrata poput inulina i Levan. U obliku estera fosfora, fruktoza se nalazi u gotovo svim živim stanicama.
Fruktoza hrana se lako apsorbira u tankom crijevu, fosforilirane (uglavnom u jetri), a koristi se kao sirovina za formiranje glikogena.

 

Fruktoza ima izvrsnu toniku. Ona pruža tijelu više energije nego uobičajeni šećer. Monosaharid se akumulira u jetri kao glavni rezervni ugljikohidrat, nazvan glikogen. To pomaže tijelu da se brzo oporavi nakon opterećenja.

 

Fruktoza se može smatrati kao lako probavljiv šećer, ali je sporije nego glukoza apsorbira u crijevima i brzo nestaje iz krvi. Budući da je glavni količina fruktoze dolazi iz hrane zadržavaju u jetri, njegova uporaba u hrani ne izaziva supersaturacija da šećer u krvi.
Značajka fruktoze kao prehrambenog proizvoda je da se slađi od saharoze i apsorbira brže, tako da se postigne dovoljnu razinu slatkoće svojih proizvoda mogu se koristiti u manjoj količini, čime se smanjuje unos šećera.Osim toga, višak šećera povećava stvaranje masti iz svih hranjivih tvari –škrob, hrane i čak proteina. Kao rezultat toga, količina šećera u dnevnoj prehrani osobe je faktor koji regulira metabolizam masti. Povećana potrošnja šećera dovodi do kršenja metabolizma kolesterola i povećanog kolesterola u krvi (rizik od razvoja ateroskleroze). To je vrlo vrijedna kvaliteta, omogućuje korištenje fruktoze u prehrambenoj prehrani, čime se smanjuje kalorijski sadržaj jela za pretile pacijente.

Umjereno korištenje fruktoze pomaže u jačanju imunološkog sustava tijela.....

 

To je to što trenutno znanost govori aaaaaaa..... puno toga unosimo u sebe što nije esencijalno no ipak unosimo.

 

O nama će pričat ka i mi o Atlantidi, a možda i neće, ma jebo nas nemamo sreće
 
0 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje
Anđeo:

Ti si sada svašta napisao, a skoro sve je u suprotnosti s onom prethodnom porukom. Fruktoza se sporo apsorbira unesena kroz hranu, sama. U kombinaciji s glukozom i u većim količinama, djeluje katalitički i ubrzava apsorpciju i glukoze i fruktoze. Bila je ideja da se može davati dijabetičarima jer ne podiže inzulin i ima nešto manje kalorija, međutim jetra ju odmah uklanja iz krvi za razliku od glukoze koja putuje po cijelom tijelu pa ju sve stanice koriste i miču iz krvi sukladno razini inzulina a jetra može manji dio spremiti u rezerve glikogena. Energetski, fruktoza daje neto 25,5 molekula ATP-a dok glukoza daje 29,5. Obzirom da se gotovo sva fruktoza zadrži u jetri, tj metabolizira, ona je natprosječno opterećena pa jetrene stanice u roku nekoliko dana mogu postati rezistentne na inzulin. Osim toga, ona poništava signalizaciju sitosti i dovodi do povećanog unosa hrane tako da je kontraproduktivna za kontrolu kalorijskog unosa. Metabolički put fruktoze u jetri je put etanola.

Fruktoza koje ima u voću, konzumirana u tom obliku se toliko sporo apsorbira da samo tanko crijevo uspijeva metabolizirati gotovo svu fruktozu. To je razlika “umjetno” od prirodnog.
Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put pon 1.10.2018 15:25 (Feudalac).
16 godina
moderator
offline
Prehrambeno-vremenski prozor u zdravlje

Iiiiiii? Da čujemo rezultate! Bliži se godina dana od teme/rasprave...

 

Ja sam spao s 83 na 78 s intermittent fastingom, jedno kraće vrijeme sam došao i do 77, ali nisam se osjećao baš u naponu snage. Mada mi je bilo fora to što mogu biciklom odvaliti preko 20 kilometara na tašte, a da te me primi glad ili da ne ostanem bez energije.

 

Postalo mi je jasno da ću s tom kilažom i prehranom biti gladan češće nego bih želio biti gladan i da neću imati snage koliko bih želio. Pa sam probao primiti utege u ruke. Doma sam imao uteg sa šipkom od 25 kila i dvije bučice s po 12,5 kila svaka. Ispočetka je to išlo užasno loše, teško (a nije mi palo na pamet da skinem koju ploču s utega ), bolovi u rukama, laktovima, mislio sam da ću morati odustati da si ne napravim nekakvu trajnu štetu na zglobovima. Al nisam odustao. Vježbao do pojave bola u laktovima pa odložio utege do sutra.

 

Idućih mjesec dana skoro da nisam nikakve promjene primijetio na sebi, ali mogao sam dići više i uz manje problema, manje bola, manje straha od ozljede (počeo sam gledati na YouTubeu videe od Athlean-X-a kako pravilno izvoditi vježbe), te sam mogao više jesti, a da mi se to ne pozna na kilaži. Dok sam bez vježbanja nerijetko imao dane sa samo jednim velikim obrokom, nakon što sam počeo vježbati u pravilu sam imao dva velika obroka, s tim da sam se za ručak prežderavao. I nastavio sam s tim, i eto sad pola godine nakon početka vježbanja i dalje sam na intermittent fastingu, a gladan sam samo kad ustanem ranije nego inače (pogotovo ako sam dan prije pojeo puno loših ugljikohidrata) pa onda imam puno do prvog obroka u danu. Ne štedim se dok jedem (mada se više ne prežderavam za ručak), ne izbjegavam slatko (mada to obično onda znači da pojedem jedan sladoled dnevno - ne više) i dnevno popijem 1-2 proteinska šejka. Mjesecima sam držao težinu na 78 kila, no sad sam na 80 kila, struk mi je osjetno uži nego prije posta, kad sam imao 83 kile (ali nešto širi nego sam 78 kila), a nikad prije nisam imao takve mišiće.

 

Tako da sad vidim da samo intermitent fasting nije dovoljan za optimalnu kilažu, optimalno zdravlje, nego treba biti uparen s vježbanjem. Pogotovo muškima, koji prirodno imaju veću mišićnu masu, odnosno lakše je povećaju. Veća mišićna masa, osim svih ostalih koristi (veće snage, što znači i lakše obavljanje fizičkih poslova), ima i tu korist da podiže bazalni metabolizam, znači tijelo i u stanju mirovanja onda troši više kalorija. Drugim riječima, veća mišićna masa znači da možeš jesti više onog što baš i ne bi smio ili trebao jesti. 

 

Kad se sve uzme u obzir - topla preporuka za intermittent fasting, pomoći će vam ako se ne hranite optimalno (ako ne izbjegavate slatko) - to bi većini koja ima problem s kilažom ili se jednostavno želi stesati trebao biti prvi korak i trajna promjena "životnog stila". Drugi je - vježbanje! I to ne trčanje na duge staze, nego vježbanje s otporom (tak se to zove?), znači vježbanje s utezima ili kalistenika (vježbanje pri kojem je uteg vaše tijelo).

 
2 0 hvala 0
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice