Znam sličnu priču - samo obrnutu! Otac je dao sinu (od 10 godina) da modelom od lego kockica riješi mehanizam djelovanja (i inhibicije) reverzne RNA-transkriptaze, enzima ključnog za djelovanje (i ubijenje) virusa AIDS. I mali je u tome uspio.
Ima jedan problem s upotrebom parmanentnih magneta: trebat će ih fest hladiti. Magneti naime gube magnetičnost na dosta niskoj temperaturi (Curieova temperatura). Istina i zavojnice za generiranje promjenjivog magnetskog polja moraju se hladiti (radi smanjenja el. otpora uslijed supravodljivosti), no ovdje će to biti - čini mi se - teže učiniti.
Ima jedan problem s upotrebom parmanentnih magneta: trebat će ih fest hladiti. Magneti naime gube magnetičnost na dosta niskoj temperaturi (Curieova temperatura). Istina i zavojnice za generiranje promjenjivog magnetskog polja moraju se hladiti (radi smanjenja el. otpora uslijed supravodljivosti), no ovdje će to biti - čini mi se - teže učiniti.
Ma nema brige, dobit će Zarnstorff jr. opet neku zadaću pa će tata osmisliti hlađenje 
Bilo bi zanimljivo da se napise malo detaljnije po cemu je ta ideja toliko naprednija u usporedbi s onim sto koristi https://en.wikipedia.org/wiki/Wendelstein_7-X s obzirom da je ovaj u eksperimentalnom pogonu od 2015.
Jer sigurno nije to da se samo koriste permanentni magneti, jer bi to naravno svima drugima palo napamet, al je zbog tehnickih poteskoca bilo neizvedivo.
EDIT: Uspio sam nac orginalni clanak: https://journals.aps.org/prl/abstract/10.1103/PhysRevLett.124.095001
Glavna ideja je da su permanentni neodimium boron magneti postali dovoljno snazni za primjenu u stellarotoru, a glavni benefit je drasticno pojednostavljenje dizajna supravodljivih zavojnica.
Problem nije u upotrebi permanentnih magneta, nego zašto se oni upotrebljavaju. Najveći problem je stabilizacija magentskog polja oko i u plazmi. Peranentnim se to magnetima očito lakše postiže, što očito nikom prije nije palo na pamet.
Problem nije u upotrebi permanentnih magneta, nego zašto se oni upotrebljavaju. Najveći problem je stabilizacija magentskog polja oko i u plazmi. Peranentnim se to magnetima očito lakše postiže, što očito nikom prije nije palo na pamet.
a mogli su samo tu na forumu, pod "razni hardverski problemi", postaviti pitanje: 
KV kvantni mehaničar (0 dana): pomoć ljudi! nemogu plazmu stabiliizrat. sve sam probo, zvao susjede, advokata, ovlašteni servis za fuzijske reaktore. niko pojma nema. a još mi je pod garancijom. dali imam prava kao korisnik.
Problem nije u upotrebi permanentnih magneta, nego zašto se oni upotrebljavaju. Najveći problem je stabilizacija magentskog polja oko i u plazmi. Peranentnim se to magnetima očito lakše postiže, što očito nikom prije nije palo na pamet.
A osim toga, čini mi se da bi se upotrebom permanentnih magneta drastično smanjila količina potrebne energije za održavanje snažnog magnetskog polja koje je potrebno za stabilizaciju plazme, te bi tako stelarator trošio puno manje struje potrebne za svoj rad i vjerojatno bi prije dosegao lawsonov kriterij - veća proizvodnja energije od količine uložene energije. Do sada ni jedan tokamak nije dosegao lawsonov kriterij, baš zbog goleme količine energije potrebne za uspostavu magnetskih polja. Vjerujem da hlađenje neodimijskih magneta, potrebno zato da ne prijeđu Curievu temperaturu i ne izgube svoju magnetičnost ne bi trebalo biti preteško, pošto je magnete sasvim dovoljno držati na sobnoj temperaturi, a ne blizu apsolutne nule, što je potrebno za zavojnice od supravodljivih materijala.
Izvrstan clanak i jos bolja rasprava na forumu!
Hvala i za Subject Zero Science YT kanal, od danas sam se pretplatio.
Stvarno zanimljiv članak a i tema, svakako.
No, mene sada zanima jedna činjenica, obzirom su danas u trendu i modi električna vozila, koliko bi se to moglo povezati sa električnim autima, ili kamionima, brodovima, podmornicama, avionima jednom ?!
Ima li uopće to povezivati smisla, obzirom ću morati opako početi obnavljati gradivo iz fizike!
Stvarno zanimljiv članak a i tema, svakako.
No, mene sada zanima jedna činjenica, obzirom su danas u trendu i modi električna vozila, koliko bi se to moglo povezati sa električnim autima, ili kamionima, brodovima, podmornicama, avionima jednom ?!
Ima li uopće to povezivati smisla, obzirom ću morati opako početi obnavljati gradivo iz fizike!
Stellarator (a i tokamak) su tehnlogije za nuklearne reaktore budućnosti. U prilozenom videu ima detelje za pretpostavljenu povrsinu - 840m3 za ITER te 30m3 za Wendelstein 7-X. S obzirom na te dimenzije, jedina eventualna ugradnja u sredstva transporta bi mogla biti u gigantske podmornice ili brodove. Primarna namjena je definitivno zamjena za klasicne fisijske nuklearke.
Jedina smislena veza koju ja vidim je da se energija koju troše električna vozila proizvodi na ekološki prihvatljiviji način nego do sada. Ono što je kolega iznad naveo je i jedan od razloga zašto nemamo drumska vozila na nuklearni pogon. Možda bi se mogli napraviti dovoljno mali fisijski reaktori koji bi mogli stati u vozilo, ali je problem sve ono oko reaktora što je potrebno da on radi na siguran način, a to je preveliko da bi bilo isplativo ugurati u vozilo. A poznato je da se koriste nuklearni reaktori u podmornicama i na nosačima aviona, možda eventualno ako uspiju napraviti fusijski reaktor, uspiju ga dovoljno smanjiti da stane na neko plovilo.
