Pijemo li radioaktivnu vodu?

poruka: 44
|
čitano: 3.967
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Pijemo li radioaktivnu vodu?".
2 mjeseca
online
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?
dejo6 kaže...
BarbaVeli kaže...

Zanima me pijemo li zdraviju vodu nego prije 100, 200 i više godina?

 Očito da pijemo zdraviju vodu kad više ljudi ne oboljevaju masovno od kolere i dizenterije.

Keso kaže...

Znamo li od kuda toliki porast pojavnosti raka u ljudi? (pustimo smrtnost, nego POJAVNOST se povećala!!!) Postoji neki konkretan uzrok. Da li je netko to ozbiljno istraživao? Radi se o životima stotina tisuća ljudi, nije baš "nebitno". Danas nema čovjeka kome netko u bližoj ili daljoj obitelji nema rak, a oboljeti će još njih.

 Bolja diagnostika, duži životni vijek, a i hrana ima veze.

 Da pridružim graf, Life expectancy, mnogima će biti jasnije, upitajmo se zašto je prosječni životni vijek bio tako nizak do prije stotinjak godina...

Istina je da živimo u najboljim vremenima u cjelokupnoj ljudskoj povijesti.

 

 

Poruka je uređivana zadnji put sub 19.9.2020 18:26 (nemrem_stara_mi_sere).
12 godina
offline
Pijemo li radioaktivnu vodu?

moja voda doma je radiopasivna i samo sluša radio u kuhinji. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
8 0 hvala 0
11 godina
offline
Pijemo li radioaktivnu vodu?

Što osiromašeni Uran treba u municiji koja se ispaljivala na ovim prostorima, i ima li veze s naglim skokom malignih bolesti?

Ovdje samo načinju pitanje:

Idi i radi nešto korisno!
 
0 0 hvala 0
5 godina
offline
Pijemo li radioaktivnu vodu?

mGT kaže:

Vi kao kemičar bi trebali znati što još uvijek curi iz te nuklarke u more i to nakon 9 godina, ili ste mišljenja da je ipak prevelika količina morske vode da bi negdje mogle biti posljedice ?

Ne trolam ,zanima me Vaše mišljenje, ipak znate više o tome neg svi mi na forumu zajedno.

 
Nisam se dosad javio jer ne znam što curi i koliko curi. I upravo tu leži zamka. Kako i koliko? Koji izotopi? Koliko je od njih more kontaminirano? Koliko se te radioaktivnosti na kraju dospije u prehrambeni lanac čovjeka? Sve to treba istražiti, pa tek onda reći je li sve to opasno ili nije. Ovako se stvara panika, kao oko Černobila i Fukushime u Zagrebu (koje nisu imale nikakve objektivne posljedice po  zdravlje ljudi u Hrvatskoj). Evo, čitam jednu staru studiju o mogućim posljedicama potonuća nuklearne podmornice i oslobađanja svih fisionih produkata iz njezina reaktora u okolnu vodu (što se ne može dogoditi, jer su oni višestruko zaštićeni). Zaključak: "Stvarna opasnost od kontaminirane morske vode bila bi samo unutar granice od jedne nautičke milje". Tako će biti i kod reaktora u Fukushimi. Radioaktivnost se  razrijedi morskim strujama. Koliko i koliko brzo? To opet ovisi o morski strujama u tim vodama, o kojima ne znam ništa. Dakle, vrlo kompleksan problem  koji nije moguće riješiti bez temeljitih istraživanja (poput ovog napravljenog u Zagrebu). Što se pak raka tiče, opet ista priča. Na kompleksnu pojavu pokušava se dati jednostavan odgovor. Rak nije jedna bolest, nego skup mnogo bolesti koje mogu biti izazvane mnogim uzrocima: mutagenim tvarima, radioaktivnim izotopima, ultraljubičastim zračenjem (melanom), virusima, fizičkim nadražajima, a usto se organizam protiv njih može ili ne može - ovisno o vrsti raka - braniti imunitetom. Postoje usto i nasljedni faktori. Jasno je stoga da se na pitanje zašto sve više oboljevamo od raka ne može dati jednoznačan odgovor, npr. "zbog radijacije" ili "zbog pesticida u hrani". Sve što sam rekao pokazuje kako je važno raditi biomedicinska i ekotoksikološka istraživanja i o njima na primjeran način informirati javnost. Polaziti od egzaktnih podataka, od izvornih znanstvenih radova, a ne od brbljarija po forumima i proklamacija raznih građanskih udruga od kojih može proizići samo šteta: širenje panike i neurotiziranje pučanstva. Tvrdnje poput "Velika opasnost prijeti, ali o njoj ne smijemo - zbog zavjere - ništa znati",  slična je riječima roditelja iz građanskog društva u 19. stoljeću: "Velika opasnost prijeti djevojkama od mladića, no o njoj - jer je seks bio tabu - ne smije djevojka ništa znati." I kao što su onda neuroze bile uzrokovane seksom, danas su uzrokovane ekologijom. 
 
6 0 hvala 4
12 godina
offline
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?
Keso kaže...

Što osiromašeni Uran treba u municiji koja se ispaljivala na ovim prostorima, i ima li veze s naglim skokom malignih bolesti?

Ovdje samo načinju pitanje:

Uran, pisan velikim slovom, je planet Sunčeva sustava. Uranij, pisan malim slovom, kemijski je element.

 

Što se tiče samog pitanja, s obzirom da je uranij teški metal iznimno velike gustoće (cca. 19000 kg/m3), upravo ga to kvalificira u vojnoj upotrebi. Dakle, velika gustoća znači veliku prodornost, a to omogućava veću učinkovitost oružju. Kao teški metal, uranij je zagađivalo okoliša i kemijski je toksičan. Samim time može biti povezan s učestalosti karcinoma. Doduše, osobno nikad nisam tražio studije koje bi se time bavile.

11 godina
offline
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?
Keso kaže...

Što osiromašeni Uran treba u municiji koja se ispaljivala na ovim prostorima, i ima li veze s naglim skokom malignih bolesti?

Ovdje samo načinju pitanje:

 Gust je pa je dobar za probijanje oklopa, ali nema veze s malignim bolestima. Osiromašeni uran nije jako opasan.
Dobar tekst o tome: http://ljudilazi.blogspot.com/2017/07/uranijum-obogacen-zabludama.html

9 godina
offline
Pijemo li radioaktivnu vodu?

Kad smo već kod vode, koristi li itko Šungit (Shungite) za pročišćavanje/filtriranje vode? Nešto sam čitao o tome, ali zbog manjka vremena teško mi je tražiti stručnije analize i mišljenja.

Je li to provjereni mineral ili još jedna od alternativno-komercijalnih izmišljotina? Navodno upija i razna zračenja, poput EMF-a. Mene više zanima s aspekta "čišćenja" vode od raznih toksina, teških metala i slično.

 
0 0 hvala 0
2 godine
offline
Pijemo li radioaktivnu vodu?

Gospodine Raos, kemiju zbilja imate u malom prstu, ali što se fizike tiče, skupa s tom gospodom i gospođama sa IMI-ja djelujete mi kao penzionirani radnici lokalne pilane.
Izotopi cezija i stroncija su relativno jaki emiteri beta i gama ionizirajućih čestica/zračenja, ali komercijalni reaktori proizvode također i na desetke kraće ili dužeživućih alfa-emitera, i spomenuta gospoda se tu mogu slikati sa svojim gama-spektrometrom.

Evo mala ilustracija koliko je zapravo komplicirano mjeriti koncentracije alfa-emitera čak i u neposrednoj blizini njihovih izvora - kao s podova reaktorskih zgrada u Fukušimi:
"We have developed an alpha particle imaging detector that can measure the energy spectrum and the two-dimensional distribution of alpha particles by combining a cerium-doped Gd3(Ga,Al)5O12 (Ce: GAGG) scintillator with a silicon photomultiplier (SiPM). This detector has good energy resolution (~13% full width at half maximum (FWHM)) and high spatial resolution (0.6 mm FWHM) for 5.5 MeV alpha particles. Furthermore, its beta and gamma sensitivity can be reduced by setting the thickness of the Ce: GAGG scintillator to 0.05 mm.

In this study, we measured alpha emitters in the reactor building of FDNPP for the first time by using the developed alpha particle imaging detector. The features of radionuclides of alpha emitters in the reactor building of FDNPP were clarified by these measurements."
https://www.nature.com/articles/s41598-018-36962-4


A koliko su spore visokoenergetske alfa-čestice bezazlene najbolje bi vam mogao objasniti Aleksandar Litvinjenko, no na žalost nemože jer ga je ubila alfa-emisija iz polonija-210 koju niti tri tjedna intenzivnih radioloških pretraga nije uspjelo detektirati, premda je čovjek progutao količinu 200x veću od letalne i pokazivao znake kronične radijacijske bolesti, nego je tek jedan nuklearni fizičar zbunjenim liječnicima pred Litvinjenkov kraj objasnio o čemu bi se moglo raditi.

Iz istog razloga je opasno u ocean proliti i milion tona one sakupljene vode kojom su oplahivali oštećene reaktore u Fukušimi - jer ju od kontaminacije sa nekima od 60-tak vrsta radioizotopa alfa-emitera (pored beta-emitera tricija koji se jednostavno ne može ukloniti) koje taj tip reaktora proizvodi, nisu u dozvoljenoj koncentraciji (čak niti po preniskim japanskim standardima zaštite od ionizirajućih zračenja) uspjeli pročistiti niti sa oba TEPCO-va filtrirajuća sistema.



A što se tiče vode s ledenjaka, nju bih najzadnju pio, evo zašto:
"The world's ice is rapidly disappearing, but not without a trace. Ancient artifacts, frozen corpses, long-dead viruses and loads of trapped greenhouse gases are the parting gifts left behind as Earth's melting glaciers and permafrost retreat. And now, thanks to ongoing global research, a new (and concerning) item can be added to that list: nuclear fallout.

In a recent survey of glaciers around the world, an international team of scientists discovered elevated levels of fallout radionuclides — radioactive atoms that result from nuclear accidents and weapons tests — in every single glacier studied."

https://www.livescience.com/65230-nuclear-fallout-trapped-in-glaciers.html

Poruka je uređivana zadnji put uto 13.10.2020 0:21 (Al Crane).
 
0 0 hvala 0
2 godine
offline
Pijemo li radioaktivnu vodu?

Inače, i tijekom normalnog rada komercijalni nuklearni reaktori proizvode i u zrak (i vodu) ispuštaju na desetke tipova radionuklida, u količinama koje je sama sebi dozvolila i s nadzorom koji je sama sebi propisala nuklearna industrija.


"The IAEA recommends to consider 29 radionuclides for assessment of the environmental impact during the normal operation of nuclear power plants. According to analysis of radioactive effluents there are more than 35 radionuclides were found in releases of NPP in Korea. The approach of the European Commission suggests the organization of monitoring of 11 key radionuclides, providing control over the list of 33 radionuclides. The analysis of list of detected radionuclides in European NPPs discharges during last 5 years demonstrated a common nomenclature of controlled radionuclides: 101 radionuclides and 5 integral indicators. Tritium (3H) and three integral indicators (Σ iodine, Σβ + γ, Σ radioactive noble gas) are monitored in atmospheric releases at all European NPPs. Another 35 radionuclides are monitored in atmospheric releases at half or more of the European NPPs. Less than 50% of the European NPPs control the additional 67 radionuclides in their releases.

In the period from 2003 to 2017, Russian regulatory authorities require to control only 4 radionuclides (60Co, 131I, 134Cs, 137Cs) and 1 integral indicator (Σ radioactive noble gas) in atmospheric releases from Russian NPPs, declaring that “they form 98% of the annual effective dose to public”. However, model estimates for European NPPs with different types of reactor installations showed that the main contributors to the effective dose from atmospheric releases are 14C and 3H.
The absence of tritium and carbon-14 control in the atmospheric releases of Russian nuclear power plants led to underestimation of the effective dose up to 25% for LWGR and 98% for PWR. The existed methods and approaches to radioactive airborne releases control of Russian NPPs did not fit the new regulatory requirements of Russian Federation.
Moreover, if controlled radionuclide is absent in the atmospheric releases, the concentration corresponding to a half of the detection limit should be taken into account for regulation purposes."

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1738573318305746


Pa, dame i gospodo sa IMI-ja, kad ćete uzeti svoje cincilatore u ruke i početi mjeriti i te emisije?

 
0 0 hvala 0
2 godine
offline
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?
danen kaže...

Evo, čitam jednu staru studiju o mogućim posljedicama potonuća nuklearne podmornice i oslobađanja svih fisionih produkata iz njezina reaktora u okolnu vodu (što se ne može dogoditi, jer su oni višestruko zaštićeni).. 

 
Nemože se dogoditi? Ta studija mora da je zbilja jako stara, pisana još u doba tovariša Staljina, jer danas stvari stoje ovako:

"The reactors from the submarines K-11, K-19 and K-140, plus the entire submarine K-27 and spent uranium fuel from one of the old reactors of the Lenin-icebreaker have to be lifted and secured.

Also, the submarine K-159 that sank north of Murmansk while being towed for decommissioning in 2003 have to be lifted from the seafloor, the experts conclude.

Special priority should be given to the two submarines K-27 in the Kara Sea and K-159 in the Barents Sea.

The study report made for Rosatom and the European Commission has evaluated the costs of lifting all six objects, bringing them safely to a yard for decommissioning and securing the reactors for long-term storage.

The estimated price-tag for all six will €278 millions, of which the K-159 is the most expensive with a cost of €57,5 millions. Unlike the submarines and reactors that are dumped in relatively shallow waters in the Kara Sea, the K-159 is at about 200 meters depth, and thus will be more difficult to lift.

Lifting the K-27, transporting to a shipyard for decommissioning and long-term storage in Saida Bay will come at a price of €47,7 millions the report reads.

The work can be done over an eight years period, according to the expert.
https://thebarentsobserver.com/en/ecology/2020/03/lifting-russias-accident-reactors-arctic-seafloor-will-cost-nearly-eu300-million



Cuker komt culect... 
"But, as the expert-group underlines, the €278 millions funding does not exist in any Russian Federal budgets today."


 

"17 ships and barges loaded with radioactive waste are dumped here. So are 17,000 containers with radioactive waste. Even worse, along the east coast of Novaya Zemlya is 16 nuclear reactors dumped, six of them with spent uranium fuel still on board."

Konzumiranje triju ili više obroka ribe tjedno smanjuje rizik od razvoja raka crijeva, rezultati su najnovijeg istraživanja britanskih znanstvenika... 


Poruka je uređivana zadnji put uto 13.10.2020 1:28 (Al Crane).
2 godine
offline
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?
Keso kaže...

Znamo li od kuda toliki porast pojavnosti raka u ljudi? (pustimo smrtnost, nego POJAVNOST se povećala!!!) Postoji neki konkretan uzrok. Da li je netko to ozbiljno istraživao? Radi se o životima stotina tisuća ljudi, nije baš "nebitno". Danas nema čovjeka kome netko u bližoj ili daljoj obitelji nema rak, a oboljeti će još njih.

 
Da, netko (Američka Akademija Znanosti) je to htio ozbiljno istražiti, ali netko drugi (Američka Nuklearna Regulatorna Komisija) je to neozbiljno sabotirao.
https://www.ocregister.com/2017/02/06/nrc-nuked-cancer-study-assuming-no-link-between-reactors-and-disease-records-show/

Poruka je uređivana zadnji put uto 13.10.2020 2:58 (Al Crane).
12 godina
online
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?
Al Crane kaže...

 a cerium-doped Gd3(Ga,Al)5O12 (Ce: GAGG) scintillator with a silicon photomultiplier (SiPM)

 Znači cincilator stvarno postoji?!? A gefufna?

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
2 godine
offline
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?
Visak kaže...
Al Crane kaže...

 a cerium-doped Gd3(Ga,Al)5O12 (Ce: GAGG) scintillator with a silicon photomultiplier (SiPM)

 Znači cincilator stvarno postoji?!? A gefufna?

 

To treba pitati one stručnjake šta u bananama računaju ionizirajuća zračenja.

4 godine
offline
Re: Pijemo li radioaktivnu vodu?

Banane su ti zapravo jako dobar orijentir za ionizirajuće zračenje.

Npr. pola bijelog kruha = jedna banana.

Žena te ne istjera na kauč i spavaš s njom u krevetu == dvije banane  (ako sam dobro upamtio graf).

Tak da ne seri po bananama bezveze !!!

 

 

Kruha i igala...
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice