Ako se voze kao pojedinci kod nas .. i nije neko čudo.
vjerojatno zbog malih kotača, ako romobil dodje do neke rupe koju je teže primjetit a kotač lijepo pada u nju onda sigurno nije lijep pad.
Debilni prevoz.
Što fali električnim biciklima?
19 udesa na 100.000 ljudi je smijesno mali broj.
Prošli tjedan izađem iz mlinara i zagrizem calzone šunka sir i kreten me odiza okrzne na tom sranju,calzone ostao u ustima a škartoc mi ispao.
Horor
A za e-bike podržavam ako si starac,imaš zdravstvenih problema ili jednostavno nemaš kondicije nikako i ne želiš uopće nabiti kondiciju.
A ako imaš novaca kao austrijski penzić da odvojiš 5000€ za e-bike pf samo daj.
Sjedi 1
ja kao vozač tog čuda gledam ljude koji kao muhe bez glave hodaju - svi zapiljeni u mobitele i hodaju na "random at best".
Prije par dana vidim tipa kako šeće psa i bulji u mobitel, usporim na brzinu skoro da moram sići sa romobila (znaci 2-3kmh - AKO I TOLIKO) da ga zaobiđem jer je pas na istezljivom povodcu te je otišao na drugu stranu nogostupa i tip se ZABIJE U MENE - (jer... muha...) padne mu mobitel na pod i počne srat kako vozim... i ja ga ostanem gledati u "shock and awe" kao da smo u bizarro svijetu (?!?)
najgore od svega... gledam reakcije ljudi kada prođeš pored njih - pogledi kao da si im uzeo 40% plaće jer si prošao pored...
pretpostavljam da se ljudi trebaju naviknuti na to ali ono... come on...
eto, ja sam napravio 550km sa mojim čudom i nisam se zabio u nikoga...
bo...
19 udesa na 100.000 ljudi je smijesno mali broj.
Zavisi kako se uzme.
U Hrvatskoj godišnje u prometu ima nešto manje od 8 poginulih na 100.000 ljudi.
Da li je i to smješno mali broj?
Inače, povećanje broja ozlijeđenih na e-romobilima u odnosu na bicikliste nije ništa začuđujuće, kada se zna da e-romobili postižu veće brzine (veća brzina -> veća sila kod udarca -> teže posljedice).
Što fali električnim biciklima?
Motor sa unutrasnjim izgaranjem, po mogucnosti dizel. Pozeljno je da truje sve oko sebe i da radi brm brm brm.
ja kao vozač tog čuda gledam ljude koji kao muhe bez glave hodaju - svi zapiljeni u mobitele i hodaju na "random at best".
Prije par dana vidim tipa kako šeće psa i bulji u mobitel, usporim na brzinu skoro da moram sići sa romobila (znaci 2-3kmh - AKO I TOLIKO) da ga zaobiđem jer je pas na istezljivom povodcu te je otišao na drugu stranu nogostupa i tip se ZABIJE U MENE - (jer... muha...) padne mu mobitel na pod i počne srat kako vozim... i ja ga ostanem gledati u "shock and awe" kao da smo u bizarro svijetu (?!?)
najgore od svega... gledam reakcije ljudi kada prođeš pored njih - pogledi kao da si im uzeo 40% plaće jer si prošao pored...
pretpostavljam da se ljudi trebaju naviknuti na to ali ono... come on...
eto, ja sam napravio 550km sa mojim čudom i nisam se zabio u nikoga...
bo...
Pa zavisi gdje zivis u nekim zemljama u EU nije dozvoljeno da vozis bajk, romobil po plocniku.
Pa zavisi gdje zivis u nekim zemljama u EU nije dozvoljeno da vozis bajk, romobil po plocniku.
Nema to veze. Taman nam treba da se ljudima propisuju takve gluposti, katastrofa.
I biciklom normalan čovjek može voziti po pločniku, uspori, stane kada je nzgodna situacija, sve se lako riješi kad su ljudi normalni.
Ovo s pješacima na mobitelu nije ništa novo i bilo tko tko sudjeluje u prometu a da STVARNO ne sudjeluje je problem.
19 udesa na 100.000 ljudi je smijesno mali broj.
Zavisi kako se uzme.
U Hrvatskoj godišnje u prometu ima nešto manje od 8 poginulih na 100.000 ljudi.
Da li je i to smješno mali broj?
Inače, povećanje broja ozlijeđenih na e-romobilima u odnosu na bicikliste nije ništa začuđujuće, kada se zna da e-romobili postižu veće brzine (veća brzina -> veća sila kod udarca -> teže posljedice).
udes na romobilu i smrt u prometu i nisu bas usporedive kategorije
Ovo ti je brm, brmmmm, brmmmmmmm
Ne uspoređujem ja udes na romobilu sa smrtno stradalima u prometu, nego 19 nečega na 100.000 sa 8 nečega na 100.000.
Kada taj "smješno mali broj" pretvoriš u 39.000 ozljeđenih, i kada znaš da je taj broj dvostruko veći nego godinu dana prije, onda lakše shvatiš da se radi o prilično nezgodnom trendu, a ne smješno malom broju.
Obično se broj nesreća ne gleda na broj ljudi/vozača/vozila, već po ukupno prijeđenim kilometrima...
Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
Pa i ne baš.
Čisto sumnjam da netko bilježi kilometražu na vozilima koja su sudjelovala u sudaru, a i ne znam kakva bi bila korist od toga podatka.
Ovaj broj se uglavnom koristi radi uspredbe sa istim događajem u nekoj drugoj državi (koja obično ima različiti broj stanovnika). Obično je to neki broj 'po stanovniku', ali s obzirom da države uglavnom imaju puno više stanovnika nego prometnih nesreća, onda se koristi broj 'na 100.000 ljudi' (jer bi korištenjem broja 'po stanovniku' dobili broj manji od jedan, sa puno nula sa desne strane decimalne točke, a to baš i nije lako čitljivo i usporedivo).
Ne bilježi se kilometraža vozila koja su sudjelovala u nesreći, već se bilježi ukupna kilometraža svih vozila (prilikom tehničkog pregleda), što uz poznat broj nesreća daje prosječan broj nesreća na xy pređenih kilometara. Taj podatak daje puno više informacija od samog broja nesreća jer je vjerojatnost nesreće proporcionalna pređenim kilometrima ili vremenu provedenom na cesti.
Dodatno, ako se zna koliko vozila prođe nekom dionicom i koliko je dionica duga, onda se može broj nesreća usporediti s nacionalnim prosjekom i tako se mogu identificirati rizičnije dionice poput Vodičke obilaznice - da, većina nesreća je pogreška vozača, ali ako isti vozači u prosjeku pogriješe 3 puta na milion km na jednoj dionici, a 10 puta na drugoj, onda očito postoji problem s tom dionicom.
Broj nesreća po pređenim kilometrima je daleko precizniji pokazatelj sigurnosti prometa, ali se kod nas ne koristi toliko često, vjerojatno jer bi brojke izgledale još gore (imamo više nesreća uz manji prosječji broj kilometara od razvijenih zemalja).
Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
Ja sam malo glup, pa mi baš i nije jasno po kojoj to logici je vjerojatnost nesreće proporcionalna pređenim kilometrima ili vremenu provedenim na cesti?!!
I kako se u tu logiku uklapaju statistički podaci koji nam govore da je u RH u periodu od 1982. do 1990. bilo 57% više prometnih nezgoda, nego u periodu od 2010. do 2018. ?
(izvor podataka: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2019/bilten_promet_2018.pdf)
Da li to znači da su vozači devedesetih godina prošlog stoljeća pravili puno više kilometara nego vozači u ovom stoljeću?
Ili razlog pada broja nesreća leži u nečemu sasvim drugom, nevezanim za broj prijeđenih kilometara?!
Rizična mjesta se vrlo lako prepoznaju, bez ikakvog računanja prosjeka pređenih kilometara, jer se prilikom svake prometne nesreće bilježi lokacija. Tako da jednostavnim uvidom u lokacije pometnih nesreća na nekom području u nekom vremenskom peroidu, možemo vrlo lako uočiti ne samo dionice, nego i rizične točke (nekad se to zvalo 'crna točka' i postojao je čak i prometni znak koji je to označavo. Izračunom broja nesreća po kilometru neke dionica saznati ćeš samo općeniti statistički podatak, koji govori da li se tu događa prosječan, ispodprosječan ili iznadprosječan broj nesreća, ali nećeš znati da li je uzrok neko određeno mjesto na toj dionici i koje je to mjesto.
Možeš li mi objasniti na koji to način je broj nesreča po pređenim kilometrima "daleko precizniji pokazatelj" kada se radi o čistom statističkom podatku.
Taj broj ne znači da će svaki vozač nakon određenog broja pređenih kilometara doživjeti prometnu nesreću, niti da će se nakon određnog broja pređenih kilometara u RH doći do prometne nesreće.
On ima samo statističku vrijednost, jer nam daje mogućnost usporedbe sa nekom drugom državom (preciznije nego da uspoređujemo broj nesreća po broju vozila u toj državi), ali, da nam daje nešto više informacija o samim nesrećama, jednostavno nije točno.
Ja sam malo glup, pa mi baš i nije jasno po kojoj to logici je vjerojatnost nesreće proporcionalna pređenim kilometrima ili vremenu provedenim na cesti?!!
Zamisli jedno selo u kojem ljudi koriste automobil samo jednom mjesečno kad otiđu do grada i susjedno selo u kojem ljudi do susjeda svaki dan odlaze automobilom - što misliš koje selo će imati više nesreća po vozaču? Da li je to pokazatelj da prvo selo ima bolju infrastrukturu? Bolje vozače? Ili je najjednostavnije objašnjenje da ti se nesreća ne može dogoditi ako ne sudjeluješ u prometu?
I kako se u tu logiku uklapaju statistički podaci koji nam govore da je u RH u periodu od 1982. do 1990. bilo 57% više prometnih nezgoda, nego u periodu od 2010. do 2018. ?
(izvor podataka: https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2019/bilten_promet_2018.pdf)
Da li to znači da su vozači devedesetih godina prošlog stoljeća pravili puno više kilometara nego vozači u ovom stoljeću?
Ili razlog pada broja nesreća leži u nečemu sasvim drugom, nevezanim za broj prijeđenih kilometara?!
Pokazatelj ne znači i uzrok. Broj nesreća prema pređenim kilometrima je statistički pokazatelj, a ako se broj kilometara povećao, dok je broj nesreća ostao jednak ili pao, to znači da se nešto promijenilo na bolje (bolji vozači, stroža kontrola, bolja infrastruktura, sigurnija vozila, kvalitetnije gume).
U kontekstu gornjih podataka, ne donosiš zaključak o broju pređenih kilometatra na osnovu broja nesreća, već je to podatak koji ti nedostaje za pravu sliku o stanju sigurnosti u prometu. Naime, ako je ukupni broj pređenih kilometara godišnje ostao istih, onda je poboljšanje stvarno tih 57%. Međutim, ako je broj pređenih kilometara narastao, situacija je još bolja jer je broj nesreća na milion kilometara pao više od tih 57%. S druge strane, ako je broj kilometara pao, onda situacija nije toliko bajna koliko broj nesreća pokazuje jer za taj pad jednim dijelom nije zaslužno poboljšanje sigurnosti, već manji broj ukupnih kilometara.
Rizična mjesta se vrlo lako prepoznaju, bez ikakvog računanja prosjeka pređenih kilometara, jer se prilikom svake prometne nesreće bilježi lokacija. Tako da jednostavnim uvidom u lokacije pometnih nesreća na nekom području u nekom vremenskom peroidu, možemo vrlo lako uočiti ne samo dionice, nego i rizične točke (nekad se to zvalo 'crna točka' i postojao je čak i prometni znak koji je to označavo. Izračunom broja nesreća po kilometru neke dionica saznati ćeš samo općeniti statistički podatak, koji govori da li se tu događa prosječan, ispodprosječan ili iznadprosječan broj nesreća, ali nećeš znati da li je uzrok neko određeno mjesto na toj dionici i koje je to mjesto.
Za točku je pokazatelj broj nesreća po broju vozila koja tim točkom prođu i to je prikladno za određene okuke, raskrižja i slične infrastrukturne objekte koje je moguće promatrati kao točku. Međutim, kad imaš 10 km ceste s neadekvatnom ogradom, previsokim ograničenjem ili konfiguracijom koja "mami" na prekoračenje brzine, onda broj nesreća relativno u odnosu na duljinu dionice daje preciznije rezultate.
Možeš li mi objasniti na koji to način je broj nesreča po pređenim kilometrima "daleko precizniji pokazatelj" kada se radi o čistom statističkom podatku.
Taj broj ne znači da će svaki vozač nakon određenog broja pređenih kilometara doživjeti prometnu nesreću, niti da će se nakon određnog broja pređenih kilometara u RH doći do prometne nesreće.
On ima samo statističku vrijednost, jer nam daje mogućnost usporedbe sa nekom drugom državom (preciznije nego da uspoređujemo broj nesreća po broju vozila u toj državi), ali, da nam daje nešto više informacija o samim nesrećama, jednostavno nije točno.
Daje nam potpuno isti podatak koji nam daje i broj nesreća po 100 000 stanovnika, vozača, vozila ili čega već, samo nam daje normalizirani podatak koji se kao takav može uspoređivati i s drugim državama, ali i unutar države (ukoliko se podaci prikupljaju s dovoljnom granulacijom). Ne znam gdje si ti pročitao da tvrdim išta drugo!
A sad ti zamisli da u tom prvom selu stanovnici, kad se vraćaju iz grada, imaju običaj sjesti pijani za volan, i vole nagaziti malo jače po gasu, a stanovnicu drugog sela su sve odreda trezvenjaci, i voze se strogo poštivajući ograničenja. Kakvi će onda biti rezultati?
Da se razumijemo, broj nesreća po prijeđenom kilometru jest puno precizniji pokazatelj kojim možemo uspoređivati podatke iz različitih gradova, regija ili država, nego što je to broj nesreća po broju vozila ili po stanovniku, i tu se slažemo.
Ono u čemu se ne slažemo, je to da je vjerojatnost nesreće proporcijalana prijeđenim kilometrima ili vremenu provedenom na cesti.
Može biti, ali i ne mora, jer, kao što si i sam rekao, faktor koji određuju broj nesreća nije veći broj sudionika u prometu (ili veći broj prijeđenih kilometara), nego: umješnost vozača, odgovorno (ili neodgovorno) ponašanje vozača, kontrola prometa, kvaliteta infrastrukture, sigurnost vozila, kvaliteta guma...
Uostalom, i sam si rekao da je broj nesreća po pređenim kilometrima statistički pokazatelj, a ne uzrok, što znači da broj pređenih kilometara može rasti, a da broj nesreća po prijeđenom kilometru može padati, baš zato što je došlo do promijena koje su utjecale na povećanu sigurnost u vožnji, a nisu vezane za broj prijeđenih kilometara.
Evo ti jedan primjer gdje je broj pređenih kilometara povećan, a broj nesreća se smanjio.
U Austriji je 1990. bilo 4.186 tisuća registriranih vozila, koja su prešla 48.687 miliona km, a broj nesreća je bio 46.338. Dok je 2016. broj registriranih vozila porastao na 6.546 tisuća, broj pređenih kilometara na 85.135 miliona, a broj nesreća je pao na 38.466.
Izvor: https://www.itf-oecd.org/sites/default/files/austria-road-safety.pdf
Što se pokazatelja tiče, i broj nesreća na milion pređenih kilometara, i broj nesreća na 100.000 vozila se otprilike prepolovio.
Kao što sam već prije rekao, ceste koje predstavljaju opasnost za vozače zbog loše signalizacije, previsokih ograničenja brzine, nepostojanje ograde i sl. su vrlo lako uočljive bez posebne analize, jer zbog svih nabrojenih faktora, broj nesreća na tim cestama se povećava u apsolutnom iznosu. Naravno, možeš izračunati i koliki je omjer nesreća po prijeđenom kilometru na toj dionici, ako imaš podatke o broju vozila koji prijeđu tu dionicu, ali i bez toga možeš uočiti gdje je problem.
Za preciznu analizu sigurnosti i uočavanje rizičnih skupina, vremenskog perioda ili lokacija na kojima se nesreće događaju potrebno je puno više podataka od jednog statističkog pokazatelja.
A sad ti zamisli da u tom prvom selu stanovnici, kad se vraćaju iz grada, imaju običaj sjesti pijani za volan, i vole nagaziti malo jače po gasu, a stanovnicu drugog sela su sve odreda trezvenjaci, i voze se strogo poštivajući ograničenja. Kakvi će onda biti rezultati?
Ovisi - može se dogoditi da imaju jednak broj nesreća po broju stanovnika, a tek kad uračunaš po prijeđenim kilometrima dobiješ stvarnu sliku koja govori da su stanovnici prvog sela opasniji vozači jer uzrokuju jednak broj nesreća na manje kilometara, odnosno imaju više nesreća po prijeđenom kilometru.
Ono u čemu se ne slažemo, je to da je vjerojatnost nesreće proporcijalana prijeđenim kilometrima ili vremenu provedenom na cesti.
Može biti, ali i ne mora, jer, kao što si i sam rekao, faktor koji određuju broj nesreća nije veći broj sudionika u prometu (ili veći broj prijeđenih kilometara), nego: umješnost vozača, odgovorno (ili neodgovorno) ponašanje vozača, kontrola prometa, kvaliteta infrastrukture, sigurnost vozila, kvaliteta guma...
Faktori koje navodiš su svakako bitni faktori, ali to ne znači da je broj kilometara nebitan. Da li je veća šansa da ćeš pogriješiti ako neku radnju napraviš 5 puta dnevno ili ako je napraviš 50 puta dnevno? U nekom srednjem području imaš popriličnu linearnost vjerojatnosti pogreške s ponavljanjem broja radnji, dok u ekstremnim krajevima imaš odstupanje (u jednom zbog nedostatka rutine i prakse, a u drugom zbog zamora i pada koncentracije). Da li je veća vjerojatnost da će pogriješiti vozač koji svaki dan ode do posla i natrag ili dostavljač koji je 8 sati u gradskoj vožnji (od čega cca 5-6 aktivno vozi)?
Uostalom, i sam si rekao da je broj nesreća po pređenim kilometrima statistički pokazatelj, a ne uzrok, što znači da broj pređenih kilometara može rasti, a da broj nesreća po prijeđenom kilometru može padati, baš zato što je došlo do promijena koje su utjecale na povećanu sigurnost u vožnji, a nisu vezane za broj prijeđenih kilometara.
Broj nesreća po prijeđenim kilometrima jest pokazatelj. Uzrok je nepažnja, neodgovornost, nedostatak vještine, loša infrastuktura i slično, međutim, ti uzroci predstavljaju rizik po događaju (prolazak kritične dionice/raskrižja/okuke), a što je više događaja to je veća vjerojatnost da će se nesreća dogoditi.
Da usporedim karikirano s ruskim ruletom - faktori koje si gore naveo predstavljaju omjer punih i praznih rupa u bubnju, dok broj prijeđenih kilometara predtavlja broj povlačenja obarača (uz random rotaciju bubnja između povlačenja).Uzrok smrti je u svakom slučaju metak, ali vjerojatnost iste ovisi i o tome koliko si puta povukao obarač.
Primjeri pada broja nesreća unatoč povećaju broja kilometara nisu ne dokazuju da broj prijeđenih kilometara nije bitan, već da je porast sigurnosti toliki da unatoč broju prijeđenih kilometara i dalje ukupni broj nesreća pada. Ako imaš 5/6 metaka u cijevi i povućeš jednom imaš veću šansu poginuti nego ako ukloniš 4 metka i povućeš dva puta - to ne dokazuje da je broj povlačenja nebitan.
5/6 uz jedno povlačenje = 83,33%
1/6 uz jedno povlačenje = 16,67%
1/6 uz dva povlačenja = (1 - (5/6 * 5/6)) * 100 = 30,56%
Slažem se sa svime što si rekao, i ne mislim da je broj kilometara nebitan, naravno da je bitan, ali bitni su i svi ostali faktori koji utječu na učestalost prometnih nesreća.
Da malo preciziram, ako su faktori koji utječu na prometne nesreće nepromjenjeni, a broj kilometara se povećao, povećati će se i broj prometnih nesreća (tj. index broja nesreća po pređenim kilometrima će ostati otprilike isti).
Međutim, ako dođe do promjene faktora koji utječu na prometne nesreće, npr. na bolje (kvalitetnije ceste, sigurniji auotomobili, manji broj pijanih za volanom), a broj kilometara se poveća, broj nesreća se neće proporcijalno povećati tj. doći će ili do pada broja nesreća, ili do znatno blažeg porasta nego što je bio porast broja kilometara.
Inače, dok sam čitao materijale vezane za ovu tematiku, zaprepastio me podatak da se nalazimo u "biranom" društvu sa; Grčkom, Portugalom, Rumunjskom i Italijom (tu su još i Cipar i Malta, ali kod njih je to razumljivo), dok su Poljska i Slovačka negdje oko sredine; zemalja u kojima se najveći broj nesreća sa srmtnim posljedicama događa u urbanim sredinama, dok je kod svih ostalih zemalja EU taj broj puno veći na magistralnim cestama. Prosjek EU je takav da se 54% nesreća sa smrtnim posljedicama događa na magistralnim cestama, 8% na auto-putevima i 38% u urbanim sredinama.
Izvor: https://ec.europa.eu/transport/road_safety/sites/roadsafety/files/pdf/statistics/dacota/asr2018.pdf stranice 14. i 73.
Slažem se, ali bicikl se vozi po cesti, romobil po trotoaru. Debilni prevoz. Takodje, ako je nekom toliko stalo da bude ''zelen'', kupi sebi običan bicikl i pedala. Ili običan romobil, pa se odguruj.
