Informacijska katastrofa: trebamo li digitalne pod

Prije par godina sam kupil hard disk,3 TB.Imal je 200 grama.

Neki dan sam ga zvagal,imal je 201 gram.

Nije to niš,ali nakupi se.Zamisli tek podatkovne centre,ak nisu dobru glazuru napravili (pod),mogli bi serveri propast u zemlju lagano,od težine podataka.

Znači nisu mi hlače preuske zbog toga što previše jedem, nego jer previše čitam?

Netko bi mu trebao reči da su mediji za pohranu podataka sve večeg kapaciteta i istovremeno sve manjih gabarita. Samim time i sve manje mase.

Da, peto stanje materije pod uvjetom da prihvatimo postojanje tzv. bit čestice koja nema ni naboj ni spin a masa mirovanja joj ovisi o temperaturi.

Ne postoji nijedna do sada otkrivena elementarna čestica koja nema naboj ili spin - svaka ima i jedno i drugo.

 

Dakle, govorimo o kompozitnoj čestici ili sistemu čestica materije.

A sad ne bih rekao da je opravdano svaki električni neutralan sistem kojemu je ukupni kutni moment jednak 0 (i za koji je jasno da mu masa ovisi o teperaturi jer je kinetička energija konstitucijskih čestica proporcionalna istoj) zvati novim stanjem materije.

 

Pa u koliko se samo kombinacija mogu čestice materije složiti, pa nećemo valjda svaku takvu kombinaciju zvati novim stanjem materije?

 

Sva poznata stanja materije ovise o tlaku i temperaturi, ovdje dakle možemo eventualno govoriti o nekakvoj hipotetskoj novoj čestici a ne novom stanju materije.

 

A takvih hipotetskih novih čestica koje bi mogle biti iza tamne materije već ima dovoljno.

U članku se spominje i problem s rastućom konzumacijom energije potrebne za održavanje tolikih informacija - slično kao i kod rudarenja kriptovaluta, ako se ne varam.

Broj 'svega' kada se rastavi na faktore (na elektrone, kvarove, leptove ili šta već) je mislim broj od 72 nule u cijelom svemiru a Zemlja u usporedbi sa ostalim galaksijama ili šte već jeste obična praška - iako unikatna barem za mene.

Pohvala za rad, ali autor očigledno nema veze sa informatikom. Ne autor vijesti i članka na Bugu nego autor ovog istraživanja.

Zanima me ako običnu sličicu (.JPG) rastavim na bitove i izrezbarim ih u stijenu gdje onda odlazi izrezani dio stijene i kakvu štetu stijeni pravim, ili obratno ako nekom trajnom "bojom" napišem na stijeni svoje nule i jedinice da li će stijena trpjeti dodatnu težinu?

Sve je informacije, uzmite nasumične neke rupe u zemlji, primjerice mravinjaka i kodirajte u .JPG dobit ćete opet sliku - ili informaciju, samo što bi takva slika bila nama vidljiva kao "šum" na starim crno-bijeli televizorima.

"Svaka stvar je broj" - Pitagorina teorema.

 -ne nego sve se može digitalizirati.. turing-ostali.

 

-kad filozofu daš informatički zadatak ovo je logična posljedica :) .. tj ne trebaju nam novi podatci, dovoljno je da pokušaju zapisati 'točan' pi i kad-tad će potrošiti sve raspoložive atome (koji služe za zapisivanje, jer i boja kojom pišeš po stijeni su atomi..).