Oni iz AMD-a zapanjeno gledaju u smjeru IBM-a dok Intelovci plaču i čupaju kosu. Samsungovci nazivaju TSMC i raspituju se gdje je kod njih zapelo. Ruski tehničari odmahnu rukom i odu zalemiti priključne nožice ruskog čipa.
Može li mi netko objasniti
Kad Intel, Amd ili netko drugi predstavi procesor ili neku nanometarsku tehnologiju često drže u rukama ovakvu okruglu ploču kao u članku.
Kakva je to ploča ?
Može li mi netko objasniti
Kad Intel, Amd ili netko drugi predstavi procesor ili neku nanometarsku tehnologiju često drže u rukama ovakvu okruglu ploču kao u članku.
Kakva je to ploča ?
Guglaj "wafer"
wafer
-silicijski wafer.. tj nešto pijeska-kvarca i sl. uz puno znanja-tehnologije-patentata... i zarade.
-wafer ima cijenu, skup.. što više dijelova izrežeš iz istog komada to je profitabilnije, svi poluvodiči-tranzistori, sve ne samo cpu, ram.. se proizvode istim-sličnim postupkom i upravo zato svi žure na manje nanometara jer je veća zarada + efikasnost pa i 'robustnost' (fiziklane osobine stvari, što je nešto veće to je lomljivije pod istim uvijetima-oprerećenjem, što je manje to je jače.. preciznije, brže, bolje.
-cjena? skuplje od zlata tj veća zarada, jer kad bi zlato rezao na manje komade zaradio bi jednako, jer naprosto prodaješ 'kile' (prsten i sl.).. tj zlato je u procesu 'jeftina' isplativa sirovina za pinove i koristi se odavno, tj kao prikaz odnosa cijene ili zarade. Nekad si od istog komada izrezao recimo 10 cpu-a, pa 100, .. sad tisuću. Trošak isti osim skupoće tehnologije, tj zato cijena realno pomalo pada, za sve 'tranzistore' kao npr ram, samo što ga sad koristimo više pa je ukupna cijena računala podjednaka npr sad ili prije 5-10 god.. ali naravno slabijih performansi-resursa, manje rama, manje cpu-jezgri, manje tranzistora u kojem god obliku ili konkretnom tasku tj sutra će ih biti još više na istom kvadratnom cm jer tako to ide, .. dok dođu do granice opet pronađu način kako je pomaknuti za još jedan ciklus i murphy ide dalje..
-silicijski wafer.. tj nešto pijeska-kvarca i sl. uz puno znanja-tehnologije-patentata... i zarade.
-wafer ima cijenu, skup.. što više dijelova izrežeš iz istog komada to je profitabilnije, svi poluvodiči-tranzistori, sve ne samo cpu, ram.. se proizvode istim-sličnim postupkom i upravo zato svi žure na manje nanometara jer je veća zarada + efikasnost pa i 'robustnost' (fiziklane osobine stvari, što je nešto veće to je lomljivije pod istim uvijetima-oprerećenjem, što je manje to je jače.. preciznije, brže, bolje.
-cjena? skuplje od zlata tj veća zarada, jer kad bi zlato rezao na manje komade zaradio bi jednako, jer naprosto prodaješ 'kile' (prsten i sl.).. tj zlato je u procesu 'jeftina' isplativa sirovina za pinove i koristi se odavno, tj kao prikaz odnosa cijene ili zarade. Nekad si od istog komada izrezao recimo 10 cpu-a, pa 100, .. sad tisuću. Trošak isti osim skupoće tehnologije, tj zato cijena realno pomalo pada, za sve 'tranzistore' kao npr ram, samo što ga sad koristimo više pa je ukupna cijena računala podjednaka npr sad ili prije 5-10 god.. ali naravno slabijih performansi-resursa, manje rama, manje cpu-jezgri, manje tranzistora u kojem god obliku ili konkretnom tasku tj sutra će ih biti još više na istom kvadratnom cm jer tako to ide, .. dok dođu do granice opet pronađu način kako je pomaknuti za još jedan ciklus i murphy ide dalje..
A zašto ne naprave veći CPU recimo sa 2x više tranzistora koji bi bio dosta brži? CPU je ionako najmanja komponenta u računalu, da je 2x veći ne bi bilo neke razlike u dimenzijama računala, pa čak ni mobitela, no ostanimo samo na računalima...
Tko je uopće odredio da CPU mora biti te veličine i zašto je baš uzeta ta veličina?
A zašto ne naprave veći CPU recimo sa 2x više tranzistora koji bi bio dosta brži?
2x više tranzistora, 2x veća potrošnja električne energije. Dakle umjesto nekakvih ~100W imamo ~200W... a to je u nekakvom standarnom kućištu već vrlo teško ohladiti zrakom.
Što je veći vafer to je veća latencija i veća šansa za defektima u proizvodnji.
-veličina ima svoje fizikalne probleme.. npr životinje kao npr kit-slon.. pogodi? pregrijavanje, što je više elektronike na hrpi to je veća potrošnja, otpori, ->toplina koju moraš nekako odvesti od chipa i to efikasno jer je okolina npr plastika koja ne može podnjeti ni polovicu temp. cpua.. (rastopi se, pa čak i lemovi..), idući problem je broj nožica, pa idući poslovna politika-smisao.. tj zašto bi ti pekar prodao 2kg kruha po cijeni 1kg, čak i da mu je to višak-đabe.. a treba to i napraviti, prodati, tj kao da želiš proizvoditi F1-jurilice.. dok je većina osobnih vozila ipak običnih tj ne trebaš 1000konja nego 100+.. itd.
-odnosno, zato postoji široka ponuda, od celerona do i9, extra itd.. ili xeon-a, multiprocesorskih itd itd. tj lakše je proizvesti dvije cigle, nego jednu veću, profitabilnije-univerzalnije.
+ umjesto povečanja, idu u smanjivanje i time povećanje zarade, dok je kupac zadovoljan nešto jačim-bržim, .. + novi fičeri pa nešto čak jednake snage od prije desetljeća jednostavno nema nove fičere kao npr dvbt2-hevc, tako jezgra nema simdove kao avc2-512.. itd.. i tad je novi mada iste snage, jači.. tj kao konjske snage motora, nije sve samo u konjima, ima nešto u kvaliteti ovjesa, guma, sjedala, klime, sigurnosti, potrošnji itd itd.. jer i prije sto godina su postojali jaki auti.
-zašto baš ta veličina? .. zašto je prosječni dnevni boravak dimenzija 3x4 do 4x5 .. zašto je prosječna vrečica čipsa 100-200g, zašto je pivska boca pola litre ili 033.. itd.. pa zato, jer tako odredi trgovac-tržište, porizvođač, kupac.. svi, tj nema smisla pakirati npr sol u vreče od 500kg, jer nitko to ne bi kupio osim velike firme.. tj sol će zato biti pakirana do 1kg, dok će zlato biti u gramima a drva na metre, tj svaka roba ima neke svoje 'gabarite'.. pa i trikove, npr 5kg praška za pranje ima cijenu x-kn, i umjesto pojeftinjenja po kili, proizvedu manji pakung od 4,5kg i kažu da je -10% jeftinije.. tj to je tad samo trik, tj mat.formula tj ista jedinična cijena, samo druga količina, pa tako sad imaš pakiranja čipsa u tisuću i jednoj mjeri, štapiće, prašak, sapun, čačkalice.. u besmislenoj količini ponuđenih masa npr zašto je u paketu štapića baš 88g, zašto ne nrp 100g .. pa možda jer je tad teže prikriti stvarnu cijenu, tj trgovački trikovi.
-zašto je cpu takvih dimenzija, .. pa zato jer je sve kompatibilno-standardizirano, kao dimenzije kućišta, napajanja, kartica, usb portova.. i tad imaš koliko imaš mjesta + odnos površine za hlađenje kao i volumen kućišta-zraka, buka itd..
-da je cpu veći, ostalo bi manje mjesta za ostalo na mbo, trebao bi više struje, jače hlađenje, složeniji proces spajanja periferije-nožica i time skuplja mbo itd itd.. obrnuto, kao mobitel, manje je profitabilnije + masovnost i legići.. osnove ekonomije i industrijske revolucije.. dok kao kupac samo trebaš izabrati ono što želiš i platiti, ne brinuti zašto je nešto baš te dimenzije, npr ćevapi ili pizza.. s razlikom da oni možda ovise samo o kutiji za dostavu ili lepinji, pa je lako napraviti malo veću ili manju pizzu, no cpu ili vga ili ram .. se ne radi tako, jer tad nije kompatibilno, ne samo s brojem nožica socketa nego layoutom mbo, cooler, ostatak, pa do napajanja ili formata kučišta koje bi tad bilo nrp atx3..
-što da netko napravi pivski čep veći? .. trebao bi i veći otvarač za čep.. tj besmisleno osim ako ima neki dodatni razlog (kao patenti-vlasništvo..).
Može li mi netko objasniti
Kad Intel, Amd ili netko drugi predstavi procesor ili neku nanometarsku tehnologiju često drže u rukama ovakvu okruglu ploču kao u članku.
Kakva je to ploča ?
postoji tajni no tradicionalan sporazum o tome da svi koji namjeravaju proizvoditi čipovlje moraju pri fotografiranju držati nekakvu šarenu okruglu ploču. ako se i sjaji, tim bolje. pretpostavlja se da tradicija potječe još iz biblijskih vremena, kad je mojsije ... samo su dvije ploče sveli na jednu, iz praktičnih razloga. 
A sad ja jedno 'pametno' pitanje - zašto se poluvodiči iz starih čipova ne recikliraju? Govori se o visokoj cijeni istih, nije li moguće nekakvim idnustrijskim procesom izvući te materijale i opet ih upotrijebiti?
-.. evolucija (ili erozija..) tj u 'originalu' su bile tri.. dvije ploče :)) .. naravno, film.
pa se tako došlo do jedne ploče koju sad drže oprezno-nježno (u rukavicama) .. jer su već dvije otišle... nije to praktičnost nego nepraktičnost+nespretnost tj rezultat entropije.
*
post iznad.. jer su bezvrijedni, silicij.. tj izvlaće se samo plemeniti metali kao zlato, ostalo je smeće. Jeftinije je napraviti novi wafer.
pokapaju ih sa svim poluvodičkim počastima.
U HP laptopima...
A sad ja jedno 'pametno' pitanje - zašto se poluvodiči iz starih čipova ne recikliraju?
Poluvodiči se temelje na siliciju, jednom od najjeftinijih materijala koji uopće postoje. Čipovi nisu skupi zbog silicija nego zbog ekstremno kompleksnog procesa proizvodnje tj. "obrade" tog silicija.
A sad ja jedno 'pametno' pitanje - zašto se poluvodiči iz starih čipova ne recikliraju? Govori se o visokoj cijeni istih, nije li moguće nekakvim idnustrijskim procesom izvući te materijale i opet ih upotrijebiti?
Cjelokupni proces je komercijalno neisplativ, ne samo po pitanju kompliciranog procesa nego i po potrošnji energije u odnosu na proizvodnju novih komponenti. Dakle, treba poluvodički dio izvući iz one smole/plašta čipa, odvojiti metal od kristala silicija ili nekog drugog elementa i stvoriti neku upotrebljivu količinu za novu proizvodnju. Mislim da bi cijena te "reciklaže" bila daleko veća nego proizvodnja od nule.
Iz istog razloga zbog kojeg okruglu pizzu trpamo u kvadratnu kutiju da bismo jeli trokute pizze.
cipovi se smanjuju zbog vise stvari, sto je manji, od manje je materijala napravaljen manji je otpor i manja je potrosnja i toplina.
ali sto je manji, to je manji put kojim trebaju prolaziti signali, obzirom da je brzina svjetlosti dosta spora za danasnje frekvencije procesora.
Bojim se da će sve "posaugat" rudari,
zamisli da im se dočepat procova u 2nm!!
Što IBM nije bio eksperimentalno napravio
čip od grafenskih cjevčica koji je kuckao
na 20GHz-a?!
reciklaža je nemoguća jer gotovi vafer suvremenih procesora ima desetke slojeva. Vafer je okrugao jer je proizvodnja poluvodičkog sklopa kombinacija kemijskih procesa i osvjetljavanja. Najbolja distribucija kemikalija je na okrugloj površini, a leće potrebne za osvjetljavanje su - okrugle! Potpuno isti razlog kao i kod fotoaparata koji ima okrugli objektiv a fotografije koje gledamo su četvrtaste. Proces proizvodnje ne samo da uvjetuje okrugli wafer već je i zbog fizičkih ograničenja u postupku tj. izobličenja na rubovima rubni dio uvijek škart, pa ne bi bilo koristi niti da je wafer nekog drugog oblika.
Wafer je okrugao jer (wiki):
"This is due to the process of dipping a seed crystal into molten silicon and rotating and slowly extracting as the crystal grows."
Procesor je kvadratni a ne okrugao iz ekonomskih razloga koji proizilaze iz osnova geometrije:
U jednu veliku kružnicu može stati mnogo više manjih kvadrata nego manjih kružnica (ako su iste površine).
Zato jer siliciski kristal izgleda kao velika staklena poly salama, kad izađe iz tvornice za kristale. A ovo što vidiš je jedna šnita salame.
Kaže admiral Lošo da je slavonski pijesak najbolji za proizvodnju silicijskih wafera 
. Toliko je čist da se dobije čist (intrinsic) silicij bez puno dodatne obrade. Samo da vidimo kako će efikasno složene sklopove za AMD64 instrukcije skalirati na 2nm, znamo da će sa ARM to ići prilično lako.
2nm ili ti ga oko 20 atoma ili manje mammia
I sad Intel fino kupi IBM i riješi probleme sa proizvodnjom.
Ustvari, mislim da bi ih i jeftinije izašlo.
2nm ili ti ga oko 20 atoma ili manje mammia
"nanometri" već neko vrijeme u poluvodičkoj industriji (od vremena prvih 3d-gate tranzistora) nisu mjerilo koje bi trebali predstavljati. Nego se govori o "aproksimaciji u nm, kada bi tranzistori bili i dalje stackani na plošnoj osnovi".
Dakle u biti oni imaju mjerilo gustoću tranzistora po kvadratnom milimetru. A gustoća raste više zbog toga što ih više mogu naslojiti u visinu, nego doista smanjiti i naslagati jedno do drugog. Sadašnji IBMov PR team je ovo proglasio "50 milijardi tranzistora na čip veličine nokta" Kakvog, kojeg i čijeg vražjeg nokta, kad imamo kvadratni milimetar za jednostavno mjerilo. Ljudi su izračunali da bi to aproksimativno iz "prosjeka površine nokata u prosječnog čovjeka" bilo oko 300 i nešto milijuna po kvadratnom milimetru. TSMC sa "5nm" ima tako gustoću 171 milijun. Samsung sa "7nm" ima gustoću 95 milijuna. 7nm od intela je pak 238 milijuna, što bi po mjerilu tsmc-a bio 4nm proces (kad bi postojao). I tako... ovo podsjeća na nekadašnje oznake AMD-a kad nije frekvencijom mogao parirati, ali je prvi proizvodio višejezgrene procesore i bolje performanse, pa je ondašnje athlone proglašavao "3GHz" iako su efektivno radili radili na 2,3GHz.
I sad Intel fino kupi IBM i riješi probleme sa proizvodnjom.
Ustvari, mislim da bi ih i jeftinije izašlo.
Intel upravo i jest u suradnji s IBM-om, otkako im se promijenio direktor. "Intelov CEO Pat Gelsinger je također najavio novu suradnju u istraživanju i razvoju s IBM-om usmjerenu na stvaranje logike i tehnologija pakiranja sljedeće generacije."
Ja rekoh
I sad Intel fino kupi IBM i riješi probleme sa proizvodnjom.
Ustvari, mislim da bi ih i jeftinije izašlo.
Ništa ne bi riješio u proizvodnji, jer ibm zapravo nema proizvodnih kapaciteta, jer se radi o firmi koja radi na inovacijama i lovu zarađuje prodajom tih inovacija.
A i sam čip je godinama od masovne proizvodnje, kao što su i ranije imali čipove koji su u masovnu proizvodnju ulazili godinama nakon predstavljanja
