Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

poruka: 93
|
čitano: 18.416
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange, ".
15 godina
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
ihush kaže...

-držati BC u čarapi je nemoguće, jer ne postoji, jer je isključivo virtualan.

Krivo. Postoji "paper wallet" koji je fizički zapis na papiru i možeš ga držati u svojoj čarapi doma pod jastukom.

Postoje i "offline wallet"-i. Googlaj oba pojma za više informacija.

15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

- neću :)

ili ovako, ako želiš objasni.. uz btw, tema je?

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
15 godina
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
ihush kaže...
ne, ljudi ne misle da radom stvaraju novac, nego zarađuju novac, dok stvaraju svoju robu ili uslugu, intelektualni ili neki drugi vrijednosni oblik-naziv pa i krađa. Novac radom stvaraju samo oni koji rade u štampariji novca :). Toliko o niskom IQu ili što ljudi misle.

 

 Ja sam napravio anketu. Od oko 100 ljudi, oko 50% je odgovorilo da NOVI novac nastaje proizvodnjom i radom. I to nisu priglupi ljudi, mahom fakultetski obrazovani ljudi, znači 16+ godina provedenih u školovanju. Inteligenciju ne znam, ali recimo da je prosječna. Pa si ti misli što je uzrok, zašto ne kuže očitu stvar. Ja mislim da je trik u riječima "NOVA VRIJEDNOST" koja je ponavljanjem nesvjesno uprogramirana u njihove glave da to izjednače sa "NOVI NOVAC" i eto pogreške. Takve više ne možeš uvjeriti ni u šta, možeš dobiti samo "lomaču" jer si im rekao da je Zemlja okrugla.

15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

-možeš jednako provesti ''anketu'' o šaranima.. dobit ćeš jednako (ne)relevantan odgovor, da ne krećemo u to da provoditelj ankete mora znati kako se bira uzorak, kako se jasno kreira pitanje.. ili je cilj suprotan (npr politički željeno-naručeno..).

-radom stvaraš vrijednost-proizvod, naravno uz pretpostavku da je rad neki korsitan rad, vs beskoristan.

-pošto je novac stoljećima uz nas, ljudi to tako dožive, kao laičko-kolokvijalno, pa čak i kao pitalicu (na brzinu..) ''krava pije? .. mlijeko je najčešći odgovor.

-što to dokazuje? da ljudi ne znaju što krava pije ili da su glupi, akademici, djeca.. ili da su ljudi i da griješe i kad znaju točan odgovor.

 

-no opet smo odlutali kao ovce.. a ja sam ovčar :) ..

-kradu se BCi, stalno. Kako? Tko? Gdje? .. i gdje su ti milijarderi? ili zar je hrvoojeva wordperss stranica tako šuplja, dok druge nisu pa se baš lako hakiraju mjenjačnice-walleti?

 

Keso kaže...
.. Pa si ti misli što je uzrok, zašto ne kuže očitu stvar. Ja mislim da je trik u riječima ..

 -da, trik riječima..

vidiš da znaš, no opet to koristiš kao argument.. čega?

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
Poruka je uređivana zadnji put sri 31.10.2018 19:50 (ihush).
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
Keso kaže...
 

Međutim, korisnik kredita je ostavio novac (90HRK) od kredita na svom računu u banci, ili je dao nekom (kupio nešto) tko također novac drži na računu u toj banci (ili drugoj, oni su kao jedan sustav, ali nebitno za ovo pojašnjenje).

Banka tih 90 HRK od korisnika kredita smatra NOVIM DEPOZITOM iz kojeg također smije izdati 90% kao kredit (recimo novom korisniku kredita), a 10% spremiti kao rezervu. Tu je trik. Isti novac će sada drugi puta izdati kao kredit. Ovo je ključno. Ako si ovo skužio, sve si skužio. Pa imamo novi kredit u iznosu 0.9 * 90 = 81 HRK, a rezervu 0.1 * 90 = 9 HRK.

Ukoliko je novac ostavljen na racunu banke na kojem je kredit i podignut i ukoliko korisnik ne ucini nista sa tim novcem, tj. ostavi ga na racunu, banka ce automatskom naplatom vracati rate.

Stvorena je nova vrijednost novca.

 

Dakle to nije stvoreni novac - jer za svaki kredit jamcis nekom vrijednoscu - bilo nekretnina ili pokretnina ili kreditnom sposobnoscu trece osobe.

Tako da u sustini nije stvoren novi novac iz nicega - vec je ta nova vrijednosnica jamcena nekom vrijednosnicom kojom jamci klijent.

 

Novac cirkulira, pa je tako i placeni PDV na kupljenu robu stvaranje nove vrijednosti, jer se njime opet stvara nova vrijednost - trosokovi drzavnog aparata.

Da nekim slucajem novac nestane, tj. da klijent ne odrzi jamstva, banka ulazi u gubitak, koji se opet mora opravdati nekom vrijednoscu - osiguranjem ili dobiti banke. 

 

Zato se zove fiat money - na dobroj vjeri stvarana nova vrijednosnica jamcena postojecom vrijednosnicom.

Tebe muci valuta i brojcana vrijednost, koja moze biti toliko varijabilna da ne mozes na tako prosti nacin zbrajati i oduzimati.

 

Kako biste vi dosli do kapitala za odredjeni projekt?

Kako pametno ulagati u bitcoin?

 

 

 

 

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
ihush kaže...

-kradu se BCi, stalno. Kako? Tko? Gdje? .. i gdje su ti milijarderi? ili zar je hrvoojeva wordperss stranica tako šuplja, dok druge nisu pa se baš lako hakiraju mjenjačnice-walleti?

I mene zanima gdje je Instagram razmazene djece bitcoin milijadera?

 

Evo snimili su film o Ludo Bogatim Azijatima, onaj plejboj ce skoro na svojoj jahti uslikati svaku zenu na planeti koja ima D+ grudnjak, pa i u Iranu postoji Instagram grupa "razmazene djece".

 

Gdje je novi Ante Gotovac? Tj. Bitcoinovac, jer je Ante bar hinio da im novac u gotovu, pa nek ovi bar hine da imaju BitCoin, eto bar da je sminka...

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
15 godina
offline
Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

Puno Bitcoina (ili druge kriptovalute) se ne ukrade nego jednostavno izgubi. Npr čovjek zaboravi password, krepa mu HDD na kojem je držao nofce. Ili mu laptop ukrade trećerazredni lopov koji ni nema pojma da je na njemu wallet s milijun eur BTC, nego odma obriše OS i prodaje kao rabljeni laptop ili još gore, po KG kao plastično-metalni otpad za reciklažu :)

Zato, kripto NE držati na mjenjačnici, imati backup ključeva na više lokacija, pa ako jednu lokaciju pokradu, s ključem druge lokacije prebaciš pare na drugu BTC adresu i lopov se može slikati. Potrebno je samo da si brži od lopova u prebacivanju para, a to treniraj bar jednom godišnje da si u formi. Kao godišnja vatrogasna vježba s uzbunom.

 
0 0 hvala 1
15 godina
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
wyks kaže...

Dakle to nije stvoreni novac - jer za svaki kredit jamcis nekom vrijednoscu - bilo nekretnina

 

Vidio si primjer: na početku si imao 100 HRK (koje se na tržištu natječu za robe i usluge) a nakon operacije stvaranja novca kreditom imamo 1000 HRK od kojih je 900 HRK u opticaju (natječe se za kupovinu roba i usluga).

"Nacrtao" sam doslovno svaki korak. Ako tu ne vidiš da imamo 9x više novca u opticaju i 9x više novca se natječe za robe i usluge. Odnosno ako tu ne vidiš stvaranje novog novca, znači tebi brojke 100 i 900 jednake, onda ti ja zbilja ne mogu pomoći. Otprilike je tu granica do koje ja mogu objasniti. A ostalo je majka priroda.

16 godina
odjavljen
offline
Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

Keso, ako bas nitko ne konta tvoje price onda je mozda problem u tebi?

Freak Show Inc.
 
0 0 hvala 0
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

Da.

 

U uredjenom drustvu doslo je od konsenzusa pa se prihvaca jamstvo kao mehanizam osiguranja kod posudjivanja novca.

To se dogodilo u 17. stoljecu kada su zakljucili da je lakse dati vrijednosnicu nego dati vagone kovanica.

Kao sto je prije toga doslo do konsenzusa da je lakse u dzepu nositi zvezanj kovanica nego 27 koza.

 

Konzenzus.

 

Tvoja pitanja su na razini kako je 17 kovanica jednako 27 koza.

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
16 godina
neaktivan
offline
Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

Daj, molim te ihush objasni mi u tri rečenice što te smeta, jer ja ne kužim, glup sam. Ali ne zid teksta. Da li je:

 

-što Bug veliča hakerska djela ili brka pojam lopova i hakera

-što je bitcoin napravila banka da bi pokrala poštene naivne radiše

-što milenijalsi misle da ima kru'a bez motike

 

Ako ćemo o činjenicama:

-mjenjačnice na koji se drže privatni ključevi nisu ni blizu sigurnosti banaka

-novac radi na sustavu povjerenja između korisnika i banke/države da neće biti double-spenda

-bitcoinu matematika omogućava da ne dođe do double-spenda

-nebitno je što ljudi koriste kao sredstvo razmjene, danas je to novac, za 500 godina možda bude file u softverskoj mreži

-bitno je tko ima pravo stvaranja novih sredstava razmjene, tako da je ovo jedina bitka

-novac ima nekoliko desetaka stoljeća prednosti. 'vidjet ćemo' gdje će crypto biti kad bude star kao novac

 

wyks, krediti imaju pokrića? nisam znao da su resursi Zemlje neograničeni? koliki su dugovi, derivati, tržište dionica naspram pravog novca

http://money.visualcapitalist.com/worlds-money-markets-one-visualization-2017/

 

Friday pa dobro je napisao kako banka stvara novac. Taj sustav nema veze sa bitcoinom i nema tu ništa tajno niti nejasno. Ili kredit ili centralna banka. 

 

 

 

 

Mislim, dakle half adder
Poruka je uređivana zadnji put sri 31.10.2018 22:25 (hrvooje).
 
0 0 hvala 0
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
Keso kaže...

znači tebi brojke 100 i 900 jednake, onda ti ja zbilja ne mogu pomoći.

To NISU brojke 100 i 900.

 

Klijent je zatrazio pozajmicu od Banke.

Banka ima uvijete po kojima daje pozajmice

Klijene ispunjava uvijete ako osigura mehanizme jamstva.

 

(kljucan trenutak u kojem se ti gubis)

 

Banka u dobroj vjeri(fiat) izracuna da su klijentovi mehanizmi dostatni kao mjera jamstva (mjera osiguranja naplate) pa izdaje vrijednosnicu na temelju tih jamstava. 

I za banku postoji rizik.

Tu nastupa Drzava, koja osigurava da se obostrani dogovor ispostuje, tj. da se u slucaju povrde ugovora umanje posljedice.

 

Znaci - banka nije stvorila novac iz nicega, stvorila je vrijednost iz svog depozita tj. poslovanja (kao i svako drugo ulaganje, bilo fizicko ili financijsko) te iz jamstva klijenta. Jer klijent vrijednost jamstva gubi u slucaju da ne moze financijski vracati kredit.

 

Znaci to nisu brojke, niti je 100 vece od 900. Bitna je vrijednost koju zajam predstavlja kako za klijenta tako i za banku. Za klijenta je ta vrijednost moze biti brojcana - u dogovorenoj valuti, dok za banku u prvom koraku moze biti brojcana - dok se isplacuje u dogovorenim brojcanim transakcijama, ali moze postati i neka druga vrijednosnica, ovisno s cime se jamcilo pri uzimanju zajma.

 

Drzava, kao regulatorno tijelo, tu ima ulogu, ponajvise preko porezne uprave, osigurati upravo da se ne pojavi novac koji nema jamstva, zato se i podnose porezna izvjesca, pa svatko po naredbi drzave mora opravdati dohodak, tj izvor novca. Drzavi, kao sustacu, ali i drzavi kao konsenzusom uredjenom drustvu (pojednicu i grupi pojedinaca), nije u interesu da se vrijednost koja je nastala mimo prihvacenih mehanizama nadje na trzistu, jer to umanjuje vrijednost postojecih vrijednosnica na trzistu.

 

Kod ukradenih i nestalih bitcoina, dogadja se paradoks, da moze nastati novac iz nicega. Netko iz ukradenog bitcoina moze stvoriti novu vrijednost bez da se sazna kako je stvorena inicijalna vrijednost.

U slucaju kredita, inicijalna vrijednost je jamstvo klijenta i banke.

U slucaju kradje to je vrijednost robe.

U slucaju dilanja droge to je vrijednost te droge.

 

U slucaju ukradenog bitcoina, moze se tek nagadjati je li tu vrijednost netko izgubio, a sasvim treca osoba moze tu vrijednost vratiti u realno trziste. Zato je opasnost takvih transakcija sasvim realna.

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
hrvooje kaže...

wyks, krediti imaju pokrića? nisam znao da su resursi Zemlje neograničeni? koliki su dugovi, derivati, tržište dionica naspram pravog novca

http://money.visualcapitalist.com/worlds-money-markets-one-visualization-2017/

Nemaju fizicki, jer meni koze ne vrijede koliko mi vrijedi pivo.

 

Zato i postoje krediti, da se nekim dogovorenim mehanizmom svatko naplati u odredjenoj, prihvatljivoj ili neprihvatljivoj mjeri.

 

Znaci, po dogovoru, krediti imaju pokrica.

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
16 godina
neaktivan
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
wyks kaže...

Nemaju fizicki, jer meni koze ne vrijede koliko mi vrijedi pivo.

Zato i postoje krediti, da se nekim dogovorenim mehanizmom svatko naplati u odredjenoj, prihvatljivoj ili neprihvatljivoj mjeri.

Znaci, po dogovoru, krediti imaju pokrica.

Znači, nemaju :)

 

Mislim, dakle half adder
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
hrvooje kaže...

Znači, nemaju :)

 

 

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

-da, da/možda ili vjerojatno, da ..

... nije problem double-spend, nego ovo kesoino 'stvaranje' (novca) i krađa-nestajanje (bitcoina)

-je, bitno je što se koristi kao sredstvo razmjene, tj to je novac, ne dollar-yen ili tečaj, to je novac kao i virtualni BC.. i novac ima idealnu osobinu univerzalne razmjenjivosti za bilo koju robu, tj cijenu. Može jednako biti picassova slika ali je preskupa kad trebaš žvake i struganje jednog pixela je oštećuje pa je nespretno osim ako kupiš tvornicu žvaka, dok novcem možeš oboje. Što se tiče funkcije novca, tu nema problema jednaku funkciju može imati bilo koja valuta pa i virtualna kao bitcoin, uopće u tome ne vidim problem niti to navodim.

-problem vidim u krađama, kontroli (koja ne postoji) dok se istovremeno pumpa hype kako je to antibankovsko-demokrtski-decentralizirano.. a ja kažem, superhik. Smišljeno i savršeno upravo za ovo što kaže naslov, uz pomož svemogućih (i svekrivih, kao novostroverna riječ..) hakera, mada nitko nema objašnjenje kako oni to rade, koji to siguran podatak oni haknu i tako sebi pribave korist dok štediši ostane šteta. Kaže kreso da se dobar dio jednostavno gubi, ljudi izgube pass, crkne hdd.. ''kalira'' .. a digitalni-virtualan novac, koji je ako ništa drugo i u toj prednosti nad materijalnim pa je i recimo neuništiv, ali eto, kaže nam bankarski stručnjak da se gubi (kalira).. a možda su i to hakeri, npr crknut disk ili crytptovirus isti je rezultat.

 

-no ostaje pitanje, gdje je novac, gdje su milijunaši-hakeri.. i kad je neki od njih uhvaćen?

-tko stoji iza tog? npr kad Keso predlaže papirnati novčanik, firme iza koje stoji pet maldih ljudi.. onak hipstera.. i baš su kul. Ne stoje velike banke, IBM i tako ti zli kapitalisti.. nego pet simpa likova kao što su nekad bili popularni boybendovi od 5 članova..

-BC je jedina stvar na svijetu, koja pošto je virtualna može biti neuništiva-nepoderiva, dok postoji neki byte memorije.. i najveća razlika što ništa drugo nije tako lako manipulirati pa ni ukrasti kao virtualno vs materijalno.. da kradeš perje ipak je sto tona neka težina za nositi + volumen.. sto tona zlata, opet je težina.. za šlepere.. a sto tona ili jedan ili trilijarde virtuaca su jednako teški-laki, za manipulaciju u smislu baratanja ali i u smislu malverzacija, ono što rade burzovni muljatori, ono što (po naslovima) rade hakeri-lopovi.

 

-pri tome, da, može se obogatiti na burzi, trgovanjem bilo čime, perje, nafta, žvake, novac .. bilo kojom robom-vriejdnošću, pa i BCom. Zarada se na burtzi ostvaruje na razlici cijene kupljeno-prodano ili gubitak.. a to nema nikakve veze s npr bitchainom ili matematikom-algoritmu na kojem počiva. To na burzi može biti naranča ili dionica applea, pixel na ekranu monitrora ili parcela na marsu.. ako primjetiš, prije godinu su na burzama bile 'sumnjive' transakcije BCa.. dok je sve išlo n akrilima hype-groznice koja je stvorila ''bum''.. i nakon tog ništa, tišina..

-a tko trguje na burzama? RobinHood, mali Perica-rudar? Ili banke-institucije i kapitalci-kapitalizma koji vrte milijune? Tko je tad zaradio, izgubio? Ili po čemu je to antibankarski decentralizirano i sl?

 

-što su hakeri ukrali? pass? Evo, kaže Keso, ako si brži, podigneš ga prije nego ga ukradu.. kul. :))

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
15 godina
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
Friday kaže...

Keso, ako bas nitko ne konta tvoje price onda je mozda problem u tebi?

Sigurno nije u meni a razlog je jednostavan: to nisu moje priče, nego "osnovna škola" ekonomije, točnije teme mulitplikatora novca. To ne učimo u osnovnoj školi, a mogli bi jer su to operacije množenja i dijeljenja, ništa napredno. Zašto to ljudi ne kuže i meni je pomalo čudno. Jedina teorija mi je da ih nitko nikada o tome nije obrazovao, nitko nikada ne poteže pitanje "tko stvara novac, kako nastaje". To su tabu teme u društvu. Ako to pitaš, čudak si. A pitanje je legitimno, normalno, i prilično bitno.

15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
Keso kaže...

Sigurno nije u meni

Jest, jer su pozajmice civilizacijska norma jos od doba antike.

Kao i hrvooje gore, pricate o konstrukcijama koje je civilizacija apslovirala u isto vrijeme kao i gradnju piramida:

 - Ja uzgajam koze

 - Ti kuhas pivo

Mozemo se usuglasiti oko vrijednosti razmjene mojih koza za tvoje pivo.

 

No ako ta razmjena nije moguca - mozemo se dogovoriti oko drugih vrijednosnica kojima jamcimo vrijednost nase robe. I eto stvoren je novac.

Jer kredit u banci nije samo valuta, vec je vrijednost kojom banka i klijent jamce. Uvijek postoji izvorisna vrijednost, cija realna vrijednost varira tocno onliko koliko se klijent i banka dogovore.

Znaci klijentovih zadnjih 6 placa (fiktivna vrijednost garancije mogucnosti isplate kredita) moze vrijediti X brojki, dok moja nekretnina moze u tom trenutku vrijediti X+n brojki.

 

Keso, vrijednost necega utvrdjuju sudionici u ugovoru razmjene. Tako da se ne stvara neki beskonacni novac vec se na temelju stvarnih vrijednosti (i fiktivnih, jer je i ugled vrijednost) koje mogu biti i brojcane, stvara njihov izracunati ekvivalent.

Jer banka kada klijentu odobri 900 brojki, ona je zaracunala da ce se tih 900 brojki (plus kamata) sa visokom vjerojatnoscu vratiti nazad u banku, dok tih 900 brojki vec postoji u obliku place kojom klijent jamci za kredit.

(EDIT: jedna banka moze odbiti kredit, a druga ga odobri!)

 

Interesi su drugaciji, zato krediti i postoje.

 

Keso kaže...

To ne učimo u osnovnoj školi, a mogli bi jer su to operacije množenja i dijeljenja, ništa napredno. Zašto to ljudi ne kuže i meni je pomalo čudno.

Mistificiras pojmove apsolvirane u doba Sokrata.

 

 

Keso kaže...

Jedina teorija mi je da ih nitko nikada o tome nije obrazovao, nitko nikada ne poteže pitanje "tko stvara novac, kako nastaje". To su tabu teme u društvu. Ako to pitaš, čudak si. A pitanje je legitimno, normalno, i prilično bitno.

Postotni i kamatni racun se uce na matematici.

 

Novac ne nastaje. Materijalne i nematerijalne stvari se vrijenduju u brojkama ovisno kako pase vlasniku i potrazitelju tih vrijednosti.

Bitcoin je tu omaska, jer za svaki novcic postoji neki zacetak, zato je i 100% pranje novca tesko izvediv pothvat. Ukradeni bitcoin, trenutno moze postati vrijednost na sasvim drugom kraju sistema, sto remeti sistem.

Kako ga bas i ne remeti, jer se nije pojavio bitcoin milijarder koji ce kupiti British Petrol, Facebook ili Apple, rekao bih da je tih nekoliko milijardi u rukama onih iz vec postojeceg financijskog sistema.

 

Ti si ko Pernar, kako je krava dobila sonar...

 

(Uspio si nekako pomjesati dvije logicke greske - iz neznanje mistificiras milenijima poznate pojmove, pa ih skupa sa time sto si pogresno postavio teze mistificiras na n-tu potenciju)

 

Sve je novac, jer vrijednost odredjuje nas dogovor o vrijednosti uz potvrdu regulatornog sustava.

 

 

hrvooje - krediti nemaju pokrica, jer se nitko nikada nece namiriti sa onime sto zeli iz razmjene dobara, iskljucivo zato je likvidnost i dobilo takav naziv jer vrijednost cirkulira.

 

Vas dvoje ste sa apsolutno pogresnim tezama doveli raspravu do apsurda, jer infantilnim pitanjima dovodite (neki vudu, misticni pa kako to) sistem u pitanje. Pa bi vas bilo ok poslati na planinu sa kozama, pa ih razmjenjujte do mile volje. Bez kredita koji nekim cudom, gle vudu mistike, nemaju pokrica. E sad ako neki vuk - u hakerskom odijelu ukrade koze, a ne ostavi tragove, eto nema vise koza. I nema razmjene. Bar dok ne dodjem ja sa "nekim" kozama.

 

(Sad bez sale, kredit nije nastao jer ima pokrice, nego JER NEMA POKRICA u SADASNJOSTI, ali treba kupiti kucu.)

 

Hrvoje, budimo realni, da si toliko pametan oko BitCoina ne bi se sad ovdje svadjao sa mnom, pa ajmo u duhu pristojnog civilizacijskog diskursa maknuti taj relano cinicni anti establishment bulshit iz rasprave.

Ne znam koliko mislis da si pametan ako pitas IMA li KREDIT pokrica.

 

I ne znam koliko mislis biti pametan, ako mislis nesto kupiti sa n bitcoina, pa se netko pojavi sa n+1 bitcoinom, tj. sa vrijednoscu koja nema relanog uporista i financijskog traga u sustavu.

(Ok, do sada se ne pojavljuju, biti ce da je vec u sustavu jelda?)

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.11.2018 10:06 (wyks).
16 godina
neaktivan
offline
Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

Ja se uopće ne svađam, chill out :) Nit imam veze s bitcoinim, nit imam veze s novcem. Tema je opljačka baza neke web stranice sa nekog servera. Ukradeni su nizovi znakova koji su ključevi za potpisivanje bitcoina. 

 

Mislim, dakle half adder
 
0 0 hvala 0
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

Gle, mozemo, dapace htio bih raspravljati kako bitcoin zbilja moze biti valut od povjerenja.

 

Ali, ako ce me netko uzastopce pitati "kako se stvara novac" ili "mogu li se vratiti svi krediti", onda ne zelim raspravljati na razini akademskog diskursa, nije vrijedno truda, jer to nisu niti infantilna pitanja - dijete ne moze razumijeti ti pojmove, vec je posrijedi ili namjerno podjebavanje ili razmisljanje izrazito neuke osobe. (primjerice racunanje kredita u brojcanom sustavu sa doslovnim znakovima <>)

 

Osoba koja ne razumije te pojmove ne moze ni razumijeti opasnosti, ali da stvar bude gora, ni benefite Bitcoina.

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
15 godina
online
Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

evo jednog od epiloga.. kazna-zatvor, ilegalac (porez).

-pa sad zagovornici robinhooda? decentralizacija, antibanking.. floskule koje navlače male rudare.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
0 0 hvala 0
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

Ne znam kako postici nivo logicnosti u kojem je ovo validno:

 

A. Svjetske banke i krupni kapital na temelju regrupiranja kapitala krajem WW2 /proces koji je zapoceo i prije sluzbenog! zavrsetka rata/,  i deregulacija Nixonove administracije iskoristavaju malog covjeka. Kladenjem na cijene fiktivnih vrijednosti gomilaju kapital u redovima 12 potencije. Internim dogovaranjem taj kapital podizu na redove 18 potencije.

B. Postoji sasvim neregulirana valuta.

--------------------------------------------

C. Mali covjek ce prosperirati, jer se kapital moze rudariti alatima koji kostaju X valute, te ne postoji regulacija banaka.

 

Jer banka je dosad iskoristila samo 10^18 mogucnosti kako izigrati sistem, pa NECE iskoristiti Bitcoin.

 

U biti ne postoji bolji alat za unistiti malog covijek od BitCoina. Jer neki Washington Informer Times ne moze saznati tijek dogadjaja (Tijek koji je Nixona, deregulatora, bar prividno stajalo predsjednistva).

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.11.2018 15:13 (wyks).
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

-da, zato opisujem bitcoin igru kao superhika.. i to se konstantno potvrđuje, ponavlja, mada su kontradiktorne, mali Perica (rudar, kao sedam patuljaka) vjeruje.. jer se u promociji pljuju veliki-banke i država kao svo zlo svijeta, a ne vide tko time upravlja .. pratiti novac, možda jahte ako je novac neuhvatljiv-virtualan.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan

Dok god Pernar i ekipa razglabaju o "stvaranju novca iz nicega" sto je apsolvirano znanje vec tisucljecima, postojati ce i malo mastovitije verzije piramidalnih i inih shema.

 

Pa i loklani diler zna dva pravila:

1. ne urokavati se vlastiom robom

2. dati svima, prikladno, kako bi se sirila masa konzumenata.

 

Ali!

 

Ja imam 10 RX580 Ati grafickih kartica i zaraditi cu na Bitocinu. Ako nemam kartica, zaraditi cu trgovanjem na fluktuaciji cijena!

 

10 kartica koje kostaju 10 000$, ali onaj tko ima 10 000 000 000 000 000 000 000 dolara nece kupovati kartice niti bitcoin.

Trgovanjem, jer onaj tko trguje od 1658. godine, nece trgovati sada. (U biti i prije, jer je Kolumbo iskamcio "licencu" na trgovinu sa Indijom jer je rekao da ce doci brze nego sto je znao da ce putovati. Ili kao sto su kraljevi Kastilje i inih kraljvstva davali prava na trziste Novog Svijeta)

 

Ali 600 godina nakon mi se nekim cudom cudimo, jer krediti nemaju pokrica i zato jer 100 nije 900!

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
7 godina
protjeran
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
ihush kaže...

-nije problem sigurnost kao neporbojnost ključa-kriptiranje-transakcija, banalizirat ću, nije problem ključ auta, nego kad taj auto s ključem ostaviš u servisu, netko ga uzme.. to je ono što se desi s BCom. Naravno da tako ostaviš auto i netko ga ukrade, odgovoran je servis, u banci je za novac odgovorna banka/država.. za virtualne valute nitko. Samo kao duda varalica za djecu služi mambođambo kriptiranje i teh.spike koje idu uz tehnologiju (koja je kao i svaka druga, algoritam, ok, ni bolje ni gore od eZaba i sl bankovnih usluga ili košarice u webshopu... i kao btw, nitko ne krade iz webshopa.. indikativno?

 

btw, tek ovako vidim ''plahte'' :)) i neću reći krati citate jer sam 'kriv' :)))

 

edit: da je problem sigurnost keya-enkripcije ili tuneliranja ssl-a, tad bi npr dvostruka autorizacija bila fix.. trostruka uz 6 svjedoka i jehovce :) .. ali nije tu problem, nego u srži BCa, namjeni ili onom 'generiranju' novca kojeg se iznosi kao primjer kako gmazovi generiraju nepostojeći novac, što ja nazovem crna kutija-šrodingova s mačkom.. a pri tome ne vide da je BC upravo to. Kao zamjena teza, kao ne vide drvo od šume.. ili u kojem grmu je zec (i sl. poslovice koje prigodno odgovaraju) :))

 Kako nije, u slucaje kradje authorisation key ili token sa mjenjacnice se izbrise (sa tvoje strane) ili se ona automatski izbrise. Svaki authorisation key je unique.

Nikad nitko osim tebe nema private key. Jos mozes staviti treci stupanj sigurnosti da svaku transkciju trebas potvrditi prije nego se desi. Sto znaci da ako ukradu authorisation token i krenu da brzo potrose pare ne moze bez tvoje autorizacije. 

Takodjer mozes kod autorizacije odrediti koliko maksimalno mogu da povuku para bez treceg stupnja autorizacije, nesto kao direct debit. Tako da kod pretplate kazes, uzmi svaki mjesec 10 eurica. Ako ide povise te cifre aktivira se treci stupanj sigurnosti. 

Nista odo ja da radim na novom coinu, zvat cu ga iCoin. 

15 godina
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
wyks kaže...
Novac ne nastaje.
...
Stvorena je nova vrijednost novca.
...
Dakle to nije stvoreni novac...

Daj se prvo sam sa sobom dogovori, jer ovo ne znam je li smiješno ili žalosno. Neznanje je veće nego sam mogao i u mašti pomisliti. Na žalost.

8 godina
odjavljen
offline
Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

Ja od početka govorim da je sve ovo skupa prevara, nije mi žao ljudi koji su izgubili novac na ovome, a još mi je manje žao onih koji će ga tek izgubit unatoč svim pokazateljima o kojoj se muljaži epskih razmjera ovdje radi ...

 
1 0 hvala 0
15 godina
online
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
Keso kaže...

Daj se prvo sam sa sobom dogovori, jer ovo ne znam je li smiješno ili žalosno. Neznanje je veće nego sam mogao i u mašti pomisliti. Na žalost.

 Sunce ne nestaje svaku vecer, vec nastaje svako jutro!

 

 

 

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
15 godina
offline
Re: Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChan
wyks kaže...

 

 

 

 

 Da ti pojasnim: osiguranje kredita služi sam za slučaj da osoba ne otplaćuje kredit. Nije nužno da bi se kredit izdao, iako je mudro napraviti ga (npr. hipoteku, pravo na skidanje s plaće, jamci itd). Kredit može biti izdan i bez jamstava. Npr nekome vjeruješ da je toliko bogat da mu neće biti problem vratiti. Miješaš osiguranje kredita sa stvaranjem novca kod izdavanja kredita. To su dvije različite stvari. Novac, po sadašnjem zakonu, banke smiju stvarati prilikom izdavanja kredita. Kad bi zakon bio drugačiji, npr da banka smije izdavati samo novac koji zaista ima, tada banka ne bi mogla stvarati novi novac pri izdavanju kredita i bila bi ravnopravna tebi ili meni. Ja kad nekom posudim novce, taj novac više nemam, on mi nedostaje. Banka kad nekome izda kredit, njoj taj novac ne fali, jer je kreirala novi novac koji je izdala kao kredit. Nije ga skinula sa svog računa nit iračuna štediša. JA ne znam što je tu tako teško razumjeti i čemu tolika baljezgarenja o osiguranju kredita koje veze nema s procesom stvaranja novca.

8 godina
odjavljen
offline
Hakirana kanadska kripto mjenjačnica MapleChange,

Banka da stvara novac iz ničega ne bi trebala klijente ni zaposlenike, samo bi si štampali novac za što žele i što im treba i to je to.

 
0 0 hvala 0
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice