Država daje 95 milijuna kuna poticaja za obnovljiv

Hidroenergetski potencijal je jedno, a reverzibilne hidroelektrane drugo (btw - kako se to "pomalo" grade bilo koje elektrane?). 

Imaš neke brojke o tome gdje se sve mogu u nas izgraditi reverzibilne hidroelektrane?

Naime gledao sam podatke za Irsku i kod njih je ispalo da čitava Irska, prepuna rijeka i potoka i skoro dvostruko veća od Hrvatske ima točno 3 lokacije gdje se mogu potencijalno izgraditi reverzibilne hidroelektrane. 

Imaš neku domaću studiju za te reverzibilne hidroelektrane u nas gdje bi ih ti sve pomalo gradio?

 Prilično sam siguran da bi se dala još koja RHE napraviti kod nas s obzirom na sva ta brda i planine koje imamo...

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Velebit

aha....

tako smo početkom '90-ih mislili da HDZejci drže rukicu na srčeku pri intoniranju "Lijepe naše" da im ne ispadnu SKJ članske iz unutarnjeg džepa...

ipak su evoluirali, sad drže da im ne ispadnu kuverte ( a i navukli su HNSovce u HEP i okoliš )...

Tojest uopće ne. Uopće nemaju Slavoniju kao mi (centralna ravnica im nije uopće ravnica, usput, nego kamenje i močvare), ali zato imaju planine, jezera, planinska jezera i brežuljke i udoline kao Zagorje. 

Najviši vrh 1000 i nešto metara, planinski lanci uz obalu, hrpa kiše, jako malo leda, idealno za "reverzibilne hidroelektrane". 

S tim da reverzibilne HE imaju zapravo svega nekoliko zahtjeva, ali se oni u stvarnom životu, za razliku od izmaštanoga, rijetko nađu jedan kraj drugoga na odgovarajućem lokalitetu: 

dva rezervoara s minimalnom visinskom razlikom od 100 metara jednoga u odnosu na drugi (u videu dolje kaže minimalno 200 m, ali Ameri kažu da je od 100 do 750 m prihvatljivo) i padom vode ne prevelikim i ne premalim (predirektan pad vode na turbinu je loš za turbinu, premali kut znači dulje guranje vode uzbrdo pa je iskoristivost sistema još manja); mogućnost pravljenja brana za oba rezervoara bez štetnog učinka na okolinu (odnosno ne previše štetnoga - oba akumulacijska jezera moraju nešto uništiti) i na koncu golema lova za sve to iskopati. 

Kako Irska stvarno izgleda (hint: nije ravna)  - Geography of Ireland - Wikipedia

Kako u stvarnosti izgleda projektiranje i gradnja RHE  i koliko energije proizvodi:

Mi, usput, dvije lokalne i jednu veliku (RHE Velebit) za koju Wikipedija kaže: "Reverzibilna hidroelektrana Velebit ili RHE Velebit građena je od 1978. do 1985. godine, a u redovnoj je proizvodnji od 1984. godine. Reverzibilna hidroelektrana Velebit je koštala astronomskih 1,25 milijardi njemačkih maraka, što bi u današnje vrijeme bilo više od 1534 milijuna eura." što je i problem RHE jer su strašno skupe (kako se vidi i na gornjem primjeru iz Irske) i gradnja traje jako dugo jer se jednostavno treba premjestiti ogromna količina materijala za jezera. 

Godišnja proizvodnja je oko 450 GWh (od čega oko 130 GWh potroši sama elektrana za vraćanje vode u akumulacijsko jezero). 

Usporedbe radi: Krško - godišnja proizvodnja 6 TWh (sve isporučivo), a TE Plomin 1 i 2 - 2,3 TWh godišnje (sve isporučivo). 

Zagrebačka elektrana-toplana (EL-TO) proizvede godišnje 360 GWh električne energije, 650 GWh ogrjevne topline i štajaznam koliko tehnološke pare. Jedan energetski blok ovakve elektrane košta oko 100 milijuna eura. 

Drago kaže...

konjRR kaže...

Drago kaže...

Gallu kaže...

Imamo veliki hidroenergetski potencijal i lakše, brže, zdravije i jeftinije je malo po malo raditi RHE nego investirati u NE. Ionako se neće desiti da sunce i vjetar preko noći skoče na 50% proizvodnje struje.

 

Hidroenergetski potencijal je jedno, a reverzibilne hidroelektrane drugo (btw - kako se to "pomalo" grade bilo koje elektrane?). 

 

Imaš neke brojke o tome gdje se sve mogu u nas izgraditi reverzibilne hidroelektrane?

 

Naime gledao sam podatke za Irsku i kod njih je ispalo da čitava Irska, prepuna rijeka i potoka i skoro dvostruko veća od Hrvatske ima točno 3 lokacije gdje se mogu potencijalno izgraditi reverzibilne hidroelektrane. 

 

Imaš neku domaću studiju za te reverzibilne hidroelektrane u nas gdje bi ih ti sve pomalo gradio?

 

 

 Irska je preravna....

 

Tojest uopće ne. Uopće nemaju Slavoniju kao mi (centralna ravnica im nije uopće ravnica, usput, nego kamenje i močvare), ali zato imaju planine, jezera, planinska jezera i brežuljke i udoline kao Zagorje. 

Najviši vrh 1000 i nešto metara, planinski lanci uz obalu, hrpa kiše, jako malo leda, idealno za "reverzibilne hidroelektrane". 

S tim da reverzibilne HE imaju zapravo svega nekoliko zahtjeva, ali se oni u stvarnom životu, za razliku od izmaštanoga, rijetko nađu jedan kraj drugoga na odgovarajućem lokalitetu: 

dva rezervoara s minimalnom visinskom razlikom od 100 metara jednoga u odnosu na drugi (u videu dolje kaže minimalno 200 m, ali Ameri kažu da je od 100 do 750 m prihvatljivo) i padom vode ne prevelikim i ne premalim (predirektan pad vode na turbinu je loš za turbinu, premali kut znači dulje guranje vode uzbrdo pa je iskoristivost sistema još manja); mogućnost pravljenja brana za oba rezervoara bez štetnog učinka na okolinu (odnosno ne previše štetnoga - oba akumulacijska jezera moraju nešto uništiti) i na koncu golema lova za sve to iskopati. 

Kako Irska stvarno izgleda (hint: nije ravna)  - Geography of Ireland - Wikipedia

Kako u stvarnosti izgleda projektiranje i gradnja RHE  i koliko energije proizvodi:

Mi, usput, dvije lokalne i jednu veliku (RHE Velebit) za koju Wikipedija kaže: "Reverzibilna hidroelektrana Velebit ili RHE Velebit građena je od 1978. do 1985. godine, a u redovnoj je proizvodnji od 1984. godine. Reverzibilna hidroelektrana Velebit je koštala astronomskih 1,25 milijardi njemačkih maraka, što bi u današnje vrijeme bilo više od 1534 milijuna eura." što je i problem RHE jer su strašno skupe (kako se vidi i na gornjem primjeru iz Irske) i gradnja traje jako dugo jer se jednostavno treba premjestiti ogromna količina materijala za jezera. 

 

Godišnja proizvodnja je oko 450 GWh (od čega oko 130 GWh potroši sama elektrana za vraćanje vode u akumulacijsko jezero). 

Usporedbe radi: Krško - godišnja proizvodnja 6 TWh (sve isporučivo), a TE Plomin 1 i 2 - 2,3 TWh godišnje (sve isporučivo). 

Zagrebačka elektrana-toplana (EL-TO) proizvede godišnje 360 GWh električne energije, 650 GWh ogrjevne topline i štajaznam koliko tehnološke pare. Jedan energetski blok ovakve elektrane košta oko 100 milijuna eura. 

 

 

 

 

 

 

 

 To sto irska ima planine, jezera, kisu itd. ne mijenja cinjenicu da je preravna za potrebe akumulacija a pogotovo reverzibilnih hidroelektrana.

Mi tu imamo ovu MC Ešerovu.

Socijalizam!

, al nije samo za direktore