Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

poruka: 50
|
čitano: 4.319
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs".
3 godine
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

Python raste samo zbog lako pamtljive sintakse i zato što je dosta intuitivan jezik. Jako puno matematičara se danas može baviti sa data science upravo zbog pythona. Neću niti spominjat performanse kada se koristi uz c++, umjetna inteligencija...genijalnost

Trust nobody, become the best !
Moj PC  
6 0 hvala 0
12 godina
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

SQL

Freak Show Inc.
Moj PC  
6 2 hvala 0
6 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Mr.ddevil kaže...

Python raste samo zbog lako pamtljive sintakse i zato što je dosta intuitivan jezik. Jako puno matematičara se danas može baviti sa data science upravo zbog pythona. Neću niti spominjat performanse kada se koristi uz c++, umjetna inteligencija...genijalnost

 Da, upravo to. Jednostavan je, lako pamtljiv, a potrebno je dosta manje linija koda.

Uz to ima odlične biblioteke za Data Science i Machine Learning, kao što su Pandas, Numpy, Matplotlib, Seaborn, Scikit-Learn...

Upravo je zato i toliko popularan.

 

P.S. Iako mislim da znam dosta o programiranju, uvijek nešto novo naučim iz ovako dobrih članaka.

Iščekujemo nastavke!

9 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog

Mogao bi nam podjelit literature malo o SQLu

12 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Dex.pwn kaže...

Mogao bi nam podjelit literature malo o SQLu

 

Preporucio bih knjige za MS testove 70-761 i 70-762. I onda "Inside the SQL Server Query Optimizer" za bolje upoznavanje sa execution planom, statistikama i indeksima.

I onda ako bas imate jako puno strpljenja* - Pro SQL Server Internals

 

*ako citate ihush-ove postove onda je odgovor DA

Freak Show Inc.
11 godina
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

Na žalost, prije srednje se nisam previše susretao s programiranjem. Na informatici u srednjoj se uopće ne sjećam da li smo radili u C-u ili QBASIC-u, ali znam da mi je BACIS od nekud bio poznat. Kasnije smo imali programiranje mikrokontrolera u BASCOM-u, na čemu sam temeljio i maturalni rad. Ono što mi je fascinantno, jest da je ZX80, s 1 kB RAM memorije, koristio BASIC, s tim da je u tom RAM-u morao u nekom trenutku imati i source (ili barem dio istog) i kompajlirani program, dok sam se ja mučio relativno jednostavan program u BASCOM-u (koji je baziran na BASIC-u) držati ispod 3,5 kB - 4 kB kompajliranog koda je bio limit free verzije, a cca 512 B mi je trebalo za dodati helpere za debug jer je programator i plaćenu verziju profesor imao kod kuće, pa bismo CD sa sourceom i mikrokontroler dostavili profesoru koji bi nam na sljedećem predavaju vratio isprogramiran mikrokontroler - proces je bio sporiji od bušenih kartica, pa je trebalo što bolje debugirati u simulatoru. Nisam 100% siguran, ali čini mi se da nam je šu*ak i naplaćivao tu uslugu (inače je bio teški šu*ak, naplaćivao bi zadatak za laboratorijsku vježbu na fotokopiranoj dvolisnici 5 kuna, njegove plagirane skripte su bile obavezne i slične gadarije, kasnije mu je inspekcija stavila soli na rep).

 

Međutim, s druge strane, VisualBasic mi je uvijek bio čitljiv poput kineskog pisma - koliko god sam BASIC znao u različitim varijantama, VisualBasic je bio WTF.

 

Kasnije na nižim godinama faksa kreće upoznavanje s C-om, pa C++...

 

FF na više godine faksa - izborni predmet: višeprocesorsko programiranje.

 

Taj predmet nam je držao profesor matematike koji nam je dao librarye za rad sa slikama i za raspodjelu posla među procesima u fortranu, te smo imali podešenu radnu okolinu na serveru gdje su bili studentski accounti (osobne web stranice, mail server za studente i slično). Prvo smo gledali što su studenti prijašnjih godina radili. Neki su išli linijom manjeg otpora i samo promijenili imena varijabli i predali kao svoj rad, a mi smo pisali iz nule. Međutim, stvari nisu radile kako treba, u pravilu je pucalo. Nakon dugog i teškog debugiranja i traženja po netu, nađen je i krivac - mi smo iz C-a pozivali fortran librari za učitati sliku. Library bi vratio sliku u obliku 2D arraya, ali fortran 2D array adresira po stupcima, a C po retcima. Nakon što smo uspjeli upogoniti svoje rješenje da radi sa svakom slikom, primijetio sam da već lagano stvari štekaju. Ispalo je da je u pozadini ostalo orphaned nekoliko stotina procesa od eksperimentiranja (svih nas na toj godini). Počeli su lak i mailovi kasniti, zaspamali smo server...

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
Moj PC  
5 0 hvala 0
12 godina
moderator
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Mr.ddevil kaže...

Python raste samo zbog lako pamtljive sintakse i zato što je dosta intuitivan jezik.

To je jedan od razloga, no rekao bih da je još važniji razlog to što je većina onog što ljudima treba uključena u standardnu biblioteku, što nije slučaj recimo s C++-om, tako da ljudi automatski imaju moćan programski jezik, no on je moćan upravo zbog bogate osnovne biblioteke - znači, nije stvar u samom jeziku kao jeziku, nego onime što je zapakirano s njim, funkcijama koje su zapakirane s njim.

3 godine
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Friday kaže...

I onda ako bas imate jako puno strpljenja* - Pro SQL Server Internals

 

*ako citate ihush-ove postove onda je odgovor DA

 Nasmijao sam se baš od srca, nisam već duže vrijeme 

mbaksa kaže...
Mr.ddevil kaže...

Python raste samo zbog lako pamtljive sintakse i zato što je dosta intuitivan jezik.

To je jedan od razloga, no rekao bih da je još važniji razlog to što je većina onog što ljudima treba uključena u standardnu biblioteku, što nije slučaj recimo s C++-om, tako da ljudi automatski imaju moćan programski jezik, no on je moćan upravo zbog bogate osnovne biblioteke - znači, nije stvar u samom jeziku kao jeziku, nego onime što je zapakirano s njim, funkcijama koje su zapakirane s njim.

 Nisam naveo još bitniji razlog od svih spomenutih, a to je jako jako velik community. Slažem se da je osnovni package bitan, ali taj community koji python ima je ključan.

Trust nobody, become the best !
4 godine
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs
Sve se mijenja i sve je relativno. Danas npr. Oracle19 dolazi s Rest API, možeš preko JavaScript bez backend-a koristiti bazu. MongoDB ima MapReduce koji može činiti koje kakve obrade jako fleksibilno ....
Sve nove baze barataju Json objektima kao nikad bolje do sad, pa je svaka relacijska baza sve bliža NoSQL bazama. NoSQL baze imaju podršku za transakcije (ACID) pa su sve sličnije relacijskim bazama. Preko WebSocketsa možemo se spojiti i pretplatiti na neki kanal u MQ preko npr. Stomp protokola. Danas se stvarno mogu razvijati čuda i to u koje kakvim kombinacijama koje su do jučer su bile nezamislive. Živimo u zbilja fanstastičnom trenutku za programiranje.

Preporuke prema onom što ja vidim u svojoj okolini:
C#/.Net za desktop (trend je izbjegavati raditi desktop aplikacije, već mobilne)
Python za AI, big data, business intelligence analize, reporting i sl.
GoLang/Java za microservice, cloud service
ASM/C/C++ za driver/firmware
JavaScript/TypeScript za manje više sve ostalo (ponekad nažalost)
 
1 0 hvala 1
9 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
PHP za web?
6 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Mr.ddevil kaže...

 Nisam naveo još bitniji razlog od svih spomenutih, a to je jako jako velik community. Slažem se da je osnovni package bitan, ali taj community koji python ima je ključan.

 Pa da nije toliko moćan i popularan zbog mnogo ugrađenih biblioteka, nebi ni imao tako veliki community.

12 godina
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

na zalost, opet zbrda zdola tekst, nabacivanje svega i svacega bez nekog reda i smisla.

 

nula pojasnjenja - sto je turingovu potpunost, sto je markup, a malo i duh hrvatskog jezika shepa.

 

tvrdnje su potpuno genericne i besmislene - prikazani cobol kod uopce nije necitljiv, pace - nek se javi netko tko ga ne razumije!

a da uvalim random lajnu Perla, novopecenima, a bome i onim iskusnijima, ne daj boze laicima, vidio bih da li bi ga kuzili.

 

sto je problem s Cobolom sam opisao u jednom proslom postu, cak ni ne dodirnuvsi uzasna pravila za pocetak reda source coda (pocetne kolone),

duzine linije isl. dakle, opet opcenito lupetanje bez ikakve podloge. omasen ceo fudbal.

 

tako je i bilo i sa basicom na zx-u ili c64 - zgodno ali za bilo sto sto je trebalo biti "u bojama" - basic je jednostavno bio prespor,

a i zahtijevao je previse prostora (zato je REM naredba bila omrazena, a ne GOTO) za pohranu - mada na ZX-u je trebalo puno manje

prostora za pohranu istog source coda nego na c64 - sumnjam da bi autor mogao nabosti zasto.

stoga je svatko normalan pisao rutine i u assembleru - nije to bio nikakav bauk, a nije ni sad, a casopisi su donosili i hex-dumpove

tih programa (isprva bez ceksuma po lajni). tko s najboljim frendom nije ukucavao osmobitnike do zore pred titravim ekranom,

ne zna sta je propustio :-)

 

i ono sto svaki programer zna da je VB microsoftov pokusaj i da priuceni novinari uspiju napisati poneku lajnu koda.

mada, nekim genijalcima su posla za rukom cuda pa su u VBA na fundament financijskog svijeta (sic!) iliti Excelu portirali i Pacmana :-)

 

ergo, bilo bi mi draze da forumasi napisu nesto svoje, osobna iskustva u programiranju (a vala ima ih ovdje)

a ne ovaj kukavni "serijal" koji mi sve vise vuce na neki abortirani seminarski/diplomski rad.

 

 

 
2 6 hvala 2
3 godine
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog

Ima i tu istine, ali popularnosti pridonosi jednostavnost, lagan za početnike koji kasnije postaju experti i ne zaboravljaju svoje početke xD

Trust nobody, become the best !
11 godina
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

-jezik ili raspoloživi resursi su sporedni za učenje osnovne matematike (1+1=2.. može i milijarda, isto je..) kao i logike-algoritma-pravila..

-python je moderni supstitut ms-basic-a, interpreter (vs kompajler).. mada očigledno većina ne zna ja quickbasic (nego referiraju na dosov qbasic, koji je kao i naziv 'skraćena' verzija od full..) i može se sve u svakom jeziku, može assemblerom ili pike-pokeom, razlika se svodi na to da je lakše-brže koristiti ide alate kao što je lakše bagerom nego lopatom .. no lakše je i calculatorom, no ipak učimo djecu 1+2, 2+2.. olovka+papir jer to je nužno, lako je kasnije koristiti 'calculatore' tj sredstva koja olakšavaju rad, neovisno pc-programiranje ili bauštela.. isto/primjenjivo.

 

fridayev sql je samo jedna od grana programiranja/jezika tj potreba-specijalizacije.. kao vožnja auta, znaš jedan znaš sve, no spec.strojevi su neki dodatak-specifični kao i zazilke nrp ms-sql, mysql itd. ili ibmova baza, oracleova itd. svaka ima neki fičer, ciljanu skupinu kao optrećenje itd. i početnik često misli da je 'najjači' ono što mu treba, neka server farma-datacentar.. tj ''šleper-bager'' a treba osobni auto :) isto-slično je s jezicima, osnova je ista, ostalo su nijanse (ili neznanje, pogotovo onih koji iz druge ruke prenose pogrešna 'sjećanja' ili mane-nedostatke..) npr pljuckanje po basicu ili vb-u.. to je klasična guru spika jer ništa msovo nije dovoljno dobro ili ni do koljena drugima.. no basic je u ovom slučaju fićo-stojadin.. ne f1 bolid. Na kojem ste učili voziti ili kojeg ćete voziti..

 

da, imao j ebasic ograničenja.. npr rezolucija-boje.. -znate kako se to riješi? pišeš strojne rutine za ono što ti treba, npr 'crtao' sam (pixelima) text na ekranu kako bi mi stali grafikoni tj rezolucija, što sam istovremeno iskoristio za print bilo čega, ''naših'' slova i sl. u vrijeme kad ni pojam fontova još nije postojao kamoli nešto kao ee-font ili kodne stranice. Zgodan fičer svih printera (tad matrix, kao escp2-ibm standardi svi ostali podržavaju-nasljedno..) može se nacrtati do 16 karaktera u memoriji-bufferu.. može u basicu, može bilo čime kad se zna kako, ne može kad se ne zna tj tad se ovisi o ''butonu'' koji to generira i tad radi ili ne radi.. ako radi ok, ako ne radi, naručuje se novi pc, novi soft itd. :)) ..

 

-jezik, ide, bibilioteke-rutine su samo nakupina već prežvakanog, tisuću puta natipkanog, includanog koda koji se nekad morao na žganjce, ručno a sad samo klikom-includom.. i da, naravno, tad se izgubi stvaran osjećaj tj znanje što neki programski jezik može, npr koliko je brz ili spor.

-uvjek se basic uspoređivao s pascalom, kasnije s c-om.. koji su kompajler, ne interperter-i.. a to je bezveze, tj naravno da je tad kompajler brži, no isti kod basica se može jednako kompajlirati i dobiti exe, koji tad nije ograničen kao comodore-basic na 38k ili dosov nego je jednaka app kao i ista takva u c-u i sl. dok je algoritam-optimizacija ono što se stjecalo radom-iskostvom i novim trikovima-rutinama u nekim dijelovima, npr file-open read/write itd.. Basic je sporiji jer prvo prevodi liniju, interpretira ju, izvršava, opet prevodi itd.. tj stalno gubi vrijeme za čitanje linije-prevođenje, kompajler prevede-izvršava (i jedino je mjerilo bilo brzina kompajliranja, tisuće linija .. kao wakom-cyrx-ms itd..). Kao da uspoređujete aute, u gradu na semaforu i trkačoj stazi, jedan mora stati svako malo, drugi je sam i vozi.. koji je brži? Pod istim uvjetima to nije stvar jezika nego HWa, dok znaje u programiranju (optimizacija, nove metode..) mogu za red veličina ubrzat izvođenje, kao što i svaki kompajler ima switcheve npr x32-64bit, see2-pentač i novije, tj koristi se mogućnosit cpua ili se ciljano zbog kompatibilnosti sve radi na soft-način 'na žganjce..' tad će isti kod u npr c-u, kompajliran dati različite rezultate ovisno o opcijama kompajliranja itd itd.. (tek za površnu kritiku-kritičara) 

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
 
1 0 hvala 2
4 godine
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Dex.pwn kaže...
PHP za web?

 Pitanje je što je točno web?

Ako je web kombinacija SPA + PWA, možeš sve izvesti bez PHP-a, a recimo koristeći Firebase.

Inače meni je drag PHP, ponekad nešto napravim u njemu, ali generalno govoreći ne iskorištava resurse optimalno i dugoročno gubi bitku s drugim jezicima.
Pogledaj https://www.swoole.co.uk/ ako želiš iskoristiti PHP koliko maksimalno ide jedno 4x brže.

 

 

9 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
SPA? PWA?
Koristio sam PHP, vanilla. Za čitanje iz baze, i provjere ovo ono.
5 godina
online
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog

Single page apps, progressive web apps... Tipično, PHP programer ili "programer", zapeo u pretprošlom stoljeću...

4 godine
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Svaki jezik koji ti donosi novac, je ok.

SPA - Single-page application, jednom kad se učita stranica ne radiš reload, nego se interaktivno dinamički učitavaju dijelovi stranice
PWA - lako se doda, omogućuje offline work, preko workera (druga dretva u pozadini browsera) caching js/css/slika/json podataka zavisno kakvu strategiju odabereš i omogućuje da se web može dodati kao ikona na mobitelu kao da je nativna aplikacija - pogledaj https://developers.google.com/web/tools/workbox.

Pomoću SPA i PWA možeš dobiti osjećaj da sve leti i kad to i nije tako, a i google search rating to voli da imaš podržano :)
10 godina
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

Još jedan zanimljiv članak.

 

Budući da je dobar dio čitatelja ovakvih tekstova već upućena u osnove, predlažem da slobodno nastavi pisati još specifičnije o, primjerice, spomenutoj Turingovoj 'propusnosti' (je li to isto što i Turing completeness?), ulozi genijalca Noama Chomskoga, lingvista i filozofa u osnivanju formalnih jezika, kakva je budućnost programskih jezika itd.

 

 
0 0 hvala 0
12 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
BarbaVeli kaže...
 kakva je budućnost programskih jezika

 

 

Ovisi tko je na vlasti...

Freak Show Inc.
3 godine
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
Dex.pwn kaže...
PHP za web?

 upiši FOI, tamo rasturaju PHP  

12 godina
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

Samo cu ostaviti ovo...

 

 

Freak Show Inc.
Moj PC  
24 0 hvala 2
9 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog

programskih jezika ima preko 780, od jednostavnih do egzoticnih:

http://rosettacode.org/wiki/Category:Programming_Languages

vecina je poput dijalekata, ako naucis jedan lako mozes i slicni drugi.

moderni basic jezici su daleko iznad nekadasnjih, i stvaraju brzo kompajlirajuce i izvrsavajuce kodove. tu ima dosta mijesanja sa drugim jezicima i moduliranja

npr ms small basic se prosiruje sa ld extenzijom i to postaje vrlo zanimljiv alat za izradu vrlo brzih jednostavnijih i slozenijih aplikacija zanimljivih djeci danas

i povezivanja sa arduino, rasp-pi, i microbit platformama, a tu su i extenzije za kinekt i lego mindstorm.

extenzije se mogu jednostavno pisati u C# jeziku, a postoji i mogucnost prevodjenja u javu i izvrsavanja na java-kompatibinim uredjajima

takodjer tu je i Xamarin platforma koja je prilagodjena i za IOS i Android i Pc, pa je to vec transplatforma zanimljiva za masovnu uporabu programerima danas

11 godina
online
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

Zadnji puta kada sam nakucao nesto  sto je imalo preko 100 linija koda, bilo je u srednjoj skoli na XT-u u Turbo Pascalu 5.5.

 

Od tada, sve se svelo na pisanje pokoje skripte za automatizaciju (najcesce u BASH-u)

 

Sad kad smo utvrdili moje (ne)znanje, moram reci da sam prosle godine silom prilika bio natjeran zaviriti u ozbiljniji kod u Pythonu i pronaci par stvari kako bi prilagoditi kod na lokaciji.

Kako soft eng nije mogao doci, sukladno Petkovoj slicici, sef navalio "ajde, pa ti si informaticar to bi mnorao znati"

 

Uopce nisam ocekiavao da je Python toliko "pitak" i nakon sat vremena poceo sam ga citati kao knjigu.

Osjecaj bi mogao usporediti kao da mi netko sada da knjigu na cirilici. Prvih 10tak strana bi slovkao a nakon toga samo ide.

 

E sad citati je jedno, a pisati je nesto drugo, ali s obzirom na vidjeno, vjerujem da bi usao u stos relativno brzo.

 

Elem, kada starkelja poput mene moze ovako sa neba uletiti, onda nije ni cudo zasto je Python dobio na popularnosti posljednjih godina.

With the anonymity of the internet where one can be anything they want, it constantly amazes me how many choose to be assholes.
 
3 0 hvala 0
11 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog

Slično je s PHP-om, samo tamo ima dosta nelogičnosti i nekonzistentnosti koje onda ljude isfrustriraju, iako su sa 7-icom dosta reda uveli, a 8-ica bi već trebala od PHP-a napraviti ozbiljan programski jezik.

 

I onda ti se ljudi javljaju na oglas za seniora, ili barem mid-level, i šalju primjere koda u kojima se vidi temeljno nerazumijevanje osnovnih koncepata, a tek kad dođeš do rada s bazom, pa vidiš slaganje querya ručnom konkatenacijom stringa, pri čemu junk iz requesta ide direktno u query. Što je najgore, ti ljudi su uvjereni da znaju. Zato je možda ipak bolje da jezik nije toliko lagan za naučiti, pa da se ljudi moraju malo naučiti, a ne da our little bobby tables radi nered kasnije.
 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
12 godina
neaktivan
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
MrBlc kaže...

Na žalost, prije srednje se nisam previše susretao s programiranjem. Na informatici u srednjoj se uopće ne sjećam da li smo radili u C-u ili QBASIC-u, ali znam da mi je BACIS od nekud bio poznat. Kasnije smo imali programiranje mikrokontrolera u BASCOM-u, na čemu sam temeljio i maturalni rad. Ono što mi je fascinantno, jest da je ZX80, s 1 kB RAM memorije, koristio BASIC, s tim da je u tom RAM-u morao u nekom trenutku imati i source (ili barem dio istog) i kompajlirani program, dok sam se ja mučio relativno jednostavan program u BASCOM-u (koji je baziran na BASIC-u) držati ispod 3,5 kB - 4 kB kompajliranog koda je bio limit free verzije, a cca 512 B mi je trebalo za dodati helpere za debug jer je programator i plaćenu verziju profesor imao kod kuće...

 ZX80 je imao interpreter, program se nije kompajlirao vec se izvrsavao liniju po liniju u ROM-u. Nisam imao ZX80 vec ZX81, ali to je manje vise bilo isto racunalo. Programe sam imao zapisane u biljeznicu i prepisivao prije svakog pokretanja. Uglavnom se radilo o jedonstavnim igricama, formula sa slovom A, cesta omedjena sa slovom I i znakovima / i \ i preprekama na cesti u obliku slova O.

11 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog

Da, kako nisam aktivno radio s tim mašinama, zaboravih na taj detalj. Ali svakako je fascinantno koliko brdo strojnog koda proizvede program u BASCOM-u, i koliko se to efikasnije može riješiti, primjerice u C-u...

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
12 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
MrBlc kaže...

malo naučiti, a ne da our little bobby tables radi nered kasnije.

 

oh I see a man of culture as well :-) - jedan od omiljenih tabloa s malim bobijem!

 

dragi kolega i ja bi smo si slali ovakve stvari za onih "c'mon seronjo, take my oxygen away" sastancenja na kojima nije pomagala ni kafa abortirka, cackalice u kapcima isl. na kojima se mucenicima pogled gubio u daljini nakon - ne daj boze - cestitog rucka.

 

odao bi nas samo onaj zarazni smijeh nakon pogleda na fon.

3 godine
offline
Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju programs

Može li link na rad koji dokazuje da je moguće izbjeći goto u svim dijagramima toka.

https://www.youtube.com/channel/UCgos5WloYoxCvCeUIi47ZxQ
 
1 0 hvala 0
12 godina
offline
Re: Desetljeća pogodaka i promašaja u razvoju prog
virtualAThome kaže...
ZX80 je imao interpreter, program se nije kompajlirao vec se izvrsavao liniju po liniju u ROM-u. Nisam imao ZX80 vec ZX81, ali to je manje vise bilo isto racunalo. Programe sam imao zapisane u biljeznicu i prepisivao prije svakog pokretanja. Uglavnom se radilo o jedonstavnim igricama, formula sa slovom A, cesta omedjena sa slovom I i znakovima / i \ i preprekama na cesti u obliku slova O.

 

tako je, svi ti osmobitnici su originalno imali *samo* interpreter, a ovo s ROM-om - da, to su bili pozivi na rutine unutar ROM-a poput RST 16  ilit $10 - za print naredbu.

cuvari tajni su bome imali te tekice za posebno cuvano blago - POKE-ove.

 

pitanje za matore Spectrumase - cemu je sluzio ovaj?

 

POKE 23613,0

 

(bilivit or not, jos uvijek ga se sjecam napamet)

 

Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice